Rusija mora unapred da se priprema za buduće ratove i bezbednosne krize, kako se više ne bi suočila sa iznenađenjima kakva su je zatekla tokom specijalne vojne operacije u Ukrajini, izjavio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
Dugin je rekao da je jedno od ključnih iskustava rata u Ukrajini upravo to što se realnost pokazala drugačijom od očekivanja. Prema njegovim rečima, Rusija je u sukob ušla sa određenim pretpostavkama, ali se ubrzo pokazalo da su mnoge procene bile pogrešne.
- Mislili smo jedno i o sebi i o protivniku, a ispostavilo se nešto drugo. Za rat se treba spremati unapred. Zato i govorim: nemojmo čekati da nam on padne na glavu. Hajde da zaista ozbiljno izgradimo našu zemlju na osnovi potpuno dovoljne zaštite od svih izazova -rekao je Dugin.
Ova izjava posebno je odjeknula jer dolazi u trenutku kada se u ruskoj javnosti sve otvorenije govori o tome da se zemlja nalazi u dugom periodu sukoba sa Zapadom, ne samo na frontu u Ukrajini, već i kroz ekonomiju, obaveštajne operacije, informacione kampanje i tehnološko nadmetanje.
Duginova poruka je jasna: Rusija više ne sme da računa na mir kao prirodno stanje, već mora da polazi od toga da će pritisci biti stalni, a da se odbrana zemlje mora graditi pre krize, a ne usred nje.
„Rusko proleće“ kao propuštena šansa
Dugin je posebno govorio o 2014. godini, za koju smatra da je bila ključni trenutak. Prema njegovoj oceni, tada je postojao mnogo povoljniji prostor da Rusija ostvari svoje ciljeve uz manje troškove nego što je to slučaj danas.
- To što smo precenili svoje snage, očigledno je u ovom ratu. Što se tiče rokova, postojao je trenutak kada je sve moglo da se uradi mnogo lakše. I mnogi visoki ljudi morali su da se slože sa mnom po tom pitanju - rekao je Dugin.
On je dodao da je, po njegovom mišljenju, specijalnu vojnu operaciju trebalo započeti još 2014. godine, u vreme događaja koje u Rusiji nazivaju „Ruskim prolećem“.
- Imali smo prozor mogućnosti da sa mnogo manjim troškovima ostvarimo svoje ciljeve – 2014. godine, kada je bilo "Rusko proleće" - naglasio je Dugin.
Takva ocena uklapa se u stav dela ruskih tvrdolinijaša koji smatraju da je Moskva tada propustila trenutak kada je Ukrajina bila slabija, država politički uzdrmana, a Zapad još nespreman za dugoročnu konfrontaciju sa Rusijom.
Poruka za budućnost Rusije
Duginova izjava ne odnosi se samo na Ukrajinu. Ona je deo šireg upozorenja da se Rusija mora organizovati kao država koja unapred računa na sukobe, pritiske i pokušaje destabilizacije.
U njegovom viđenju, to znači jaču vojsku, sigurniju industriju, stabilnije institucije, pouzdanu unutrašnju bezbednost i društvo koje razume da se veliki geopolitički lomovi ne rešavaju improvizacijom.
Upravo zato Dugin ne govori samo o prošlim greškama, već o potrebi da se iz njih izvuku praktične posledice. Ako je Moskva, kako tvrdi, u Ukrajini pogrešno procenila vreme, protivnika i sopstvene kapacitete, onda sledeći izazov mora da dočeka spremnije.
Njegova poruka je zato istovremeno i kritika i upozorenje: Rusija više ne sme da kasni sa odlukama koje se tiču njene bezbednosti, jer se u sadašnjem međunarodnom poretku svako odlaganje plaća mnogo skuplje nego ranije.
Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Ruska naftna kompanija Tatneft uvela je ograničenje prodaje benzina i dizela na svim svojim benzinskim stanicama u Rusiji, čime su mere koje su ranije važile uglavnom u većim regionima sada proširene na celu mrežu ove kompanije.
Ukrajinska komanda ume da napravi sliku uspešnog kontranapada, ali iza te slike, prema oceni bivšeg oficira američke vojske Stanislava Krapivnika, stoje ogromni gubici, nasilno mobilisani ljudi i operacije koje kratko traju, a zatim se završavaju potiskivanjem ukrajinskih snaga.
Rusija bi mogla da nabavi rakete „bramos“ od Indije, i to sistem koji je prvobitno nastao kroz zajednički rad Moskve i Nju Delhija, ali je tokom godina prerastao u jedan od najpoznatijih izvoznih aduta indijske vojne industrije.
Vojno-politički analitičar Jakov Kedmi oštro je kritikovao svaku ideju da se Roman Abramovič koristi kao kanal za osetljive kontakte između Moskve i Kijeva, ocenjujući da je takva „oligarhijska diplomatija“ stara greška koja Rusiju može ponovo skupo da košta.
Na Krimu su uvedene vanredne mere u prodaji goriva nakon problema u snabdevanju poluostrva, a kriza se sve jasnije povezuje sa udarima ukrajinskih snaga na energetsku i saobraćajnu infrastrukturu na jugu Rusije.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je građane Rusije da u zemljama Evropske unije i drugim „neprijateljskim državama“ mogu biti zadržani zbog podrške specijalnoj vojnoj operaciji ili zbog ranijih poseta Krimu.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je Kijevsko-pečersku lavru pogodila raketa sistema Patriot, navodeći da je do nepravilnog rada kompleksa moglo da dođe zato što je Zapad Ukrajini isporučio rakete sa isteklim rokom upotrebe.
