Rusija mora unapred da se priprema za buduće ratove i bezbednosne krize, kako se više ne bi suočila sa iznenađenjima kakva su je zatekla tokom specijalne vojne operacije u Ukrajini, izjavio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
Dugin je rekao da je jedno od ključnih iskustava rata u Ukrajini upravo to što se realnost pokazala drugačijom od očekivanja. Prema njegovim rečima, Rusija je u sukob ušla sa određenim pretpostavkama, ali se ubrzo pokazalo da su mnoge procene bile pogrešne.
- Mislili smo jedno i o sebi i o protivniku, a ispostavilo se nešto drugo. Za rat se treba spremati unapred. Zato i govorim: nemojmo čekati da nam on padne na glavu. Hajde da zaista ozbiljno izgradimo našu zemlju na osnovi potpuno dovoljne zaštite od svih izazova -rekao je Dugin.
Ova izjava posebno je odjeknula jer dolazi u trenutku kada se u ruskoj javnosti sve otvorenije govori o tome da se zemlja nalazi u dugom periodu sukoba sa Zapadom, ne samo na frontu u Ukrajini, već i kroz ekonomiju, obaveštajne operacije, informacione kampanje i tehnološko nadmetanje.
Duginova poruka je jasna: Rusija više ne sme da računa na mir kao prirodno stanje, već mora da polazi od toga da će pritisci biti stalni, a da se odbrana zemlje mora graditi pre krize, a ne usred nje.
„Rusko proleće“ kao propuštena šansa
Dugin je posebno govorio o 2014. godini, za koju smatra da je bila ključni trenutak. Prema njegovoj oceni, tada je postojao mnogo povoljniji prostor da Rusija ostvari svoje ciljeve uz manje troškove nego što je to slučaj danas.
- To što smo precenili svoje snage, očigledno je u ovom ratu. Što se tiče rokova, postojao je trenutak kada je sve moglo da se uradi mnogo lakše. I mnogi visoki ljudi morali su da se slože sa mnom po tom pitanju - rekao je Dugin.
On je dodao da je, po njegovom mišljenju, specijalnu vojnu operaciju trebalo započeti još 2014. godine, u vreme događaja koje u Rusiji nazivaju „Ruskim prolećem“.
- Imali smo prozor mogućnosti da sa mnogo manjim troškovima ostvarimo svoje ciljeve – 2014. godine, kada je bilo "Rusko proleće" - naglasio je Dugin.
Takva ocena uklapa se u stav dela ruskih tvrdolinijaša koji smatraju da je Moskva tada propustila trenutak kada je Ukrajina bila slabija, država politički uzdrmana, a Zapad još nespreman za dugoročnu konfrontaciju sa Rusijom.
Poruka za budućnost Rusije
Duginova izjava ne odnosi se samo na Ukrajinu. Ona je deo šireg upozorenja da se Rusija mora organizovati kao država koja unapred računa na sukobe, pritiske i pokušaje destabilizacije.
U njegovom viđenju, to znači jaču vojsku, sigurniju industriju, stabilnije institucije, pouzdanu unutrašnju bezbednost i društvo koje razume da se veliki geopolitički lomovi ne rešavaju improvizacijom.
Upravo zato Dugin ne govori samo o prošlim greškama, već o potrebi da se iz njih izvuku praktične posledice. Ako je Moskva, kako tvrdi, u Ukrajini pogrešno procenila vreme, protivnika i sopstvene kapacitete, onda sledeći izazov mora da dočeka spremnije.
Njegova poruka je zato istovremeno i kritika i upozorenje: Rusija više ne sme da kasni sa odlukama koje se tiču njene bezbednosti, jer se u sadašnjem međunarodnom poretku svako odlaganje plaća mnogo skuplje nego ranije.
Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Troje ljudi, među kojima i desetogodišnja devojčica, povređeno je u ogromnom noćnom napadu dronovima na Moskovsku oblast, tokom kojeg je, prema rečima gradonačelnika Moskve Sergeja Sobljanjina, ka Moskovskom regionu krenulo čak 620 bespilotnih letelica.
Moskva je zapretila Velikoj Britaniji „posledicama“ nakon što je otkriveno da je Ukrajina prvi put koristila dronove britanske proizvodnje za napade duboko na teritoriji Rusije, a ruska ambasada u Londonu poručila je da će Britanci platiti sve veću cenu što se dublje budu uključivali u sukob.
