Ruska vojska je tokom protekle nedelje preuzela kontrolu nad 10 naselja u zoni specijalne vojne operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Prema istom izveštaju, grupa snaga „Istok“ preuzela je kontrolu nad naseljem Lesnoje u Dnjepropetrovskoj oblasti, dok su ruske jedinice u prethodna 24 sata napredovale i na drugim pravcima.
Napredovanje u Dnjepropetrovskoj i Harkovskoj oblasti
Rusko Ministarstvo odbrane navelo je i da su ruske snage preuzele kontrolu nad naseljem Novopodgorodnoje u Dnjepropetrovskoj oblasti.
Pored toga, prema ruskim podacima, pod kontrolu su stavljena i naselja Budarki i Karaičnoje u Harkovskoj oblasti.
Ovi navodi dolaze u trenutku kada Moskva sve češće objavljuje pomeranja linije fronta na više pravaca, posebno u zonama gde ruske jedinice pokušavaju da potisnu Oružane snage Ukrajine (OSU) sa utvrđenih položaja i prošire pritisak na logističke tačke.
Najveći teret borbi, prema ruskom izveštaju, prethodnih dana nosile su grupe snaga „Centar“, „Istok“, „Zapad“, „Jug“ i „Dnjepar“.
Moskva tvrdi da su OSU izgubile više hiljada vojnika
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su OSU tokom protekle nedelje pretrpele velike gubitke u zoni odgovornosti grupe snaga „Centar“.
„Tokom protekle nedelje gubici neprijatelja na ovom pravcu iznosili su više od 2.250 vojnika, jedan tenk, 22 oklopna borbena vozila, 58 vozila i 15 artiljerijskih oruđa. Uništeno je i sedam stanica za elektronsko ratovanje“, navodi se u saopštenju.
Prema ruskim tvrdnjama, grupa snaga „Istok“ eliminisala je više od 1.970 ukrajinskih vojnika, grupa „Zapad“ više od 1.340, grupa „Jug“ više od 950, a grupa „Dnjepar“ više od 375 pripadnika OSU.
Moskva navodi da su, osim ljudstva, pogođeni i ukrajinski položaji, vozila, artiljerija i sistemi za elektronsko ratovanje, koji imaju važnu ulogu u upravljanju dronovima i ometanju ruskih komunikacija.
Masovni udari po vojnoj industriji Ukrajine
Ruska vojska je, kako se navodi, tokom protekle nedelje izvela jedan masovni i pet grupnih udara po objektima ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa i infrastrukturi koju koriste OSU.
Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da su ti napadi izvedeni kao odgovor na ukrajinske napade koje Moskva kvalifikuje kao terorističke.
Na meti su, prema ruskom saopštenju, bili vojni pogoni, objekti za skladištenje i pripremu naoružanja, kao i lokacije koje se koriste za podršku ukrajinskim jedinicama na frontu.
Ovakvi udari poslednjih nedelja postali su jedan od glavnih elemenata ruskog pritiska. Moskva tvrdi da gađa isključivo vojnu infrastrukturu, dok Kijev po pravilu saopštava da posledice trpe i civilni objekti.
PVO oborila rakete Storm šedou, SCALP i više od 2.600 dronova
Ruski sistemi protivvazdušne odbrane oborili su tokom protekle nedelje tri krstareće rakete Storm šedou, tri rakete SCALP lansirane iz vazduha i 2.628 ukrajinskih dronova, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ovaj podatak pokazuje koliko je rat na frontu prešao u fazu masovne upotrebe bespilotnih letelica. Dronovi se koriste za izviđanje, korekciju vatre, napade na položaje, logistiku, artiljeriju i protivvazdušnu odbranu.
Zato broj oborenih letelica više nije samo statistika iz brifinga. On govori o svakodnevnom pritisku na liniji fronta, gde obe strane pokušavaju da dronovima pronađu slabosti protivnika i usmere udare pre nego što pešadija ili artiljerija krenu u dejstvo.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Rumunska vojska imala je naređenje da obori dron koji je ušao u vazdušni prostor zemlje, ali presretanje nije izvedeno jer je letelica nisko preletala gradsko područje i postojala je opasnost da obaranje izazove žrtve na zemlji, izjavio je predsednik Rumunije Nikušor Dan.
