Bivši ministar ekonomije i jedan od najvažnijih saradnika Angele Merkel, Peter Altmajer, upozorio je da bi Nemačka mogla da uđe u ozbiljnu ustavnu i političku krizu, u kojoj više ne bi imala funkcionalnu vladu sposobnu da donosi ključne odluke.
U razgovoru za Bild, Altmajer je ocenio da prvi put od osnivanja Savezne Republike Nemačke 1949. godine postoji realna opasnost da izbori ne donesu rešenje, već dodatno prodube politički zastoj.
Nemačka bez stabilne većine
Altmajerovo upozorenje posebno odjekuje zbog njegove političke biografije. On nije običan komentator, već bivši šef kabineta kancelara, ministar ekonomije i ministar finansija, čovek koji je godinama bio u samom centru nemačke vlasti.
Njegova ključna poruka jeste da Nemačka može ostati bez vlade koja bi imala jasnu parlamentarnu većinu i sposobnost da upravlja zemljom u trenutku dubokih ekonomskih i političkih izazova.
Prema njegovoj proceni, sadašnja situacija razlikuje se od ranijih kriza jer više ne postoje jednostavne rezervne kombinacije za formiranje stabilne vlasti. U prošlosti su, čak i u najtežim političkim trenucima, postojali koalicioni modeli koji su mogli da obezbede upravljanje državom. Danas je, kako upozorava, taj manevarski prostor gotovo iscrpljen.
Posebno rizičan scenario otvorio bi se u slučaju novih izbora. Ako Bundestag ne bi mogao da izabere stabilnu većinu, Nemačka bi se našla u situaciji u kojoj ni vlada ni parlament ne bi mogli efikasno da funkcionišu.
Altmajer smatra da takav zastoj ne bi ostao samo politički problem. On upozorava da bi posledice mogle pogoditi i nemačku ekonomiju, i to snažnije nego tokom bankarske krize ili pandemije.
Foto: EPA
Fridrih Merc
Rast AfD-a komplikuje formiranje vlade
Jedan od ključnih razloga za strah od blokade jeste promena odnosa snaga na nemačkoj političkoj sceni. Rejting vladajućih stranaka slabi, dok opoziciona Alternativa za Nemačku nastavlja da raste.
Prema poslednjim istraživanjima javnog mnjenja, AfD bi na narednim izborima mogao da osvoji između 27 i 28 odsto glasova i time postane najjača politička snaga u zemlji. Sa druge strane, blok CDU/CSU kreće se oko 22 do 23 odsto podrške.
Međutim, upravo tu nastaje najveći problem za nemački politički sistem. Gotovo sve parlamentarne stranke odbijaju saradnju sa AfD-om, što znači da čak i eventualna izborna pobeda te partije ne bi automatski dovela do formiranja vlade.
U takvom rasporedu snaga, izbor kancelara i sastavljanje stabilne većine mogli bi postati izuzetno teški, a u pojedinim kombinacijama gotovo nemogući. To je razlog zbog kojeg Altmajer upozorava da bi izbori mogli da proizvedu još veću paralizu umesto izlaska iz krize.
Dodatni problem predstavlja i stanje u aktuelnoj vladi Fridriha Merca. Napetosti između CDU/CSU i SPD pojavile su se gotovo odmah nakon formiranja kabineta, a poslednjih meseci dodatno su se produbile oko socijalno-ekonomskih reformi i budžetskog planiranja.
Altmajer ukazuje i na nedostatak iskustva kod dela ministara, kako iz redova CDU/CSU, tako i iz SPD-a. Prema njegovom mišljenju, upravo kombinacija slabog iskustva, unutrašnjih sukoba i teških ekonomskih odluka povećava rizik od blokade sistema.
Nemačka se tako, prema oceni Merkelinog bivšeg saradnika, približava trenutku u kojem bi sam politički mehanizam mogao da stane. Ako stranke ne pronađu izlaz iz sve užeg koalicionog prostora, kriza vlasti mogla bi da preraste u širi problem sa posledicama po nemačku ekonomiju i čitavu Evropu.
Sjedinjene Američke Države uvele su nove sankcije kineskim kompanijama koje, prema tvrdnjama Stejt departmenta, učestvuju u trgovini iranskom naftom i omogućavaju dotok milijardi dolara u Teheran.
Američki predsednik Donald Tramp i dalje tvrdi da će njegova strategija finansijskog pritiska na Iran dati rezultat, oslanjajući se na blokadu Ormuskog moreuza, sankcije i novi pomorski mehanizam pod kontrolom američke vojske.
Hiljade ljudi okupile su se tokom noći na Trgu revolucije u Teheranu, gde su oko tri sata posle ponoći odjekivale parole podrške iranskom rukovodstvu i poruke otpora usred rata sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom.
Sjedinjene Američke Države uvele su nove sankcije kineskim kompanijama koje, prema tvrdnjama Stejt departmenta, učestvuju u trgovini iranskom naftom i omogućavaju dotok milijardi dolara u Teheran.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
U saobraćajnoj nesreći koja se juče oko 18.30 časova dogodila u Zbelavi kod Varaždina, povređena je 53-godišnja vozačica koja je imala 1,61 promil alkohola u krvi.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Crna torba jeste neprikosnoveni klasik, ali ove jeseni modne insajderke biraju nijansu koja je podjednako praktična, a mnogo zanimljivija - boju kuvanog vina.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Komentari