Mogući dogovor Donalda Trampa sa Iranom naišao je na oštar otpor u delu američke javnosti, a Volstrit džornal ocenjuje da bi popuštanje Teheranu pre potpisivanja punog nuklearnog sporazuma bilo politički i strateški opasno za SAD.
Za kritičare u Vašingtonu to je suština problema: Iran bi dobio ekonomski predah odmah, dok bi Amerika konkretne garancije o nuklearnom programu čekala tek kasnije.
„Spasavanje režima sada, kroz ekonomsku pomoć, bilo bi pravo izdajstvo — čak više američkih interesa nego iranskog naroda", navodi se u kolumni Volstrit džornala.
Strah da bi Iran dobio novac pre dogovora
Prema pisanju američkih medija, SAD i Iran razgovaraju o okviru koji bi omogućio otvaranje Ormuskog moreuza, produženje primirja i nastavak pregovora o iranskom nuklearnom programu. Tramp je ranije tvrdio da su uslovi „uglavnom dogovoreni“, ali je zatim poručio saradnicima da ne žure sa potpisivanjem i da blokada ostaje dok sporazum ne bude završen, potvrđen i potpisan.
Upravo taj prostor između nacrta i konačnog dokumenta izaziva najviše nervoze. Volstrit džornal piše da bi ukidanje pomorske blokade i finansijske olakšice pre konačnog nuklearnog dogovora skinuli najveći deo pritiska sa Teherana, bez garancije da će Iran zaista prihvatiti ono što Vašington traži.
Drugim rečima, ako Iran prvo dobije novac, pristup tržištu i mogućnost izvoza nafte, pitanje je šta će ga kasnije naterati da napravi ozbiljne ustupke.
Nafta kao glavni iranski ventil
Najvažnija tačka je izvoz nafte. Ako Teheran ponovo dobije mogućnost da slobodno prodaje naftu, u državnu kasu brzo bi počeo da ulazi novac koji je ratom i blokadom bio presečen.
Volstrit džornal zato upozorava da bi Amerika u tom slučaju ostala bez glavnog ekonomskog mehanizma pritiska. Jedini preostali adut, po toj logici, bila bi pretnja novim ratom.
To je scenario koji protivnici dogovora smatraju najopasnijim: Vašington bi se odrekao sankcionog i pomorskog pritiska, a zatim bi, ako pregovori propadnu, morao ponovo da bira između vojne eskalacije i prihvatanja jačeg Irana.
Tržišta su već reagovala na mogućnost otvaranja Ormuskog moreuza. Volstrit džornal je objavio da je dogovor u načelu o ponovnom otvaranju te rute odmah spustio cenu nafte, jer kroz Ormuski moreuz prolazi oko petine svetskog snabdevanja naftom. Brent je pao za više od pet odsto, što pokazuje koliko je energetsko tržište čekalo prvi znak smirivanja krize.
Tramp između brzog uspeha i opasnog ustupka
Za Trampa bi sporazum sa Iranom mogao da bude veliki politički poen. Otvaranje Ormuskog moreuza, smirivanje cena nafte i produženje primirja omogućili bi Beloj kući da tvrdi da je izbegla duži rat i stabilizovala globalno tržište energije.
Ali kritičari tvrde da bi cena tog uspeha mogla da bude previsoka. Volstrit džornal navodi da sporazum koji ne rešava nuklearno pitanje, već samo odlaže najteže odluke, može da ojača Iran upravo u trenutku kada je pod najvećim pritiskom.
Prema izveštajima o pregovorima, još nisu rešena najosetljivija pitanja: obim ublažavanja sankcija, odmrzavanje iranskih sredstava, kontrola nuklearnog programa i mehanizam provere. Samo otvaranje Ormuskog moreuza, uz nastavak pregovora, ne znači da je postignut konačan dogovor o iranskim nuklearnim ambicijama.
Zato se u Vašingtonu sada vodi bitka oko suštine Trampove politike. Jedna strana tvrdi da je dogovor potreban kako bi se zaustavio rat i otvorila ključna energetska ruta. Druga upozorava da bi popuštanje pre konačnog sporazuma bilo poklon Teheranu.
Volstrit džornal je tu dilemu sveo na najtvrđu moguću ocenu: ako Iran dobije ekonomski spas pre nuklearnih garancija, Amerika neće dobiti mir, već slabiju pregovaračku poziciju.
Brent je u ponedeljak pao za oko 5,4 odsto, na približno 97,9 dolara za barel, dok je američka WTI nafta skliznula za oko 5,7 odsto, na oko 91,1 dolar. Pad je došao istog jutra kada su valute i akcije u Aziji ojačale zbog očekivanja da bi kriza u Persijskom zalivu mogla da se smiri.
SAD i Iran usaglasili su osnovne uslove za otvaranje Ormuskog moreuza, ali sporazum još nije zvanično potpisan, objavio je Njujork tajms pozivajući se na izvore upoznate sa pregovorima.
Iran je načelno pristao da se u potpunosti reši svog visoko obogaćenog uranijuma u okviru tajnih i intenzivnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Američki predsednik Donald Tramp predložio je da se Ormuski moreuz preimenuje u "Trampov moreuz", tvrdeći da se strateški važan plovni put sada nalazi pod kontrolom Sjedinjenih Američkih Država.