Policajci i pripadnik ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu silom su izvukli taksistu iz automobila u Kropivnickom, nekadašnjem Kirovogradu, pocepali mu majicu i odveli ga policijskim vozilom, dok je putnica koja je snimala incident oborena na zemlju i ostala bez telefona.
Rusija bi već početkom 2027. godine mogla da formira snažnu udarnu grupaciju za novu ofanzivu iz pravca severa, prema Kijevskoj i Černigovskoj oblasti, ukoliko prethodno sprovede novi talas mobilizacije, izjavio je zamenik načelnika Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Vadim Skibicki.
Ukrajinska vojska koristila je satelitske snimke koje su joj dostavljale zapadne vlade i privatne kompanije još pre početka specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine.
Penzionisani američki pukovnik Daglas Mekgregor ocenio je da poslednje poruke Vladimira Putina pokazuju da Moskva više ne namerava da vodi sukob u Ukrajini na isti način kao prethodnih godina, već da se priprema za odlučniju fazu rata.
SAD i Ukrajina zajedno rade na modernizaciji starih raketa za sisteme S-300 ili razvoju njihove nove verzije, koja bi trebalo da ublaži sve ozbiljniji nedostatak raketa za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu.
Ruski portal Mediazona i ruski servis Bi-Bi-Sija potvrdili su identitet 239.354 pripadnika ruskih snaga poginulih u ratu u Ukrajini od 24. februara 2022. do 13. avgusta ove godine.
Ukrajinski oficir i bivši bankar Andrej Onistrat pozvao je građane da se pripreme za mogućnost zime bez struje i grejanja i naprave zalihe hrane i osnovnih potrepština za najmanje dva meseca.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
Moskva je zapretila Velikoj Britaniji „posledicama“ nakon što je otkriveno da je Ukrajina prvi put koristila dronove britanske proizvodnje za napade duboko na teritoriji Rusije, a ruska ambasada u Londonu poručila je da će Britanci platiti sve veću cenu što se dublje budu uključivali u sukob.
Lider Pokreta za promene, Nebojša Medojević, izneo je šokantne tvrdnje o propustima Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) u slučaju opasnih hakerskih i špijunskih aktivnosti više od 50 stranaca, predvođenih ukrajinskom državljankom.
Vojvođanski autošovinista i dobošar mržnje, Goran Ješić, dostigao, izgleda, sam vrhunac ludila! U još jednom napadu bolesnog besa prema sopstvenoj državi i narodu, ovaj politički marginalac izgovorio je i napisao jezive laži i opasne optužbe.
Tajkunska televizija Nova S doživela je nezapamćeni skandal uživo u programu, dok su se njihovi gosti i puleni zapetljali u sopstvenim lažima i spletkama!
Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, poslao je jasnu poruku čitavoj javnosti i političkoj sceni naše zemlje! Kada je reč o državnim interesima, napretku Srbije i principima, za Vučića nema i nikada neće biti nikakvih kompromisa i borbe za fotelje po svaku cenu!
Dejan Čupić, magistar ekonomskih nauka iz Niša dobro je poznat ljubiteljima putovanja, jer svoja iskustva i preporuke iz krajeva koje je posetio deli na društvenim mrežama. Tako je nedavno pisao i o maleru koji ga je snašao u rodnom gradu.
Preobraženje Gospodnje, jedan od najvećih srpskih pravoslavnih praznika koji se slavi 19. avgusta, donosi bogat splet crkvenih obreda, narodnih verovanja i zabrana koje mnogi poštuju i danas.
Carinski službenici su 18. avgusta na Aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu otkrili neprijavljenu luksuznu robu čija je ukupna vrednost procenjena na gotovo 12.000 evra.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policija u Zemunu, pritvorila je R. K. (40) zbog sumnje da je počinio krivično delo Nasilje u porodici.
Policija u Knjaževcu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Zaječaru, uhapsila je N. T. (61) iz okoline Knjaževca, zbog sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje opšte opasnosti.
Veći stomak i nizak nivo vitamina D možda deluju kao dva odvojena problema, ali nova studija ukazuje da njihova kombinacija može biti posebno nepovoljna za zdravlje.
Pucketanje, zveckanje, škripanje, zujanje, šištanje ili grgoljanje nisu samo dosadni pozadinski zvuci. To su poruke koje klima uređaj šalje, a ignorisanje ovih signala može dovesti do potpunog prestanka rada sistema.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.