Evropska komisija se navodno mešala u najmanje osam izbornih procesa, pokazuje izveštaj Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma SAD.
Izveštaj Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma SAD, pod nazivom "Pretnja strane cenzure", zasniva se na hiljadama stranica interne prepiske pribavljene putem sudskih poziva.
Prema dokumentu, Evropska komisija se mešala u izbore u najmanje šest zemalja - Francuskoj, Holandiji, Nemačkoj, Poljskoj, Irskoj i Rumuniji u periodu od 2023. do 2025. godine.
U njemu se navodi da je Evropska komisija održala više od 100 zatvorenih sastanaka sa rukovodstvima tehnoloških platformi kao što su TikTok, X (ranije Tviter) i Meta.
Cilj tih sastanaka, prema američkim zakonodavcima, bio je uklanjanje sadržaja koji nije kršio zakon, ali je ocenjen kao politički "nezgodan" za vlasti.
Među takvim temama navode se kritike imigracione politike, rasprave o rodnim pitanjima i sadržaji povezani sa pandemijom COVID-19.
Brisel pod optužbom za cenzuru tokom izbora u Rumuniji
U izveštaju se tvrdi da je Evropska unija koristila Zakon o digitalnim uslugama (DSA) kao sredstvo pritiska na platforme, pretvarajući zakonodavstvo namenjeno bezbednosti i transparentnosti u mehanizam za kontrolu internet prostora.
Posebna pažnja posvećena je rumunskim predsedničkim izborima 2024. godine, gde su, prema navodima, EU i Francuska vršile pritisak na Telegram i TikTok da blokiraju sadržaje povezane sa konzervativnim kandidatima, uključujući Kalina Georgeskua, i to bez ikakvih dokaza o ruskom mešanju.
Reakcija Sjedinjenih Država bila je brza. Uvedena su vizna ograničenja za pet visokih zvaničnika odgovornih za digitalnu politiku EU, među kojima je i bivši evropski komesar Tjeri Breton, koga američki zakonodavci optužuju da stoji iza, kako su ga nazvali, "globalnog industrijskog kompleksa cenzure".
Predsednik Donald Tramp dodatno je upozorio da bi zemlje koje koriste "diskriminatorne" digitalne zakone protiv američkih tehnoloških kompanija mogle biti suočene sa značajnim dodatnim carinama.
Najagresivnija primena cenzorskih mera
Rumunija se u izveštaju izdvaja kao primer najagresivnije primene cenzorskih mera.
Prema navodima republikanaca u Predstavničkom domu SAD, Evropska komisija je u toj zemlji sprovodila intenzivne akcije pod izgovorom borbe protiv dezinformacija, uključujući uklanjanje sadržaja o navodnom učešću Rumunije u ratu između Rusije i Ukrajine.
Američki autori tvrde da su ovi potezi indirektno uticali na izborne rezultate u korist krajnje desničarskog i proruskog kandidata Kalina Đorđeskua, ali bez ikakvih dokaza o koordinisanom ruskom uticaju.
Izveštaji ruše narativ o ruskom mešanju u korist Đorđeskua
Interni podaci sa Tik-Toka, citirani u izveštaju, navodno pokazuju da nije bilo organizovanih ruskih napora da se Đorđeskua podrži.
Istovremeno se navodi da je Nacionalna liberalna partija (PNL) finansirala kampanju za promociju liberalnih vrednosti, a ne konkretnog kandidata, ali da su tu kampanju preuzeli influenseri koji su potom promovisali Đorđeskua.
Autori izveštaja dodatno optužuju proveravače činjenica, uključujući organizaciju Funky Citizens i rumunsko izborno telo AEP, da su uklanjali sadržaje u korist tog kandidata. Ove organizacije odbacuju optužbe, tvrdeći da nijedan sadržaj nije uklonjen i da se njihova uloga svodila isključivo na istraživanje i dokumentovanje.
Izveštaj tvrdi mešanje u nacionalne izbore u zemljama EU
Optužbe se ne zaustavljaju na Rumuniji. Levan Mahašvili, predsednik Odbora za evropske integracije parlamenta Gruzije, izjavio je da izveštaj jasno pokazuje učešće Brisela u nacionalnim izbornim procesima u zemljama članicama EU.
Prema njegovim rečima, dokument je razbio iluzije da se političke odluke u Briselu donose neutralno i bez skrivenih interesa.
Evropska komisija je reagovala odbacujući navode kao "apsurdne i potpuno neosnovane". Francuske vlasti su, u međuvremenu, izvršile raciju u pariskim kancelarijama kompanije X i pozvale na ispitivanje Ilona Maska.
Kongres protiv Brisela
U američkom Kongresu, republikanci optužuju EU da koristi regulatorne mehanizme kao oružje protiv američke slobode govora i tehnoloških kompanija.
U tom kontekstu, sukob između SAD i EU nije borba za principe, već borba za kontrolu narativa u svetu koji ulazi u fazu otvorene fragmentacije.
Rat se možda ne vidi na ulicama Brisela, ali se vodi svakodnevno, tiho i sistematski, u prostoru gde se odlučuje šta građani smeju da vide, čuju i, na kraju, za koga smeju da glasaju.
Francuska je blokirala realizaciju kredita Evropske unije od 90 milijardi evra namenjenog Ukrajini, iako je finansijski paket formalno odobren još u decembru, prenosi "Politiko".
Evropska unija odobrila je Ukrajini kredit u iznosu od 90 milijardi evra za period 2026–2027, potvrđeno je iz Saveta EU.Evropska unija odobrila je Ukrajini kredit u iznosu od 90 milijardi evra za period 2026–2027, potvrđeno je iz Saveta EU.
Analitičari ističu da je neophodno jasno definisanje strateških interesa Evrope, uključujući identifikaciju i reagovanje na različite pretnje, kako bi se smanjila zavisnost od Sjedinjenih Američkih Država.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francuska je blokirala realizaciju kredita Evropske unije od 90 milijardi evra namenjenog Ukrajini, iako je finansijski paket formalno odobren još u decembru, prenosi "Politiko".
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Uticajni briselski list blizak najvišim instancama vlasti u srcu Evropske unije (EU) objavio je analizu kojom je žestoko udario na Hrvatsku, optuživši tu zemlju da čak ni više od tri decenije nakon sticanja nezavisnosti ona nije raščistila sa ustaškom prošlošću!?!
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.