Zemlje Evropske unije nemaju pravo da dižu buku zbog pada drona u Rumuniji dok se evropsko oružje, delovi za bespilotne letelice i obaveštajni podaci svakodnevno koriste u napadima na Rusiju, poručio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Rusija mora unapred da se priprema za buduće ratove i bezbednosne krize, kako se više ne bi suočila sa iznenađenjima kakva su je zatekla tokom specijalne vojne operacije u Ukrajini, izjavio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
Vlasti Dnjepropetrovske oblasti proširile su zonu prinudne evakuacije porodica sa decom na još 23 naseljena mesta u Sineljnikovskom rejonu, saopštila je oblasna vojna administracija.
Ruski dronovi „Geran” tokom noći i jutra pogodili su ciljeve u Harkovu, gde su posle serije eksplozija izbili požari, a iz više delova grada dizali su se gusti stubovi dima.
Najmanje pet osoba povređeno je u noćašnjem napadu ruskih dronova na Odesu u Ukrajini, saopštio je danas načelnik Odeske vojne administracije Serhij Lisak.
Ogroman stub dima podigao se iznad Rovenske oblasti posle ruskog udara dronom, dok je u Dnjepru izbio snažan požar na objektu logističke kompanije nakon još jedne noći masovnih napada na ukrajinsku pozadinu.
Ruske snage izvele su seriju snažnih udara po Dnjepru i Dnjepropetrovskoj oblasti, a posle eksplozija u gradu su se videli gust dim, bljeskovi i stubovi vatre iznad pogođenih objekata.
"Sve ovo će se nastaviti i eskalirati dok ne promenimo stil vođenja rata i postupanja sa neprijateljem", rekao je ruski filozof Aleksandar Dugin, komentarišući jučerašnji masovni napad Ukrajine na Moskvu.
NATO procenjuje da je Rusija u ratu protiv Ukrajine do sada izgubila više od 1.4 miliona vojnika, ali u Severnoatlantskom savezu veruju da Moskva uprkos enormnim gubicima i dalje ne odustaje od svojih prvobitnih ciljeva.
Predsednik SAD Donald Tramp nije potvrdio da Amerika odmah predaje rakete Ukrajini, niti je direktno najavio novi paket sankcija protiv Rusije, iako su mediji i Telegram kanali masovno tako predstavili njegove izjave posle samita G7.
Ruski ekonomski ekspert Mihail Hazin upozorio je da Evropa još ne razume razmere ekonomskog udara koji joj se sprema, jer se krize koje danas pogađaju svet pogrešno posmatraju kao odvojeni problemi, a ne kao deo raspada starog globalnog poretka.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Posle najave Sjedinjenih Američkih Država da će smanjiti broj svojih vojnika u misiji Kfor na Kosovu i Metohiji, iz NATO-a stiže ista poruka uz cinično obrazloženje da se bezbednosna situacija na KiM poboljšala, to jest, stabilizovala.
Iran je uveo privremeni režim tranzita za trgovačke brodove koji prolaze kroz Ormuski moreuz, prema kojem brodarske kompanije moraju unapred da podnesu zahtev za prolaz nadležnom organu, Upravi Persijskog zaliva (PGSA), dok u prvih 60 dana neće biti naplaćivane takse, a troškove će snositi iranska vlada, saopštio je Sekretarijat Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost te zemlje.
Nova saznanja o lažima i planiranju akcije o zvučnom topu, do kojih je došlo Više javno tužilaštvo u Beogradu, predstavljaju vrhunac dehumanizacije predsednika Aleksandra Vučića i udar na našu zemlju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu danas je najavilo istragu među studentima blokaderima o dogovoru za simulaciju upotrebe "zvučnog topa" na protestu 15. maja u Beogradu, a to je potrvdio i glavni blokader Srđan Milivojević.
Juče je za javnog tužioca u Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal izabran Boris Majlat, doskorašnji rukovodilac Posebnog odeljenja za visokotehnološki kriminal. Reč je o tužiocu čije se ime poslednjih meseci najčešće pominjalo upravo u vezi sa aferom „zvučni top“, jednom od najvećih političkih i bezbednosnih afera u Srbiji.