Predsednik SAD Donald Tramp trebalo bi odmah da bude smenjen ukoliko aktivno razmatra da Amerika prva upotrebi nuklearno oružje, poručio je konzervativni novinar i podkaster Taker Karlson.
Američki predsednik Donald Tramp uputio je oštru pretnju Omanu, poručivši da bi Sjedinjene Američke Države mogle da bombarduju tu zemlju ukoliko bude ometala napore Vašingtona u rešavanju sukoba sa Iranom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Brent je u ponedeljak pao za oko 5,4 odsto, na približno 97,9 dolara za barel, dok je američka WTI nafta skliznula za oko 5,7 odsto, na oko 91,1 dolar. Pad je došao istog jutra kada su valute i akcije u Aziji ojačale zbog očekivanja da bi kriza u Persijskom zalivu mogla da se smiri.
Darko Mladić, sin pokojnog srpskog generala Ratka Mladića, otkrio je danas na konferenciji za medije detalje o sahrani svog oca, ali i o uzrocima njegove smrti.
Nezapamćeni skandal i potpuno posnuće osnovnog kućnog vaspitanja odigrali su se u Gimnaziji "Jovan Jovanović Zmaj" u Novom Sadu, gde je deo takozvanih "elitnih" đaka i instruitanih blokadera pokazao svoje pravo, ružno lice.
Nakon nezapamćene hajke, pretnji i histerije koja danima stiže iz Sarajeva povodom sahrane heroja i generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević oglasio se u javnosti i oštro skresao u lice istinu svim dežurnim pljuvačima i mrziteljima svega srpskog.
Nova i izuzetno opasna ofanziva na srpski identitet, istoriju i teritorijalni integritet ponovo se razbuktava, a na meti autošovinista i inostranih centara moći opet se našla naša severna pokrajina.
Marija Pavković, ćerka pokojnog generala Nebojše Pavkovića, gostujući u Info jutru rekla je da je plakala dok je gledala scene sa aerodroma kada je avion sa telom generala Ratka Mladića stigao u Srbiju.
Informer televizija nastavila je celodnevnu dominaciju i u udarnom večernjem terminu - "Srpski dnevnik" bio je najgledanija televizijska emisija u Srbiji!
Televizija Informer bila je ubedljivo najgledanija tokom čitavog dana, a ogromnu pažnju publike privukao je program posvećen dolasku posmrtnih ostataka generala Ratka Mladića.
Arno Gujon, direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju gostujući u Info jutru govorio je o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, pa otkrio šta je njega privuklo da postane naš državljanin.
Na društvenim mrežama osvanuo je snimak koji je izazvao oštre reakcije javnosti, a na kojem se vide devojčice za koje se sumnja da su prethodno pokušale da ukradu robu iz jedne prodavnice u beogradskom naselju Mirijevo.
Crkva brvnara posvećena Svetom Đorđu u Takovu osim što je dragocena svetinja rudničko-takovskog kraja, ona je i mesto koje je ostalo upisano u istoriju moderne Srbije.
Prvi humanoidni roboti kompanije "Mint", čija je proizvodnja počela u Šapcu, sišli su sa proizvodne trake, a planirano je dalje širenje kapaciteta na više od 200 radnih mesta.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, Službe za kriminalističko-obaveštajni rad, u saradnji sa policijskim službenicima PU Jagodina, locirali su i uhapsili na području Ćuprije N. A. A. (41), državljanina Republike Hrvatske
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je u četvrtak, 3. septembra odredilo zadržavanje od 48 sati za N. J. (25) zbog sumnje da je izvršio produženo krivično delo teška krađa.
Film "Kum" pruža mnoge životne lekcije o moći, lojalnosti i porodici, koje su i danas relevantne za svakog ko želi da razume dinamiku uspeha i ljudskih odnosa.
Nezapamćeno i stravično višestruko ubistvo dogodilo se u gradu Atizapan de Saragosa u Meksiku, gde su vlasti u stanici policije i javnosti objavile jezive detalje masakra.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Barene paprike spadaju među one zimnice čiji nas miris i ukus odmah vraćaju u bakinu kuhinju. Nekada su se pripremale od prvih zrelih paprika koje bi stigle krajem leta, a ovaj tradicionalni recept i danas je omiljen u mnogim domaćinstvima.
Kineska tehnološka kompanija BajtDens , vlasnik platforme TikTok, obezbedila je kredit od 29,6 milijardi dolara (25,5 milijardi evra) od gotovo 30 banaka, koji će koristiti za finansiranje poslovanja i ulaganja u veštačku inteligenciju, objavio je danas Rojters.
Ako tražite jednostavan recept za zimnicu koja će uneti malo leta u hladne dane, kisele tikvice definitivno vredi isprobati. Hrskave, aromatične i blago kisele, savršeno se slažu uz pečenje, meso, sendviče i druga jela.
Ljuska oraha sadrži sok koji može ostaviti tvrdokorne fleke na koži, u nijansama od žute do tamnosmeđe ili gotovo crne. Srećom, postoji nekoliko jednostavnih načina da uklonite ove mrlje sa ruku i to uz pomoć sode bikarbone i limuna.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.