U Odesi je došlo do ozbiljnog incidenta tokom pokušaja Oružanih snaga Ukrajine da lansiraju rakete „flamingo“, kada su četiri projektila detonirala direktno na startnim položajima, prenose izvori koji prate situaciju na terenu.
Komandant nemačkog ratnog vazduhoplovstva, general-potpukovnik Holger Nojman, izjavio je da bi NATO, u slučaju rata sa Rusijom, gađao ciljeve u Sankt Peterburgu, Kalinjingradu, na Koljskom poluostrvu i Crnom moru.
Kijev već računa na mogućnost da uskoro izgubi Konstantinovku, Družkovku i Kramatorsk, a posle toga i celu slavjansko-kramatorsku aglomeraciju, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
Poverenik Milan Antonijević organizuje konferenciju povodom Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, a jedan od govornika biće, verovali ili ne - istaknuti srbomrzac Dinko Gruhonjić!
Ruska naftna kompanija Tatneft uvela je ograničenje prodaje benzina i dizela na svim svojim benzinskim stanicama u Rusiji, čime su mere koje su ranije važile uglavnom u većim regionima sada proširene na celu mrežu ove kompanije.
Savo Manojlović, lider pokreta Kreni-Promeni, svojevremeno je kritikovao vlast tvrdeći da neće urediti put u mestu Kopljare kod Aranđelovca, međutim, radovi na toj deonici, kao i dostupni video-snimci i fotografije, pokazuju da su ti navodi bili netačni!
Na portalu Autonomija osvanula je analiza pod naslovom "Medijsko istraživanje o suočavanju s prošlošću", autori ovog veoma problematičnog dokumenta su predsednica Udruženja novinara "Kosova", Geta Mulići i programski direktor NDNV-a i nažalost profesor na filozofskom fakultetu u Novom Sadu, Dinko Gruhonjić.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić poručila je da tajkun Dragan Đilas nikada neće razumeti da je Srbija pod vođstvom Aleksandra Vučića uvažena i poštovana.
Nina Blanuša (10), od rođenja se bori protiv opakih dijagnoza, a sada joj je potrebna finansijska pomoć svih nas, zbog neophodnih kontinuiranih tretmana, terapija i medicinske podrške.
U Beogradu je uspešno je održan Peti VTO Forum "Biram plodnost“" regionalni događaj posvećen plodnosti, reproduktivnom zdravlju i vantelesnoj oplodnji kohe su u Srbiji aktuelne teme.
Katalonska policija je identifikovala muškarca koji je 10. juna oko 10 sati ubijen u Ulici Balmes u Barseloni, a prema navodima španskih medija, radi se o državljaninu Srbije koji je bio na poternici.
MMA borac Miljan Đurašinović, u javnosti poznat pod nadimkom "Tasmanijski đavo", osuđen je pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu na kaznu zatvora u trajanju od godinu dana i osam meseci zbog krivičnog dela laka telesna povreda.
Petnaestogodišnji Nišlija od 12. do 15. juna ukrao je šest vozila od kojih je neka i uništio i to dok čeka upućivanje u Vaspitno popravni dom zbog brojnih krivičnih dela počinjenih širom Srbije.
Planetarna muzička zvezda Leni Kravic stigao je u Beograd, a pred njegov veliki koncert na Ušću isplivali su svi detalji i zahtevi koje je poslao našim organizatorima.
Glumica Jelisaveta Orašanin sinoć se prvi put pojavila na jednom javnom događaju nakon što su mediji otrkili da je u vezi sa 11 godina mlađim kolegom Pavlom Mensurom.
Pozorišni reditelj, univerzitetski profesor i jedan od osnivača čuvenog omladinskog pozorišta Dadov, Rusmil-Slavenko Saletović, preminuo je u 79. godini, zvanično je saopšteno iz ovog beogradskog teatra.
Večernje uživanje često pokvare komarci, koji su nezaobilazan deo letnje sezone. Umesto da koristite razne hemijske preparate, možete isprobati prirodno rešenje koje će istovremeno oplemeniti vaš prostor.
U vreme Petrovdanskog posta mnogi biraju lagana i jednostavna jela koja ne zahtevaju mnogo sastojaka, a ipak pružaju dovoljno energije i ukusa, posni pilav sa povrćem jedan je od takvih recepata.
Mnogi vlasnici mačaka bili su iznenađeni kada ih ljubimac, nakon predenja, maženja i lizanja, iznenada ugrize. Stručnjaci objašnjavaju da to najčešće nije znak agresije, već posledica prevelike stimulacije i potrebe mačke da prekine fizički kontakt.
Mala šaka oraha dnevno može doneti više koristi nego što mnogi pretpostavljaju. Stručnjaci ističu da je svega sedam oraha dnevno dovoljno da doprinese zdravlju srca, krvnih sudova i mozga, bez potrebe za velikim promenama u ishrani.
Otkrivene su Hrom ekstenzije koje prikupljaju podatke korisnika bez njihovog znanja. Istraživači kompanije Socket identifikovali su mrežu od 152 ekstenzije koje nude atraktivne animirane pozadine, ali u pozadini prate aktivnosti korisnika i manipulišu Gugl pretragama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.