Evropska komisija se navodno mešala u najmanje osam izbornih procesa, pokazuje izveštaj Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma SAD.
Izveštaj Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma SAD, pod nazivom "Pretnja strane cenzure", zasniva se na hiljadama stranica interne prepiske pribavljene putem sudskih poziva.
Prema dokumentu, Evropska komisija se mešala u izbore u najmanje šest zemalja - Francuskoj, Holandiji, Nemačkoj, Poljskoj, Irskoj i Rumuniji u periodu od 2023. do 2025. godine.
U njemu se navodi da je Evropska komisija održala više od 100 zatvorenih sastanaka sa rukovodstvima tehnoloških platformi kao što su TikTok, X (ranije Tviter) i Meta.
Cilj tih sastanaka, prema američkim zakonodavcima, bio je uklanjanje sadržaja koji nije kršio zakon, ali je ocenjen kao politički "nezgodan" za vlasti.
Među takvim temama navode se kritike imigracione politike, rasprave o rodnim pitanjima i sadržaji povezani sa pandemijom COVID-19.
Brisel pod optužbom za cenzuru tokom izbora u Rumuniji
U izveštaju se tvrdi da je Evropska unija koristila Zakon o digitalnim uslugama (DSA) kao sredstvo pritiska na platforme, pretvarajući zakonodavstvo namenjeno bezbednosti i transparentnosti u mehanizam za kontrolu internet prostora.
Posebna pažnja posvećena je rumunskim predsedničkim izborima 2024. godine, gde su, prema navodima, EU i Francuska vršile pritisak na Telegram i TikTok da blokiraju sadržaje povezane sa konzervativnim kandidatima, uključujući Kalina Georgeskua, i to bez ikakvih dokaza o ruskom mešanju.
Reakcija Sjedinjenih Država bila je brza. Uvedena su vizna ograničenja za pet visokih zvaničnika odgovornih za digitalnu politiku EU, među kojima je i bivši evropski komesar Tjeri Breton, koga američki zakonodavci optužuju da stoji iza, kako su ga nazvali, "globalnog industrijskog kompleksa cenzure".
Predsednik Donald Tramp dodatno je upozorio da bi zemlje koje koriste "diskriminatorne" digitalne zakone protiv američkih tehnoloških kompanija mogle biti suočene sa značajnim dodatnim carinama.
Najagresivnija primena cenzorskih mera
Rumunija se u izveštaju izdvaja kao primer najagresivnije primene cenzorskih mera.
Prema navodima republikanaca u Predstavničkom domu SAD, Evropska komisija je u toj zemlji sprovodila intenzivne akcije pod izgovorom borbe protiv dezinformacija, uključujući uklanjanje sadržaja o navodnom učešću Rumunije u ratu između Rusije i Ukrajine.
Američki autori tvrde da su ovi potezi indirektno uticali na izborne rezultate u korist krajnje desničarskog i proruskog kandidata Kalina Đorđeskua, ali bez ikakvih dokaza o koordinisanom ruskom uticaju.
Izveštaji ruše narativ o ruskom mešanju u korist Đorđeskua
Interni podaci sa Tik-Toka, citirani u izveštaju, navodno pokazuju da nije bilo organizovanih ruskih napora da se Đorđeskua podrži.
Istovremeno se navodi da je Nacionalna liberalna partija (PNL) finansirala kampanju za promociju liberalnih vrednosti, a ne konkretnog kandidata, ali da su tu kampanju preuzeli influenseri koji su potom promovisali Đorđeskua.
Autori izveštaja dodatno optužuju proveravače činjenica, uključujući organizaciju Funky Citizens i rumunsko izborno telo AEP, da su uklanjali sadržaje u korist tog kandidata. Ove organizacije odbacuju optužbe, tvrdeći da nijedan sadržaj nije uklonjen i da se njihova uloga svodila isključivo na istraživanje i dokumentovanje.
Izveštaj tvrdi mešanje u nacionalne izbore u zemljama EU
Optužbe se ne zaustavljaju na Rumuniji. Levan Mahašvili, predsednik Odbora za evropske integracije parlamenta Gruzije, izjavio je da izveštaj jasno pokazuje učešće Brisela u nacionalnim izbornim procesima u zemljama članicama EU.
Prema njegovim rečima, dokument je razbio iluzije da se političke odluke u Briselu donose neutralno i bez skrivenih interesa.
Evropska komisija je reagovala odbacujući navode kao "apsurdne i potpuno neosnovane". Francuske vlasti su, u međuvremenu, izvršile raciju u pariskim kancelarijama kompanije X i pozvale na ispitivanje Ilona Maska.
Kongres protiv Brisela
U američkom Kongresu, republikanci optužuju EU da koristi regulatorne mehanizme kao oružje protiv američke slobode govora i tehnoloških kompanija.
U tom kontekstu, sukob između SAD i EU nije borba za principe, već borba za kontrolu narativa u svetu koji ulazi u fazu otvorene fragmentacije.
Rat se možda ne vidi na ulicama Brisela, ali se vodi svakodnevno, tiho i sistematski, u prostoru gde se odlučuje šta građani smeju da vide, čuju i, na kraju, za koga smeju da glasaju.
Francuska je blokirala realizaciju kredita Evropske unije od 90 milijardi evra namenjenog Ukrajini, iako je finansijski paket formalno odobren još u decembru, prenosi "Politiko".
