Izrael više ne želi da zavisi od američkih milijardi za vojsku i trebalo bi da u narednih deset godina postepeno ukine taj deo pomoći iz Vašingtona, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu.
On je u intervjuu za Si-Bi-Es rekao da Izrael svake godine dobija 3,8 milijardi dolara američke vojne pomoći, ali da je vreme da se i taj aranžman polako privede kraju.
- Želim da svedem na nulu finansijsku podršku Sjedinjenih Američkih Država, odnosno finansijski deo naše vojne saradnje. Dobijamo 3,8 milijardi dolara godišnje i mislim da je došlo vreme da se postepeno odreknemo preostale vojne podrške - rekao je Netanjahu.
Izraelski premijer poručio je da ne želi da čeka novi saziv američkog Kongresa, već da bi proces trebalo pokrenuti odmah.
- Ne želim da čekam sledeći Kongres. Želim da počnem sada - rekao je Netanjahu.
Poruka Vašingtonu, ali i izraelskoj javnosti
Netanjahuova izjava nije obična tehnička najava o budžetu. Ona udara pravo u jedan od najvažnijih stubova odnosa Izraela i Amerike: američku vojnu pomoć, koja već decenijama obezbeđuje Tel Avivu ogromnu prednost u regionu.
Za Izrael je taj novac bio mnogo više od finansijske stavke. Bio je garancija da Vašington stoji iza izraelske bezbednosti, ali i znak posebnog odnosa dve zemlje. Zato Netanjahu sada pokušava da pošalje potpuno drugačiju poruku — Izrael, kako tvrdi, želi da bude dovoljno jak da sam plaća svoju vojnu moć.
Takva poruka posebno odjekuje u trenutku kada se Izrael suočava sa ratom u Gazi, pritiskom Hezbolaha na severu, otvorenim neprijateljstvom Irana i sve oštrijim kritikama iz sveta. Upravo zato se postavlja pitanje da li Netanjahu zaista najavljuje veliki zaokret ili pokušava da pokaže snagu u trenutku kada je američka podrška Izraelu pod sve većom lupom.
Preokret posle priče o novom paketu pomoći
Ova izjava zvuči još zanimljivije ako se ima u vidu da su američki mediji ranije pisali da Izrael želi potpuno suprotan pravac. Prema tim navodima, Tel Aviv je nastojao da sa Vašingtonom dogovori novi bezbednosni sporazum na 20 godina, uz najmanje četiri milijarde dolara vojne pomoći godišnje.
Zato sada sve deluje kao politički obrt. S jedne strane, Izrael se godinama oslanja na američku pomoć. S druge strane, Netanjahu sada govori da želi da tu zavisnost ukine.
To ne mora da znači da će vojna saradnja dve zemlje oslabiti. Naprotiv, moguće je da Izrael želi drugačiji model: manje direktnog novca iz američkog budžeta, a više zajedničke proizvodnje, isporuka naoružanja, tehnoloških projekata i vojnih aranžmana koji bi i dalje čvrsto vezivali Tel Aviv za Vašington.
Drugim rečima, Netanjahu možda ne govori o raskidu sa Amerikom, već o pokušaju da se odnos prepakujete tako da Izrael izgleda manje zavisan, a da stvarna saradnja ostane duboka.
Američka pomoć postala politički teret
Američka vojna pomoć Izraelu poslednjih godina sve je teže pitanje u samim Sjedinjenim Državama. Rat u Gazi, veliki broj civilnih žrtava i rastuće nezadovoljstvo dela američke javnosti pretvorili su tu temu u ozbiljan politički problem.
Protivnici bezuslovne podrške Izraelu tvrde da Vašington ne može beskonačno da finansira izraelske ratove i istovremeno traži od svojih građana da prihvate ekonomske rezove, unutrašnje krize i sve veće troškove života. Zbog toga svaka nova milijarda za Tel Aviv danas prolazi kroz mnogo oštriju javnu raspravu nego ranije.
Netanjahu to dobro razume. Zato njegova izjava može da posluži i kao poruka američkoj publici: Izrael, makar formalno, ne želi zauvek da bude na američkom budžetu.
Pred domaćom javnošću, međutim, ta poruka zvuči drugačije. Tamo se predstavlja kao dokaz snage, samostalnosti i uverenja da Izrael može sam da nosi teret sopstvene bezbednosti.
Prava provera tek dolazi. Ako Izrael zaista počne da se odriče direktne američke vojne pomoći, to bi bila jedna od najvećih promena u odnosima dve zemlje poslednjih decenija. Ako se sve završi novim sporazumom pod drugim imenom, Netanjahuova izjava ostaće pre svega politički manevar — poruka da Izrael želi da izgleda samostalnije, čak i kada mu je Amerika i dalje najvažniji oslonac.
Izraelska vojska počela je masovno da oprema pešadijske puške sistemom „Smeš“, dodatkom za precizno gađanje koji bi trebalo da poveća šanse vojnika u borbi protiv FPV dronova na libanskom pravcu.
Rat na Bliskom istoku, 72. dan. SAD i Iran su formalno u primirju, ali se i dalje sukobljavaju oko Ormuskog moreuza, gde američka mornarica presreće iranske tankere, a Iran odbija da prepusti kontrolu.
