Rusija mora unapred da se priprema za buduće ratove i bezbednosne krize, kako se više ne bi suočila sa iznenađenjima kakva su je zatekla tokom specijalne vojne operacije u Ukrajini, izjavio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
Dugin je rekao da je jedno od ključnih iskustava rata u Ukrajini upravo to što se realnost pokazala drugačijom od očekivanja. Prema njegovim rečima, Rusija je u sukob ušla sa određenim pretpostavkama, ali se ubrzo pokazalo da su mnoge procene bile pogrešne.
- Mislili smo jedno i o sebi i o protivniku, a ispostavilo se nešto drugo. Za rat se treba spremati unapred. Zato i govorim: nemojmo čekati da nam on padne na glavu. Hajde da zaista ozbiljno izgradimo našu zemlju na osnovi potpuno dovoljne zaštite od svih izazova -rekao je Dugin.
Ova izjava posebno je odjeknula jer dolazi u trenutku kada se u ruskoj javnosti sve otvorenije govori o tome da se zemlja nalazi u dugom periodu sukoba sa Zapadom, ne samo na frontu u Ukrajini, već i kroz ekonomiju, obaveštajne operacije, informacione kampanje i tehnološko nadmetanje.
Duginova poruka je jasna: Rusija više ne sme da računa na mir kao prirodno stanje, već mora da polazi od toga da će pritisci biti stalni, a da se odbrana zemlje mora graditi pre krize, a ne usred nje.
„Rusko proleće“ kao propuštena šansa
Dugin je posebno govorio o 2014. godini, za koju smatra da je bila ključni trenutak. Prema njegovoj oceni, tada je postojao mnogo povoljniji prostor da Rusija ostvari svoje ciljeve uz manje troškove nego što je to slučaj danas.
- To što smo precenili svoje snage, očigledno je u ovom ratu. Što se tiče rokova, postojao je trenutak kada je sve moglo da se uradi mnogo lakše. I mnogi visoki ljudi morali su da se slože sa mnom po tom pitanju - rekao je Dugin.
On je dodao da je, po njegovom mišljenju, specijalnu vojnu operaciju trebalo započeti još 2014. godine, u vreme događaja koje u Rusiji nazivaju „Ruskim prolećem“.
- Imali smo prozor mogućnosti da sa mnogo manjim troškovima ostvarimo svoje ciljeve – 2014. godine, kada je bilo "Rusko proleće" - naglasio je Dugin.
Takva ocena uklapa se u stav dela ruskih tvrdolinijaša koji smatraju da je Moskva tada propustila trenutak kada je Ukrajina bila slabija, država politički uzdrmana, a Zapad još nespreman za dugoročnu konfrontaciju sa Rusijom.
Poruka za budućnost Rusije
Duginova izjava ne odnosi se samo na Ukrajinu. Ona je deo šireg upozorenja da se Rusija mora organizovati kao država koja unapred računa na sukobe, pritiske i pokušaje destabilizacije.
U njegovom viđenju, to znači jaču vojsku, sigurniju industriju, stabilnije institucije, pouzdanu unutrašnju bezbednost i društvo koje razume da se veliki geopolitički lomovi ne rešavaju improvizacijom.
Upravo zato Dugin ne govori samo o prošlim greškama, već o potrebi da se iz njih izvuku praktične posledice. Ako je Moskva, kako tvrdi, u Ukrajini pogrešno procenila vreme, protivnika i sopstvene kapacitete, onda sledeći izazov mora da dočeka spremnije.
Njegova poruka je zato istovremeno i kritika i upozorenje: Rusija više ne sme da kasni sa odlukama koje se tiču njene bezbednosti, jer se u sadašnjem međunarodnom poretku svako odlaganje plaća mnogo skuplje nego ranije.
Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim se iz javnosti povlači veliki deo podataka o ruskom energetskom sektoru – od kupaca i cena izvozne robe do ruta tankera, rada rafinerija i planirane prodaje benzina i dizela.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev žestoko je odgovorio šefici diplomatije Evropske unije Kaji Kalas, nazvavši je jednom od "ratnohuškačkih diverzija EU protiv Evrope“.
Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Dmitrij Ljubinski izjavio je da sve češće rasprave o mogućnosti da Nemačka razvije sopstveno nuklearno oružje ne treba odbacivati kao prazne glasine.
Ukrajinski poslanik Aleksej Gončarenko žestoko je napao sistem protivvazdušne odbrane posle ruskog udara na zgradu Nacionalne akademije nauka u centru Kijeva, ocenivši da je situacija došla dotle da je nebo iznad ukrajinske prestonice „praktično potpuno pod kontrolom Rusije“.
Ruski udarni dron pogodio je područje kod međunarodnog prelaza Jagodin–Dorohusk u Volinjskoj oblasti, svega nekoliko stotina metara od granice sa Poljskom, nakon čega je Varšava podigla vojnu avijaciju i stavila PVO i radarske sisteme u stanje pripravnosti.
NATO lovci koji čuvaju vazdušni prostor baltičkih država šest puta su tokom prošle nedelje podizani zbog ruskih aviona koji su leteli iznad međunarodnih voda Baltika bez prijavljenih planova leta i sa isključenim transponderima, saopštilo je Ministarstvo odbrane Litvanije.
Za informaciju koja bi dovela do lokacije komandanta ukrajinskih Snaga bespilotnih sistema Roberta "Mađara“ Brovdija navodno je ponuđeno čak 20 miliona dolara preko postsovjetskih kriminalnih mreža, tvrde pripadnici njegove formacije u razgovoru za Volstrit žurnal.
