Rusija mora unapred da se priprema za buduće ratove i bezbednosne krize, kako se više ne bi suočila sa iznenađenjima kakva su je zatekla tokom specijalne vojne operacije u Ukrajini, izjavio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
Dugin je rekao da je jedno od ključnih iskustava rata u Ukrajini upravo to što se realnost pokazala drugačijom od očekivanja. Prema njegovim rečima, Rusija je u sukob ušla sa određenim pretpostavkama, ali se ubrzo pokazalo da su mnoge procene bile pogrešne.
- Mislili smo jedno i o sebi i o protivniku, a ispostavilo se nešto drugo. Za rat se treba spremati unapred. Zato i govorim: nemojmo čekati da nam on padne na glavu. Hajde da zaista ozbiljno izgradimo našu zemlju na osnovi potpuno dovoljne zaštite od svih izazova -rekao je Dugin.
Ova izjava posebno je odjeknula jer dolazi u trenutku kada se u ruskoj javnosti sve otvorenije govori o tome da se zemlja nalazi u dugom periodu sukoba sa Zapadom, ne samo na frontu u Ukrajini, već i kroz ekonomiju, obaveštajne operacije, informacione kampanje i tehnološko nadmetanje.
Duginova poruka je jasna: Rusija više ne sme da računa na mir kao prirodno stanje, već mora da polazi od toga da će pritisci biti stalni, a da se odbrana zemlje mora graditi pre krize, a ne usred nje.
„Rusko proleće“ kao propuštena šansa
Dugin je posebno govorio o 2014. godini, za koju smatra da je bila ključni trenutak. Prema njegovoj oceni, tada je postojao mnogo povoljniji prostor da Rusija ostvari svoje ciljeve uz manje troškove nego što je to slučaj danas.
- To što smo precenili svoje snage, očigledno je u ovom ratu. Što se tiče rokova, postojao je trenutak kada je sve moglo da se uradi mnogo lakše. I mnogi visoki ljudi morali su da se slože sa mnom po tom pitanju - rekao je Dugin.
On je dodao da je, po njegovom mišljenju, specijalnu vojnu operaciju trebalo započeti još 2014. godine, u vreme događaja koje u Rusiji nazivaju „Ruskim prolećem“.
- Imali smo prozor mogućnosti da sa mnogo manjim troškovima ostvarimo svoje ciljeve – 2014. godine, kada je bilo "Rusko proleće" - naglasio je Dugin.
Takva ocena uklapa se u stav dela ruskih tvrdolinijaša koji smatraju da je Moskva tada propustila trenutak kada je Ukrajina bila slabija, država politički uzdrmana, a Zapad još nespreman za dugoročnu konfrontaciju sa Rusijom.
Poruka za budućnost Rusije
Duginova izjava ne odnosi se samo na Ukrajinu. Ona je deo šireg upozorenja da se Rusija mora organizovati kao država koja unapred računa na sukobe, pritiske i pokušaje destabilizacije.
U njegovom viđenju, to znači jaču vojsku, sigurniju industriju, stabilnije institucije, pouzdanu unutrašnju bezbednost i društvo koje razume da se veliki geopolitički lomovi ne rešavaju improvizacijom.
Upravo zato Dugin ne govori samo o prošlim greškama, već o potrebi da se iz njih izvuku praktične posledice. Ako je Moskva, kako tvrdi, u Ukrajini pogrešno procenila vreme, protivnika i sopstvene kapacitete, onda sledeći izazov mora da dočeka spremnije.
Njegova poruka je zato istovremeno i kritika i upozorenje: Rusija više ne sme da kasni sa odlukama koje se tiču njene bezbednosti, jer se u sadašnjem međunarodnom poretku svako odlaganje plaća mnogo skuplje nego ranije.
Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana ne može efikasno da presretne rusku raketu „orešnik“, jer njena putanja, brzina i način udara predstavljaju problem za postojeće sisteme koje Kijev ima na raspolaganju, piše finski javni servis Ile.
Pedeset jedan ruski civil, među njima i jedno dete, poginuo je u napadima ukrajinskih snaga od 18. do 24. maja, izjavio je specijalni izaslanik Ministarstva spoljnih poslova Rusije za zločine kijevskog režima Rodion Mirošnik.