Vrhovni lider Irana ajatolah Modžtaba Hamnei naredio je nove mere protiv Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, javila je iranska državna televizija IRIB.
Izraelska vojska je, uoči operacije protiv Irana, uspostavila operativnu bazu u zapadnom Iraku kako bi podržala grupe za evakuaciju i spasavanje oborenih pilota, objavio je Volstrit džornal.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Izraelska vojska počela je masovno da oprema pešadijske puške sistemom „Smeš“, dodatkom za precizno gađanje koji bi trebalo da poveća šanse vojnika u borbi protiv FPV dronova na libanskom pravcu.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom skandaloznog kršenja izborne tišine od strane tajkunskog glasila Nova S, koji je jutros u 09:12 objavio sramotan tekst usmeren protiv SNS-a.
Više javno tužilaštvo u Beogradu apeluje na građane, institucije nadležne za sprovođenje izbornih radnji i državne organe da se u narednom periodu strikno pridržavaju Ustava i zakona Republike Srbije, kako bi sve izborne radnje u vezi sa predstojećim parlamentarnim izborima bile sprovedene u skladu sa istim.
Novinarka Ana Mihajlovski oglasila se na društvenim mrežama objavom u kojoj je otvorila pitanje slobode medija i uređivačke nezavisnosti, a izgleda da su njene reči upućene novinarima sa televizije N1, među kojima je Žaklina Tatalović.
Univerzitet u Beogradu odbija da dostavi povereniku za informacije od javnog značaja podatke o službenim putovanjima rektora Vladana Đokića, iako je rok istekao 21. oktobra.
Jakov Ćaleta funkcioner vladajućeg HDZ-a koji je pre samo mesec dana uhapšen pod optužbom da je nosio fantomku i sa grupom huligana terao mlade plesače iz Novog Sada i vukovarskog branitelja uz gnusne ustaške povike, jednoglasno je izabran za predsednika Veća Gradskog kotara Blatine-Škrape u Hrvatskoj.
Ekspo 2027 u Beogradu procenjuje se kao jedan od najvećih državnih i ekonomskih projekata, uz cilj da BDP Srbije sledeće godine dostigne 100 milijardi evra.
Srbi, prema najnovijoj statistici Republičkog zavoda za statistiku, ređe i kasnije ulaze u brak. Kako pokazuje poslednji izveštaj, prošle godine je zabeležen pad broja zaključenih brakova od 3,2 odsto u odnosu na 2024. godinu.
Pojedine ptice proizvode zvukove jače od 120 decibela, što se može uporediti sa bukom industrijskih mašina. Naučnici su istražili dve izuzetno glasne vrste ptica iz Južne Amerike kako bi otkrili na koji način proizvode tako snažne zvuke i zbog čega su razvile ovu sposobnost.
Na zadnjim vratima većine automobila sa petoro vrata nalazi se mali otvor koji mnogi vozači nikada nisu primetili. Ipak, iza njega se krije jedna od najvažnijih bezbednosnih funkcija, posebno ako se u automobilu voze deca ili kućni ljubimci.
Policija u Sokobanji, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu, uhapsila je S. V. (55) iz Niške Banje, zbog sumnje da je izvršio krivično delo proganjanje.
Pripadnici Policijske uprave Doboj uhapsili su muškarca inicijala Z. Š. sa područja Teslića zbog sumnje da je počinio krivično delo "izazivanje opšte opasnosti".
Policiji u Banovićima, u BiH, sinoć oko 20.10 časova prijavljeno je razbojništvo nad 19-godišnjom devojkom I. K. kojoj je tom prilikom ukraden telefon.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Tomas Markl Stariji (82), otac vojvotkinje od Saseksa Megan Markl, našao se u centru ozbiljnog skandala nakon što ga je sin Tomas Markl Mlađi prijavio policiji zbog navodnog posedovanja velikog broja fotografija i video-snimaka seksualnog zlostavljanja dece.
Pre nego što su se u domaćinstvima ustalili plastični držači za zimnicu, naše bake su se snalazile na prirodan način. Jedan od starih trikova bio je da se preko povrća u tegli ili buretu postave tanke grančice dunje, koje su pomagale da sastojci ostanu potopljeni u tečnosti.
U podnožju planine Helan, u kineskom gradu Jinčuanu, nalaze se carske grobnice Sija Sija, koje su u julu 2025. godine uvrštene na UNESCO-ovu listu svetske baštine.
Ćerka folk pevačice Jane Todorović, Kristina, privukla je pažnju na društvenim mrežama svojim atraktivnim izdanjem, a mnogi su na mrežama prokomentarisali koliko njih dve liče - pogotovo ako se Kristinine fotke uporede sa Janinim iz mlađih dana!
Iako se o njihovoj svadbi već dugo spekuliše, pevačica Tanja Savić priznaje da joj formalno ozvaničenje veze trenutno nije prioritet, kao ni njenom partneru Muhamedu Mukiju Bešiću.
Voditeljka Suzana Mančić je nedavno prodala stan od 175 kvadrata u Ulici kneza Miloša za 500.000 evra, a potom sav novac uložila u kupovinu i renoviranje nove nekretnine na Voždovcu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.