Saopštenje Višeg javnog tužilaštva u Beogradu prikazao je monstruozan plan onih koji već mesecima, bez ikakvog stida i odgovornosti, vode rat protiv države Srbije i Ministarstva unutrašnjih poslova, izjavio je potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.
Pored dokumenata Krovne radne grupe za bezbednost (KRBG) pronađenih na Filozofskom fakultetu, imamo još jedan, dokaz da je cela akcija zvana zvučni top bila montirana i ranije isplanirana.
U zdravstvenom sistemu Srbije u ovom momentu, svakog dana, 24 časa dnevno, postoje spremni timovi, oprema i sve potrebno za transplantaciju koja se obavlja kada se pojavi donor, izjavio je ministar zdravlja Zlatibor Lončar.
Meštani sela Velepolje, Paligrace i Kravlje u velikom broju odazvali su se danas besplatnim preventivnim pregledima srca organizovanim u centru Velepolja.
Srbija je uvrštena na listu trećih zemalja za koje prilikom nekomercijalnog kretanja pasa, mačaka i krznašica u države članice Evropske unije više nije potrebno serološko ispitivanje na besnilo (titar antitela).
Anastasija Obradović (25) koja je teško povređena u saobraćajnoj nesreći 1. decembra 2025. godine, nakon čega je hitno primljena u Klinički centar Vojvodine u jedinicu intenzivne nege, preminula je posle višemesečne borbe za život, objavila je njena porodica na društvenim mrežama.
Više javno tužilaštvo u Nišu žalilo se na nepravnosnažnu presudu kojom je Doljevčanin Miodrag Perić (41) oslobođen optužbe da je pre šest godina pijan izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je stradao pešak Željko Ristić (19).
Policija u Beočinu, efikasnim operativnim radom, rasvetlila je krivično delo prevara i uhapsila D. N. (52) i M. K. (59) iz Bačke Palanke, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili ovo krivično delo.
Policijski službenici NCB Interpola Podgorica – FAST tima za ciljano traganje, uz asistenciju pripadnika Posebne jedinice policije, su sinoć uspešno realizovali ekstradiciju člana jedne organizovane kriminalne grupe iz Španije u Crnu Goru, saopšteno je iz crnogorske policije
Glumac Stanojlo Milinković pojavio se u u sporednim ulogama u našim kultnim filmovima i postao prepoznatljiv po replici "Ne diraj me, zvaću decu! Decooooo!"
Poznati glumac Pol Ejveri (81) i njegova supruga Šejla poginuli su u stravičnom požaru koji je izbio u njihovoj porodičnoj kući u američkoj saveznoj državi Nju Džersi.
Najnovija studija o čuvenoj operskoj pevačici Mariji Kalas, koju je sproveo tim sa Univerziteta u Padovi, dala je novu interpretaciju misterije njenog gubitka glasa, nudeći drugačije kliničko tumačenje povezano sa rekom bolešću dermatomiozitisom.
Ako ste delimično ili u potpunosti izbacili hleb iz ishrane, to možda i nije najbolja ideja. Nove prehrambene smernice sugerišu da zdrava ishrana podrazumeva i konzumiranje celovitih žitarica.
Marama vezana oko glave, modni detalj koji je proslavila Odri Hepbern, ovog leta doživljava veliki povratak i ponovo osvaja ljubiteljke elegancije širom sveta.
Kada vam se jede nešto slatko, a nemate mnogo vremena ni volje za komplikovane recepte, ovaj jogurt kolač je pravo rešenje, jednostavan je za pripremu, a uspeva čak i početnicima.
Pevač Srđan Marjanović otvoreno je govorio o stanju na muzičkoj sceni, a tom prilikom se osvrnuo i na uspeh mladog pevača Jakova Jozinovića i otkrio koliko je uloženo i zarađeno od njegovog marketinga.
Influenser Luka Bojović Luk izneo je šokantne tvrdnje na račun jutjubera Bake Praseta, kada je izjavio kako su zajedno šmrkali kokain i koristili nedozvoljene supstance.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.