Ukrajinska komanda prebacila je u Sumsku oblast jurišne grupe iz sastava 225. odvojenog jurišnog puka OSU, jedinice koju ruski bezbednosni izvori opisuju kao sastavljenu od nacista umešanih u brojne ratne zločine.
Ruska vojska trenutno nema jednostavno i racionalno rešenje za potpuno rušenje strateški važnih mostova preko Dnjepra, jer su te konstrukcije projektovane i građene tako da izdrže veliki broj pogodaka teškim bombama, izjavio je predsednik Odbora Državne dume za odbranu Andrej Kartapolov.
Odesa se priprema za kružnu odbranu, a na prilazima gradu završava se izgradnja višekilometarskih protivtenkovskih rovova, bunkera i novih linija prepreka, saopštilo je regionalno rukovodstvo ukrajinskih Snaga teritorijalne odbrane „Jug“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić komentarisao je skandaloznu vest u kojoj se navodi da je Crna Gora suspendovala emitovanje naše televizije na svojoj teritoriji u periodu od šest meseci.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom trećeg dana zvanične posete NR Kini, gde boravi na poziv kineskog predsednika Si Đipinga, održao predavanje na univerzitetu Ćinghua, a takođe je obišao Muzej Komunističke partije Kine, kao i fabriku Šaomi.
Poseta predsednika Srbije Aleksandra Vučića Kini izazvala je ogromnu pažnju ne samo u domaćim i kineskim medijima, već i među političkim analitičarima, a posebno su odjeknule reči iznete u programu N1 da ova poseta ima "istorijski značaj".
Marko Milošević, unuk Slobodana Miloševića i poslanik SPS-a gostovao je na Informer Tv u emisiji "Da se ne lažemo kod Novice Popovića" i tom prilikom govorio o aktuelnim političkim dešavanjima u našoj zemlji.
Ispovest porodice sa Pala za Informer slama srca. Dugo nisu imali dece, a nakon pisma Svetoj Gori desilo se čudo! Danas imaju dve ćerke i stigli su u Beograd.
Pred letnju sezonu sve više vozača proverava auto-klimu, a majstori navode da punjenje košta od 3.000 do 5.500 dinara, čišćenje oko 2.000 do 3.000, dok ugradnja klime može da košta i nekoliko stotina evra, u zavisnosti od vozila.
Potrebe penzionera i unapređenje njihovog položaja bile su osnovna tema tribine održane danas u Kraljevu, u organizaciji Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje i Saveza penzionera Srbije, uz podršku lokalne samouprave i partnera Banke Poštanska štedionica i Kompanije „Dunav osiguranje“.
Tokom noći u Beogradu su se dogodile dve saobraćajne nezgode pri čemu su u jednoj dve osobe zadobile teške povrede u Bulevaru Peka Dapčevića, dok u drugoj nije bilo povređenih, rečeno je danas iz Hitne pomoći.
Vatrogasac spasilac D.M. (33) osumnjičen za krađu oružja iz Policijske stanice u Doljevcu i njegov brat D.M. (29) koji ga je preprodavao, uskoro će ući u sudnicu Višeg suda u Nišu jer je Više javno tužilaštvo protiv njih podiglo optužnicu.
Nakon što je potvrđeno da telo pronađeno u buretu nedaleko od Inđije pripada Aleksandru Nešoviću Baji, objavljen je i datum kada će se održati njegova sahrana.
Glumica Natalija Nataša Lučanin je devedesetih godina važila za jednu od najvećih zavodnica u Srbiji, a mnogi su je smatrali najlepšom Beograđankom koja se bavila glumom.
Nekadašnja učesnica takmičenja Zvezda Granda Belma Huseinefendić, doživela je nesvakidašnju situaciju kada je kao bakšiš dobila skupocene dragocenosti.
Kristijan Golubović i njegova partnerka Kristina Spalević krstili su sinove Kirila i Konstantina u manastiru Manastir Ostrog, ali put do ovog važnog porodičnog čina bio je, kako tvrdi Golubović, daleko od mirnog.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar