Rusija mora unapred da se priprema za buduće ratove i bezbednosne krize, kako se više ne bi suočila sa iznenađenjima kakva su je zatekla tokom specijalne vojne operacije u Ukrajini, izjavio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
Dugin je rekao da je jedno od ključnih iskustava rata u Ukrajini upravo to što se realnost pokazala drugačijom od očekivanja. Prema njegovim rečima, Rusija je u sukob ušla sa određenim pretpostavkama, ali se ubrzo pokazalo da su mnoge procene bile pogrešne.
- Mislili smo jedno i o sebi i o protivniku, a ispostavilo se nešto drugo. Za rat se treba spremati unapred. Zato i govorim: nemojmo čekati da nam on padne na glavu. Hajde da zaista ozbiljno izgradimo našu zemlju na osnovi potpuno dovoljne zaštite od svih izazova -rekao je Dugin.
Ova izjava posebno je odjeknula jer dolazi u trenutku kada se u ruskoj javnosti sve otvorenije govori o tome da se zemlja nalazi u dugom periodu sukoba sa Zapadom, ne samo na frontu u Ukrajini, već i kroz ekonomiju, obaveštajne operacije, informacione kampanje i tehnološko nadmetanje.
Duginova poruka je jasna: Rusija više ne sme da računa na mir kao prirodno stanje, već mora da polazi od toga da će pritisci biti stalni, a da se odbrana zemlje mora graditi pre krize, a ne usred nje.
„Rusko proleće“ kao propuštena šansa
Dugin je posebno govorio o 2014. godini, za koju smatra da je bila ključni trenutak. Prema njegovoj oceni, tada je postojao mnogo povoljniji prostor da Rusija ostvari svoje ciljeve uz manje troškove nego što je to slučaj danas.
- To što smo precenili svoje snage, očigledno je u ovom ratu. Što se tiče rokova, postojao je trenutak kada je sve moglo da se uradi mnogo lakše. I mnogi visoki ljudi morali su da se slože sa mnom po tom pitanju - rekao je Dugin.
On je dodao da je, po njegovom mišljenju, specijalnu vojnu operaciju trebalo započeti još 2014. godine, u vreme događaja koje u Rusiji nazivaju „Ruskim prolećem“.
- Imali smo prozor mogućnosti da sa mnogo manjim troškovima ostvarimo svoje ciljeve – 2014. godine, kada je bilo "Rusko proleće" - naglasio je Dugin.
Takva ocena uklapa se u stav dela ruskih tvrdolinijaša koji smatraju da je Moskva tada propustila trenutak kada je Ukrajina bila slabija, država politički uzdrmana, a Zapad još nespreman za dugoročnu konfrontaciju sa Rusijom.
Poruka za budućnost Rusije
Duginova izjava ne odnosi se samo na Ukrajinu. Ona je deo šireg upozorenja da se Rusija mora organizovati kao država koja unapred računa na sukobe, pritiske i pokušaje destabilizacije.
U njegovom viđenju, to znači jaču vojsku, sigurniju industriju, stabilnije institucije, pouzdanu unutrašnju bezbednost i društvo koje razume da se veliki geopolitički lomovi ne rešavaju improvizacijom.
Upravo zato Dugin ne govori samo o prošlim greškama, već o potrebi da se iz njih izvuku praktične posledice. Ako je Moskva, kako tvrdi, u Ukrajini pogrešno procenila vreme, protivnika i sopstvene kapacitete, onda sledeći izazov mora da dočeka spremnije.
Njegova poruka je zato istovremeno i kritika i upozorenje: Rusija više ne sme da kasni sa odlukama koje se tiču njene bezbednosti, jer se u sadašnjem međunarodnom poretku svako odlaganje plaća mnogo skuplje nego ranije.
Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su jurišne grupe za samo jedan dan zauzele 120 zgrada u Konstantinovki, gde se, prema navodima Moskve, nastavlja uništavanje opkoljenih delova 28. i 100. mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine.
Ruska naftna kompanija Tatneft uvela je ograničenje prodaje benzina i dizela na svim svojim benzinskim stanicama u Rusiji, čime su mere koje su ranije važile uglavnom u većim regionima sada proširene na celu mrežu ove kompanije.
Ukrajinska komanda ume da napravi sliku uspešnog kontranapada, ali iza te slike, prema oceni bivšeg oficira američke vojske Stanislava Krapivnika, stoje ogromni gubici, nasilno mobilisani ljudi i operacije koje kratko traju, a zatim se završavaju potiskivanjem ukrajinskih snaga.
Rusija bi mogla da nabavi rakete „bramos“ od Indije, i to sistem koji je prvobitno nastao kroz zajednički rad Moskve i Nju Delhija, ali je tokom godina prerastao u jedan od najpoznatijih izvoznih aduta indijske vojne industrije.
Vojno-politički analitičar Jakov Kedmi oštro je kritikovao svaku ideju da se Roman Abramovič koristi kao kanal za osetljive kontakte između Moskve i Kijeva, ocenjujući da je takva „oligarhijska diplomatija“ stara greška koja Rusiju može ponovo skupo da košta.
Na Krimu su uvedene vanredne mere u prodaji goriva nakon problema u snabdevanju poluostrva, a kriza se sve jasnije povezuje sa udarima ukrajinskih snaga na energetsku i saobraćajnu infrastrukturu na jugu Rusije.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je građane Rusije da u zemljama Evropske unije i drugim „neprijateljskim državama“ mogu biti zadržani zbog podrške specijalnoj vojnoj operaciji ili zbog ranijih poseta Krimu.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je Kijevsko-pečersku lavru pogodila raketa sistema Patriot, navodeći da je do nepravilnog rada kompleksa moglo da dođe zato što je Zapad Ukrajini isporučio rakete sa isteklim rokom upotrebe.
U Odesi je došlo do ozbiljnog incidenta tokom pokušaja Oružanih snaga Ukrajine da lansiraju rakete „flamingo“, kada su četiri projektila detonirala direktno na startnim položajima, prenose izvori koji prate situaciju na terenu.
Komandant nemačkog ratnog vazduhoplovstva, general-potpukovnik Holger Nojman, izjavio je da bi NATO, u slučaju rata sa Rusijom, gađao ciljeve u Sankt Peterburgu, Kalinjingradu, na Koljskom poluostrvu i Crnom moru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
Poverenik Milan Antonijević organizuje konferenciju povodom Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, a jedan od govornika biće, verovali ili ne - istaknuti srbomrzac Dinko Gruhonjić!
Ruska naftna kompanija Tatneft uvela je ograničenje prodaje benzina i dizela na svim svojim benzinskim stanicama u Rusiji, čime su mere koje su ranije važile uglavnom u većim regionima sada proširene na celu mrežu ove kompanije.
Ukoliko vozite električni trotinet u obavezi ste da imate nalepnicu za vozilo, da koristite zaštitnu opremu tokom vožnje, ograničite brzinu i da nemate manje od 14 godina. Ukoliko se oglušite o neko pravilo, možete dobiti kaznu i do 120.000 dinara.
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov obišla je danas u Palati Albanija bele čiope koje su tamo nastanjene i uverila se da su, nakon prstenovanja, u dobrom stanju. Pavkov je obišla i Botaničku baštu "Jevremovac" gde je postavljena LED rasveta.
Danas oko podneva, na obilaznici kod smederevskog sela Petrijevo, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je povređeno osam osoba, među kojima i troje dece.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, početkom 2025. godine uspostavili su saradnju sa carinskom kancelarijom u Minhenu vezano za kriminalnu grupu koja se bavi nabavkom, krijumčarenjem i prodajom opojnih droga na teritoriji Evropske unije i Republike Srbije.
Na putu izmedju Donjeg Milanovca i Kladova, kod mesta Golubinje, vozač motora izgubio je kontrolu nad vozilom nakon čega je sleteo u provaliju duboku tridesetak metara.
MMA borac Miljan Đurašinović, u javnosti poznat pod nadimkom "Tasmanijski đavo", osuđen je pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu na kaznu zatvora u trajanju od godinu dana i osam meseci zbog krivičnog dela laka telesna povreda.
Planetarna muzička zvezda Leni Kravic stigao je u Beograd, a pred njegov veliki koncert na Ušću isplivali su svi detalji i zahtevi koje je poslao našim organizatorima.
Glumica Jelisaveta Orašanin sinoć se prvi put pojavila na jednom javnom događaju nakon što su mediji otrkili da je u vezi sa 11 godina mlađim kolegom Pavlom Mensurom.
Pozorišni reditelj, univerzitetski profesor i jedan od osnivača čuvenog omladinskog pozorišta Dadov, Rusmil-Slavenko Saletović, preminuo je u 79. godini, zvanično je saopšteno iz ovog beogradskog teatra.
Kraljevska botanička bašta Kju (RBG Kew) u Velikoj Britaniji objavila je da razvoj veštačke inteligencije (AI) i digitalizacije predstavljaju prekretnicu u "trci protiv izumiranja" sa kojom se suočavaju botaničari koji pokušavaju da identifikuju i sačuvaju ključne biljne vrste pre nego što nestanu.
Večernje uživanje često pokvare komarci, koji su nezaobilazan deo letnje sezone. Umesto da koristite razne hemijske preparate, možete isprobati prirodno rešenje koje će istovremeno oplemeniti vaš prostor.
U vreme Petrovdanskog posta mnogi biraju lagana i jednostavna jela koja ne zahtevaju mnogo sastojaka, a ipak pružaju dovoljno energije i ukusa, posni pilav sa povrćem jedan je od takvih recepata.
Mnogi vlasnici mačaka bili su iznenađeni kada ih ljubimac, nakon predenja, maženja i lizanja, iznenada ugrize. Stručnjaci objašnjavaju da to najčešće nije znak agresije, već posledica prevelike stimulacije i potrebe mačke da prekine fizički kontakt.
Mala šaka oraha dnevno može doneti više koristi nego što mnogi pretpostavljaju. Stručnjaci ističu da je svega sedam oraha dnevno dovoljno da doprinese zdravlju srca, krvnih sudova i mozga, bez potrebe za velikim promenama u ishrani.
Pevačica Vesna Vukelić Vendi otkrila je ekskluzivno za Informer detalje saradnje sa glumicom Jelisavetom Orašanin i prokomentarisala vezu sa mlađim muškarcem!
Završnica muzičkog takmičenja u regionu, "Zvezde Granda" donosi brojne novine i neizvesnost, te je sada otkriveno šta je produkcija rešila nekoliko dana pred finale.
Jedan od najtraženijih izvođača regiona, Adi Šoše, ovoga leta pomera granice koncertnog doživljaja i publici donosi događaj koji već sada važi za jedan od najiščekivanijih muzičkih spektakala godine. Za novo poglavlje svoje karijere izabrao je lokaciju koja oduzima dah – Avalski toranj.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.