Posle ruskog udara na skladišni objekat u Brovarskom rejonu Kijevske oblasti u vazduhu je registrovana povećana koncentracija amonijaka, zbog čega su vlasti pozvale stanovništvo da zatvori prozore i vrata, ugasi klima-uređaje i što manje boravi napolju.
Stravični snimci iz vazduha objavljeni su iz centra Kijeva, gde je posle novog udara drona izbio veliki požar u zgradi u kojoj se nalazi medicinski centar „Dobrobut“, nedaleko od stanice metroa Olimpijska.
Ruski dron pogodio je zgradu Nacionalne akademije nauka Ukrajine u samom centru Kijeva, gde je izbio veliki požar, najmanje jedna žena je poginula, a spasilačke ekipe tragaju za ljudima koji su u trenutku udara mogli da se nalaze u objektu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
Analitičar Zoran Panović brutalno je razmontirao sve laži i iluzije blokadera, otkrivši činjenicu da politika Aleksandra Vučića uživa ogromnu i nepokolebljivu podršku naroda Srbije!
Ruski mediji danas bruje o Aleksandru Vučiću i njegovoj ostavci, naglašavajući kako je on političar kome nema ravnog i čiji odlazak sa mesta šefa države otvara nova pitanja o budućnosti Srbije.
Bivši šef žutog kartela i unazađivač Srbije Boris Tadić do kraja je razotkrio svoje pravo lice i javno priznao da po svetu, od Ujedinjenih nacija pa nadalje, direktno lobira za blokadere i da od stranaca traži pomoć za rušenje vlasti u Beogradu!
Jedna od glavnih glasnogovornica blokaderskog pokreta Biljana Stepanović doživela je potpuni debakl i ispala smešna pred celom javnošću, nakon što su zvanični ekonomski podaci brutalno demantovali njene besmislene tvrdnje da je Srbija pod vlastima Aleksandra Vučića među četiri najsiromašnije zemlje u Evropi!
Nosilac liste "Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić izjavio je večeras da građani Srbije sami treba da donesu odluku o tome ko će da upravlja zemljom, a ne neko spolja.
Siniša Mali oglasio se večeras nakon važnog sastanka sa privrednicima sa opštine Čukarica, poručivši da država neće stati sa reformama, ubrzavanjem administrativnih procesa i smanjenjem troškova, jer su upravo vredni i radni ljudi istinski stub privrede i razvoja naše otadžbine!
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić oglasio se nakon što je pokret Kreni-Promeni saopštio da je on večeras fizički napao njihovu odbornicu Tanju Micić.
Nemačka savezna policija uhapsila je u petak uveče 54-godišnjeg državljanina Srbije traženog. Za njim je raspisana međunarodna poternica radi ekstradicije crnogorskim vlastima. On je u Crnoj Gori je osuđen na tri godine i četiri meseca zatvora.
Neke smrti na prvi pogled izgledaju kao nesrećan slučaj. Eksplozija, požar, pad sa litice... događaj se može objasniti jednom rečenicom i život ide dalje. Ali ponekad se, tek nakon dodatne istrage, pojave detalji koji potpuno menjaju sliku - ono što je delovalo kao tragedija bez krivca počne da liči na namerno izazvanu smrt.
Zbog sumnje da je neovlašćeno snimao razgovore s policajcima i radnicima centra za socijalni rad, jedan Zagrepčanin završio je u istražnom zatvoru. Sudija je prihvatio zahtev tužitelaštva i odredio mu pritvor zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog dela.
Milošu P., koji je pre tačno godinu dana, 24. septembra 2025. godine automobilom marke "pasat" pokosio učitelja Miroslava Miju Biberdžića (71) iz Desimirovca kod Kragujevca i pobegao sa mesta nesreće, ukinut je pritvor i određena mu je mera zabrane napuštanja stana.
Fejaz Duman, domaćoj publici poznat po seriji "Žena" i glumica Didem Insel, koju smo gledali u seriji "Bahar" i "Čekajući sunce" biće gosti Beograda od 2. do 4. oktobra kada se u Jugoslovenskoj kinoteci održavaju Dani turskog filma.
Povodom stogodišnjice rođenja dr Miloša Zeremskog, jednog od značajnih srpskih geomorfologa, naučnog savetnika i nekadašnjeg direktora Geografskog instituta "Jovan Cvijić" SANU, u njegovoj rodnoj Turiji održan je događaj posvećen životu i delu ovog naučnika, istraživača i slikara.
Film "Ruka pravde", reditelja Nemanje Ćeranića, rađen u produkciji TS Media i Tracktor Production, imaće svoju svetsku premijeru na 67. Međunarodnom filmskom festivalu u Solunu, jednom od najznačajnijih kinematografskih festivala u Evropi.
Niske temperature za pojedine pse nisu nikakav problem. Zahvaljujući poreklu, telesnoj građi i naročito gustom krznu, neke rase mnogo lakše podnose hladno vreme od drugih.
Obuća od brušene kože deluje elegantno, ali je pravi magnet za vodu, masnoću i mrlje. Pre nego što potrošite novac na skupa sredstva za čišćenje, isprobajte jednostavan trik koji je zapalio društvene mreže.
Pevačica Katarina Grujić preživela je dramu na nedavnom putovanju kada su iznenada otkazani svi letovi za Beograd, zbog čega je ceo dan provela zaglavljena na aerodromu u Cirihu.
Harmonikaš Aleksandar Aca Sofronijević ponovo je privukao pažnju javnosti priznanjem o finansijskim rizicima koje je preuzeo tokom karijere, kada je prilikom pandemije ostao bez dinara.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.