Izrael je spreman da nastavi vojnu operaciju protiv Irana, jer u Jerusalimu sve jače raste nezadovoljstvo zbog odluke američkog predsednika Donalda Trampa da Teheranu ostavi još prostora za diplomatski dogovor,.
To je objavio Si-En-En, pozivajući se na izvore upoznate sa razgovorima dve strane.
Za izraelsko rukovodstvo, svako odlaganje nosi rizik. Procena u Jerusalimu je da Iran ne sme da dobije dovoljno vremena da obnovi deo odbrambenih kapaciteta, premesti osetljivu infrastrukturu ili prilagodi taktiku posle američko-izraelskih udara.
Zbog toga Netanjahu, prema izvorima koje prenose američki mediji, insistira da se pritisak na Iran nastavi bez duže pauze. U njegovom tumačenju, pregovori bez vojne pretnje samo bi dali Teheranu dodatni prostor za manevrisanje.
Tramp, međutim, pokušava da zadrži otvoren diplomatski kanal. Njegova administracija javno ostavlja mogućnost novog aranžmana sa Iranom, ali istovremeno ne odustaje od poruke da vojna opcija ostaje na stolu ukoliko Teheran ne pristane na uslove koji bi zadovoljili Vašington i njegove saveznike.
Tu se sada jasno vidi razlika između Vašingtona i Jerusalima. Tramp želi da proveri može li se kriza zaustaviti pregovorima, dok Netanjahu smatra da se Iran zaustavlja samo nastavkom udara i stalnim pritiskom.
Prema navodima Volstrit džornala, razgovor Trampa i Netanjahua o Iranu bio je napet upravo zato što izraelski premijer ne veruje da se Teheranu može prepustiti vreme bez dodatne vojne cene.
Amerika ponela najveći teret odbrane Izraela
Dok se iza zatvorenih vrata vodi rasprava o nastavku operacije, u američkom vojnom vrhu sve više se govori o drugom problemu: potrošnji protivraketnih zaliha.
Vašington post navodi da su Sjedinjene Američke Države tokom odbrane Izraela od iranskih napada ispalile više od 200 presretačkih raketa sistema THAAD. Prema istim procenama, to je gotovo polovina ukupnih američkih zaliha te vrste municije.
Američke snage su, pored toga, upotrebile i više od 100 mornaričkih presretača iz sistema Standard Missile. Izrael je, prema podacima na koje se poziva list, iskoristio manje od 200 sopstvenih visokopreciznih presretača.
Ti brojevi su u Vašingtonu otvorili neprijatno pitanje: koliko je zaista Amerika platila odbranu Izraela, ne samo politički i diplomatski, već i konkretnim vojnim kapacitetima koji se teško i sporo nadoknađuju.
Pentagonske procene pokazuju da je američka vojska u ovom sukobu preuzela najveći deo protivraketne zaštite Izraela. To izaziva nelagodu u delu bezbednosnog aparata, jer se zalihe skupih presretača ne mogu brzo obnoviti, a Vašington istovremeno mora da računa i na moguće krize u Aziji, pre svega oko Japana, Južne Koreje i Kine.
Za Trampovu administraciju to postaje ozbiljna računica. Ako rat sa Iranom uđe u novu fazu, Amerika bi mogla da potroši još jedan veliki deo teško zamenljive municije, dok bi u samom Vašingtonu raslo pitanje zašto američki vojni arsenali nose toliki deo tereta izraelske bezbednosti.
Izrael, međutim, na istu situaciju gleda iz sasvim drugog ugla. Za Netanjahua je najvažnije da Iran ne dobije vreme da se oporavi. Zato se diplomatska pauza u Jerusalimu ne vidi kao šansa za smirivanje, već kao opasan predah koji bi Teheran mogao da pretvori u prednost.
Sukob oko tempa operacije zato više nije samo pitanje taktike. On pokazuje i dublju razliku između američkog i izraelskog pristupa: Vašington pokušava da kontroliše eskalaciju, dok Izrael traži brži, tvrđi i odlučniji odgovor.
Tramp za sada pokušava da drži oba puta otvorena. Želi da ostavi prostor za pregovore, ali i da Iranu jasno stavi do znanja da nastavak vojne akcije nije isključen. Netanjahu, s druge strane, ne krije da ne želi dugo čekanje.
Ako pregovori ponovo zapnu, vojna opcija mogla bi brzo da se vrati u prvi plan. Razlika je u tome što bi Amerika ovog puta ušla u nastavak krize sa već ozbiljno načetim zalihama presretača, dok bi Izrael ušao sa jasnom porukom da pauza ne sme da traje dugo.
Diplomatski sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana bio bi onemogućen ukoliko bi Teheran uveo sistem naplate prolaza kroz Ormuski moreuz, izjavio je danas američki državni sekretar Marko Rubio.
Iranski vrhovni lider ajatolah Modžtaba Hamnei naredio je danas da obogaćeni uranijum koji je blizu nivoa nukelarnog naoružanja, mora da ostane u Iranu.