Evropska unija odobrila je Ukrajini kredit u iznosu od 90 milijardi evra za period 2026–2027, potvrđeno je iz Saveta EU.Evropska unija odobrila je Ukrajini kredit u iznosu od 90 milijardi evra za period 2026–2027, potvrđeno je iz Saveta EU.
Analitičari ističu da je neophodno jasno definisanje strateških interesa Evrope, uključujući identifikaciju i reagovanje na različite pretnje, kako bi se smanjila zavisnost od Sjedinjenih Američkih Država.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francuska je blokirala realizaciju kredita Evropske unije od 90 milijardi evra namenjenog Ukrajini, iako je finansijski paket formalno odobren još u decembru, prenosi "Politiko".
Ekstremistički blokaderi i dežurni mržitelji srpskog naroda izveli su novi vandalizam na ulicama Beograda, opremljeni farbom i mržnjom prema svemu što podseća na srpsku istoriju i odbranu otadžbine!
Ruski Daleki istok raspolaže količinama ugljovodoničnih resursa koje se mogu meriti sa najvećim naftno-gasnim basenima na svetu, izjavio je direktor Federalne agencije za korišćenje mineralnih resursa Rusije Oleg Kazanov u intervjuu za Sputnjik uoči Istočnog ekonomskog foruma.
Na blokaderskoj listi pod rednim brojem 141 našla se Milica Vasiljević Blagojević, profesorka Akademije strukovnih studija u Beogradu, koja na opozicionim portalima glumi veliku zaštitnicu blokadera i kritikuje sve redom.
Naim Lepo Beširi, poznati lobista samozvanog premijera lažne države Kosovo, Aljbina Kurtija, i ideolog srpske opozicije, pobesneo je u tolikoj meri zbog jučerašnjeg emotivnog dočeka tela pokojnog Ratka Mladića u Beogradu da očigledno nije mogao ni da spava.
Mreže su se danas usijale zbog snimka iz prošlosti na kom se vidi predsednik Srbije Aleksandar Vučić u društvu sina Danala na ulicama glavnog grada Slovačke, Bratislave.
Rat do istrebljenja u opozicionom taboru ne jenjava, a najnoviji žestoki udarac zadao Radomir Lazović, večiti student iz ZLF-a, koji je u programu tajkunskih medija doslovno sravnio sa zemljom Demokratsku stranku i Srđana Milivojevića!
Danas u 12 časova emitovaće se na platformi Jutjub prva epizoda podkasta predsednika Srbije Aleksandra Vučića, a gost će biti košarkaški trener Miroslav Muta Nikolić.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski sastala se sa potpredsednikom Vlade Republike Slovenije i ministrom za privredu, rad i sport dr Anžeom Logarom, sa kojim je razgovarala o jačanju saradnje dve zemlje, pre svega u oblastima rada, zapošljavanja i ekonomskih odnosa.
Svega 90 kilometara od Beograda, usred mačvanske ravnice, nalazi se manastir Kaona koji privlači vernike iz cele Srbije svojom lekovitom vodom, delićem moštiju Svete Petke i jedinstvenom krstionicama.
Sudija Višeg suda u Beogradu doneo je rešenje kojim je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima Nikoli K., zbog sumnje da je 29. avgusta 2026. godine u Surčinu ubio Novicu Eleka i Bojanu S. zbog sumnje da mu je pomogao u izvršenju krivičnog dela.
Državljaninu Severne Makedonije određeno je zadržavanje do 48 sati, zbog krivičnog dela prevare, nakon što je uputio poziv ženi iz Vranja i naveo da je potreban novac za hitnu operaciju njene ćerke, koja je pala i polomila nogu.
Sinoć oko 22 časa došlo je do incidenta u Novom Pazaru tokom policijske kontrole, kada je, prema prvim informacijama, muškarac fizički napao policijskog službenika.
Menjačnica u Preljini bila je na meti lopova koji su u noćnim satima provalili u objekat i iz njega odneli kompletan sef sa oko dva miliona dinara, namenjenih za redovno poslovanje menjačnice.
Dva meseca pre nego će u svetu buknuti zaraza koronavirusom šef "kavačkog klana" Radoje Zvicer i policajac Ljubo Milović imali su druge brige i to kako da smisle plan da “operu” novac, koji su zaradili švercom tovara kokaina iz Latinske Amerike u Evropu i Australiju.
Nacionalni festival filma i televizije počeo je na Zlatiboru, a svečanosti su prisustvovali ministar kulture Nikola Selaković, brojni domaći i svetski autori, glumci, režiseri i druge ličnosti iz kinematografske industrije.
Posle gotovo tri decenije, jedna od najvoljenijih filmskih priča o sestrinskoj ljubavi, magiji i porodičnim tajnama dobija svoj dugo iščekivani nastavak.
Glumica Eva Ras (85) kaže da je poruka njenih kolega blokadera onima koji su bili deo Međunarodnog filmskog festivala u Nišu da "crknu i da su loši glumci".
Dugo se verovalo da je border koli neprikosnoveni šampion kada je u pitanju inteligencija pasa. Međutim, rezultati jednog velikog istraživanja doneli su iznenađenje, na vrh liste dospeo je belgijski ovčar malinoa.
Viktor Živojinović sinoć je na krštenje sestričine Arije došao u društvu devojke Aleksandre Gašić koja je svojim izgledom privukla poglede svih prisutnih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.