Rusija mora unapred da se priprema za buduće ratove i bezbednosne krize, kako se više ne bi suočila sa iznenađenjima kakva su je zatekla tokom specijalne vojne operacije u Ukrajini, izjavio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
Dugin je rekao da je jedno od ključnih iskustava rata u Ukrajini upravo to što se realnost pokazala drugačijom od očekivanja. Prema njegovim rečima, Rusija je u sukob ušla sa određenim pretpostavkama, ali se ubrzo pokazalo da su mnoge procene bile pogrešne.
- Mislili smo jedno i o sebi i o protivniku, a ispostavilo se nešto drugo. Za rat se treba spremati unapred. Zato i govorim: nemojmo čekati da nam on padne na glavu. Hajde da zaista ozbiljno izgradimo našu zemlju na osnovi potpuno dovoljne zaštite od svih izazova -rekao je Dugin.
Ova izjava posebno je odjeknula jer dolazi u trenutku kada se u ruskoj javnosti sve otvorenije govori o tome da se zemlja nalazi u dugom periodu sukoba sa Zapadom, ne samo na frontu u Ukrajini, već i kroz ekonomiju, obaveštajne operacije, informacione kampanje i tehnološko nadmetanje.
Duginova poruka je jasna: Rusija više ne sme da računa na mir kao prirodno stanje, već mora da polazi od toga da će pritisci biti stalni, a da se odbrana zemlje mora graditi pre krize, a ne usred nje.
„Rusko proleće“ kao propuštena šansa
Dugin je posebno govorio o 2014. godini, za koju smatra da je bila ključni trenutak. Prema njegovoj oceni, tada je postojao mnogo povoljniji prostor da Rusija ostvari svoje ciljeve uz manje troškove nego što je to slučaj danas.
- To što smo precenili svoje snage, očigledno je u ovom ratu. Što se tiče rokova, postojao je trenutak kada je sve moglo da se uradi mnogo lakše. I mnogi visoki ljudi morali su da se slože sa mnom po tom pitanju - rekao je Dugin.
On je dodao da je, po njegovom mišljenju, specijalnu vojnu operaciju trebalo započeti još 2014. godine, u vreme događaja koje u Rusiji nazivaju „Ruskim prolećem“.
- Imali smo prozor mogućnosti da sa mnogo manjim troškovima ostvarimo svoje ciljeve – 2014. godine, kada je bilo "Rusko proleće" - naglasio je Dugin.
Takva ocena uklapa se u stav dela ruskih tvrdolinijaša koji smatraju da je Moskva tada propustila trenutak kada je Ukrajina bila slabija, država politički uzdrmana, a Zapad još nespreman za dugoročnu konfrontaciju sa Rusijom.
Poruka za budućnost Rusije
Duginova izjava ne odnosi se samo na Ukrajinu. Ona je deo šireg upozorenja da se Rusija mora organizovati kao država koja unapred računa na sukobe, pritiske i pokušaje destabilizacije.
U njegovom viđenju, to znači jaču vojsku, sigurniju industriju, stabilnije institucije, pouzdanu unutrašnju bezbednost i društvo koje razume da se veliki geopolitički lomovi ne rešavaju improvizacijom.
Upravo zato Dugin ne govori samo o prošlim greškama, već o potrebi da se iz njih izvuku praktične posledice. Ako je Moskva, kako tvrdi, u Ukrajini pogrešno procenila vreme, protivnika i sopstvene kapacitete, onda sledeći izazov mora da dočeka spremnije.
Njegova poruka je zato istovremeno i kritika i upozorenje: Rusija više ne sme da kasni sa odlukama koje se tiču njene bezbednosti, jer se u sadašnjem međunarodnom poretku svako odlaganje plaća mnogo skuplje nego ranije.
Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Ukrajinski državljanin Vladimir Z, osumnjičen da je kao ronilac učestvovao u postavljanju eksploziva na gasovode Severni tok 1 i Severni tok 2, uhapšen je u Puli po evropskom nalogu za hapšenje koji je izdala Nemačka.
Ruske snage izvele su tokom noći seriju udara na ciljeve u Harkovskoj oblasti i Zaporožju, koristeći bespilotne letelice Geran i balističke rakete Iskander-M.
Bivši ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov, koga je predsednik Volodimir Zelenski smenio u julu, zatražio je da Ukrajina pronađe način da održi izbore čak i dok traje rat, čime je otvorio jedan od najozbiljnijih unutrašnjih političkih izazova za vlast u Kijevu od početka sukoba 2022. godine.
Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) i Specijalizovano antikorupcijsko tužilaštvo (SAP) stigli su u Kancelariju predsednika Ukrajine, gde su, prema navodima iz Kijeva, pokrenute istražne radnje u slučaju velike kriminalne grupe povezane sa sadašnjim i bivšim poslanicima.
Ruski višenamenski lovac Su-35S ušao je duboko u vazdušni prostor pod kontrolom Ukrajine u Sumskoj oblasti, preleteo područje naselja Ugrojidi, lansirao krstareću raketu H-59/69 prema gradu Sumi, a zatim se bez presretanja vratio u Kursku oblast, navode izvori koji prate kretanje vojnih letelica.
Slab zemljotres koji je pogodio Poltavsku oblast pokrenuo je na ukrajinskim društvenim mrežama spekulacije da je podrhtavanje tla možda povezano sa podzemnim testiranjem nuklearnog oružja, ali za takve tvrdnje zasad nema potvrđenih dokaza.
Ruski ekonomista Mihail Hazin ocenio je da sve teža ekonomska situacija u Turskoj povećava rizik od novog rata na Bliskom istoku, u trenutku kada se, prema njegovom tumačenju, čitav dosadašnji globalni sistem ubrzano raspada na regionalne centre moći.
Dokumenti i materijalna sredstva iz Kramatorska već se prebacuju u Perečin, na krajnjem zapadu Ukrajine, dok Kijev istovremeno menja komandanta korpusa koji drži odbranu Kramatorska i Slavjanska, tvrde ruski bezbednosni izvori, dok je kadrovsku promenu potvrdila i Ukrajinska pravda.
Najmanje 10 ljudi je poginulo, a još 17 je ranjeno u jutrošnjem ruskom raketnom napadu na Pečenege u Harkovskoj oblasti, nakon čega je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski najavio odgovor Kijeva.
Troje ljudi, među kojima i desetogodišnja devojčica, povređeno je u ogromnom noćnom napadu dronovima na Moskovsku oblast, tokom kojeg je, prema rečima gradonačelnika Moskve Sergeja Sobljanjina, ka Moskovskom regionu krenulo čak 620 bespilotnih letelica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će na predstojećim izborima glas za bilo koga drugog osim listu Ujedinjena Srbija biti glas za blokadere.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić poručila je da je tajnost glasanja osnovni princip demokratskih izbora i ocenila da protivljenje postavljanju paravana i zavesa znači protivljenje preporukama ODIHR-a, uz oštre optužbe na račun studenata u blokadi.
Nakon što su u tajnim dosijeima za vetiranje udarili na Feđu Dimovića iz Beogradskog sindikata, stigao je i odgovor koji je pokazao kakav se cirkus odvija među blokaderima.
Lider pokreta Kreni-Promeni Savo Manojlović objavio je na društvenoj mreži Iks fotografije iz Surčina, uz poruku da je sa saradnicima od jutra na terenu i da rešava probleme građana.
Da se iza velikog broja kandidata na blokaderskoj listi očigledno ili prikriveno nalaze opozicione stranke dokazuje i slučaj blokaderke Marije Lesjak, profesorke na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu.
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja dr Mirsad Đerlek donirao je danas krv u Institutu za transfuziju krvi Srbije i apelovao na sve građane da daju krv!
Naučnici sve zabrinutije prate promene u Jadranskom moru - meduze koje su se nekad pojavljivale jednom u osam godina sada su stalna pojava u priobalju i otvorenim vodama.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su Ž. V. (58) iz ovog grada, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršila krivično delo teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
U sudaru dva motocikla koji se desio sinoć oko 21.20 časova u Ulici Vukašina Mrnjavčevića, u niškom naselju Čalije, povređeni su vozači dvotočkaša stari 23 i 16 godina.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Leskovcu uhapsili su E. S. (23) iz Bojnika, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje opšte opasnosti.
Glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj novi film "Čuvar ikone Svetog Đorđa" prikaže na Međunarodnom filmskom festivalu u Nišu koji počinje 25. avgusta.
Glumica Tatjana Lukjanova je zbog premijere predstave "Neprijatelji" svojevremeno pričala da je želela da izvrši samoubistvo ili da zauvek napusti pozorište.
Stjuardesa upozorava da izbor odeće za avion nije samo stvar udobnosti. U slučaju evakuacije, određena garderoba može povećati rizik od povreda, pa je važno pažljivo birati šta ćete obući.
Kompanija iz Kupertina upozorila je korisnike na opasnost od špijunskog softvera koji može ugroziti privatnost i bezbednost uređaja. Upozorenje se odnosi na korisnike koji bi mogli biti meta sofisticiranih napada.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.