Države koje računaju na finansijsku pomoć Evropske unije mogle bi da ostanu bez tog novca ukoliko otvoreno pokazuju naklonost prema Rusiji ili Iranu, poručila je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas, piše Juraktiv.
Iran je počeo ubrzano da raščišćava ulaze u svoje podzemne raketne baze, uključujući veliki kompleks Abjek u provinciji Kazvin, što pokazuje da Teheran pokušava da obnovi kapacitete za nastavak rata sa američkom koalicijom i Izraelom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Diplomatski sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana bio bi onemogućen ukoliko bi Teheran uveo sistem naplate prolaza kroz Ormuski moreuz, izjavio je danas američki državni sekretar Marko Rubio.
Norveške vlasti zaplenile su ruski brod „Profesor Molčanov“ u luci Barencburg na Svalbardu po zahtevu ukrajinskog Naftogaza, koji pokušava da od Rusije naplati 4,22 milijarde dolara zbog imovine izgubljene na Krimu.
Lider bošnjačkog SBB-a, Fahrudin Radončić izveo je nezapamćeni politički performans, pokazavši najdublju mržnju prema srpskom narodu i njegovim predstavnicima.
Gradonačelnik Niša Dragoslav Pavlović početak nove školske godine obeležio je sa učenicima OŠ „Stefan Nemanja“, gde je zajedno sa đacima dočekao prvo školsko zvono.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić poručila je da je ''prisluškivanje blokadera'' novi zvučni top za targetiranje predsednika Alekandra Vučića i traženje kazne za Srbiju.
Takmičari prve sezone Exatlona Anabela Zonai i Radojica Lazić udružili su snage u zabavnom izazovu sa voditeljkom "Druge strane Exatlona" Tijanom Jović.
Populacija kakapoa, najtežeg papagaja na svetu, premašila je 300 jedinki prvi put u poslednjih 75 godina. To je rezultat rekordne sezone razmnožavanja na Novom Zelandu.
Šejla Velija (45) i njena ćerka Džejna (22), preminule su jedna za drugom na letovanju u Crnoj Gori tokom prošlog vikenda, a u sredu su sahranjene na groblju Vlakovo kod Sarajeva.
Crnogorski istražitelji zatražili su podatke od međunarodnih partnera o vezama ruskog državljanina Mihaila Nikolajeviča Šabunjina sa osobama koje su učestvovale u ratnim operacijama u Ukrajini kako bi utvrdili motiv zločina koji je počinio 31. avgusta, usmrtivši na strelištu „Češka zbrojovka“ u Danilovgradu trojicu zaposlenih.
Državljanin Srbije (29) uhapšen je u Beču zbog sumnje da je povezan sa trgovinom narkoticima, nakon što je kod njega pronađeno više od dva kilograma droge i velika suma novca.
U Solunu su uhapšena dvojica stranih državljana zbog nezakonitog prevoza osoba koje nisu posedovale dokumenta potrebna za legalan boravak na teritoriji Grčke.
U Višem sudu u Beogradu danas bi trebalo da počne šesti parnični postupak protiv Vladimira i Miljane Kecmanović, roditelja dečaka-ubice koji je 3. maja 2023. godine u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" ubio 10 ljudi i ranio još šestoro.
Slavni holivudski glumac Džordž Kluni poručio je na otvaranju festivala u Veneciji da nije lako živeti u zemlji koju vode nesposobni ljudi, aludirajući direktno na predsednika SAD Donalda Trampa i njegovu administraciju.
Seriju "Stižu dolari", koja je omiljena je širom bivše Jugoslavije, prate mnoge zanimljivosti i greške, među kojima je i zamena glumca Nikole Simića Đuzom Stojiljkovićem.
Snimak iz indijskog grada Gvaliora postao je viralni hit nakon što je policija kaznila muškarca čije je vozilo bilo prekriveno sa 3.400 otisaka poljubaca.
Donald Tramp ponovo se osvrnuo na odnos Megan Markl i princa Harija prema britanskoj kraljevskoj porodici, komentarišući njihov povratak u Veliku Britaniju.
Za Tijanu Mun (30) iz Velike Britanije, ono što je trebalo da bude pokušaj da poboljša zdravlje i izgubi višak kilograma pretvorilo se u ozbiljan zdravstveni problem.
Denser Dr Igi je u našoj emisiji "Demanti" šokirao javnost kada je smrt svojih pokojnih kolega povezao sa svojevrsnom "kaznom" nakon skrivene kamere u kojoj su se svojevremeno šalili na njegov račun, izazvavši lavinu komentara i burne reakcije javnosti.
Pevač Mirče Radulović je sa svojom izabranicom Majom Basarom dobio ćerku kojoj su dali ime Elena, a ova informacija odjeknula je kao bomba s obzirom na to da se o njihovoj vezi i trudnoći apsolutno ništa nije znalo u javnosti.
Tiktokerka i bivša rijaliti učesnica Anja Todorović je sa pratiocima podelila izazovne fotografije u braon bikiniju te pokazala sve svoje najjače atribute.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.