Kazahstan je spreman da čuva iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma, ukoliko Vašington i Teheran postignu dogovor o nuklearnom programu Irana, izjavio je direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi.
Grosi je za Fajnenšel tajms rekao da je Kazahstan pokazao otvorenost za tu mogućnost tokom njegovog sastanka sa predsednikom Kasimom-Žomartom Tokajevom u Astani.
Zašto baš Kazahstan
Kazahstan nije izabran slučajno. U toj zemlji se već nalazi banka nisko obogaćenog uranijuma pod kontrolom Međunarodne agencije za atomsku energiju, otvorena 2017. godine.
Taj objekat zamišljen je kao svojevrsna rezerva goriva za države članice IAEA, kako bi zemlje koje koriste nuklearnu energiju mogle da dobiju gorivo bez potrebe da same razvijaju osetljive kapacitete za obogaćivanje uranijuma.
U prevodu, Kazahstan već ima infrastrukturu, iskustvo i politički status zemlje koja može da posluži kao neutralno mesto za čuvanje nuklearnog materijala.
Zato se sada pominje kao moguća destinacija za iranske zalihe. Za Vašington bi to značilo da najopasniji deo iranskog programa više nije u rukama Teherana. Za Iran bi to mogla da bude manje ponižavajuća opcija od direktne predaje materijala Americi.
Uranijum kao glavna karta Teherana
Najveći problem je u tome što Iran taj materijal vidi kao svoju najjaču pregovaračku kartu.
Prema podacima koje prenosi Rojters, Iran raspolaže zalihama uranijuma obogaćenog do 60 odsto. To još nije nivo potreban za nuklearno oružje, ali je veoma blizu. Za vojnu upotrebu potrebno je dodatno obogaćivanje do oko 90 odsto, ali put od 60 do 90 odsto tehnički je mnogo kraći od početnog procesa.
Upravo zato Vašington insistira da se te zalihe uklone iz Irana ili stave pod režim u kojem Teheran više ne bi mogao samostalno da ih koristi.
Iran, međutim, ne želi lako da se odrekne materijala koji mu daje pritisak u pregovorima. Ranije su iranski izvori tvrdili da vrhovno rukovodstvo ne želi slanje najosetljivijih zaliha van zemlje. Ipak, u diplomatskim krugovima sve češće se pominju kompromisne varijante: deo materijala mogao bi da bude prebačen u treću zemlju, dok bi ostatak bio razblažen na niži nivo.
Francuski predsednik Emanuel Makron trebalo bi da preuzme inicijativu u Evropi i otvori direktan razgovor sa Moskvom o završetku rata u Ukrajini, rekao mu je beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko u telefonskom razgovoru čije je detalje sada javno izneo.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Ruski dron koji je pogodio stambeni objekat u Rumuniji pao je na kuću nakon što ga je oborila ukrajinska protivvazdušna odbrana, izjavio je rumunski predsednik Nikušor Dan.
Poreklo drona koji je pao u Rumuniji ne može se pouzdano utvrditi dok se ne obavi stručna analiza njegovih ostataka, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin posle državne posete Kazahstanu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francuski predsednik Emanuel Makron trebalo bi da preuzme inicijativu u Evropi i otvori direktan razgovor sa Moskvom o završetku rata u Ukrajini, rekao mu je beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko u telefonskom razgovoru čije je detalje sada javno izneo.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pozvao je članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) da evidentiraju javni poziv koji je redakcija Informera uputila predstavnicima Studentske liste.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je kome je najviše stalo da ugasi Informer i na ulici ostavi 330 zaposlenih u našoj medijskoj kući, sa sve 150 dece.
Vršilac dužnosti predsednika Republike Srbije Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks i otkrila detalje strahovlade koju blokaderi sprovode nad novinarima, ukazavši i na sramotno ćutanje međunarodnih organizacija povodom te situacije.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pritiske na novinare i zaposlene u Radio-televiziji Srbije, kao i pokušaj rukovodstva Javnog servisa da odgovornost prebaci na osobu koja je javnosti omogućila da istina izađe na videlo.
Dok nova vlast ne prestaje da priča o "transparentnosti" "slobodi" i vladavini "intelektualaca sa pravim diplomama", isplivao dokaz njihove diktature - direktno se naređuje da svi mediji, novinari i urednici moraju da traže partijsku dozvolu od njihovog medijskog tima pre nego što bilo koji kandidat, premijer ili ministar uopošte pomisli da gostuje na televiziji!
Potpredsednica GO SNS-a i vršilac dužnosti predsednika Republike Srbije Ana Brnabić učestvovaće sutra na prestižnom samitu Evropske političke zajednice u Dablinu, gde će predstavljati Srbiju na najvišem međunarodnom nivou.
Korona virus ponovo hara Srbijom, ali ovoga puta najteže pogađa najmlađe. Dvomesečna beba iz Beograda završila je u bolnici zbog korona virusa u kombinaciji sa rinovirusom, a njena majka O. P. ističe da je ovaj soj virusa posebno težak.
U Mostaru je Dž. Š. (45) određen jednomesečni pritvor zbog sumnje da je napao policijske službenike, oteo pištolj jednom od njih i pretio da će pucati, nakon čega je pobegao.
Posle više od pet sati pretrage spasioci Gorske službe spasavanja i meštani naselja Desimirovac, pronašli su danas starijeg čoveka čiji nestanak je prijavljen u nedelju.
Ucena eksplicitnim snimcima je sve učestalija, a jedan od najpoznatijih slučajeva je iznuda od poznatog fudbalera i bivšeg reprezentativca Nenada Jestrovića (50), a cela afera je dobila epilog na sudu.
Britanski glumac Danijel Redklif, koji se proslavio širom sveta igrajući Harija Potera, priznao je da još nije siguran da li će pogledati novu HBO seriju o čuvenom čarobnjaku.
Film "Ruka pravde", u režiji Nemanje Ćeranića juče je imao svetsku premijeru na 67. Međunarodnom filmskom festivalu u Solunu, jednom od najznačajnih filmskih festivala u Evropi, čime je započeo svoj međunarodni festivalski život.
Pojedini kultni filmovi koje smo godinama gledali i kojima se iznova vraćamo danas bi imali potpuno drugačije zaplete, a neki od njih možda uopšte ne bi mogli da funkcionišu.
Iako se mnoge sobne biljke sa dolaskom hladnijih dana pripremaju za period mirovanja, afrička ljubičica (senpolija) može da nastavi da cveta i tokom kasne jeseni i zime. Da bi formirala nove pupoljke, potrebno joj je nekoliko važnih uslova.
Britanska glumica Eli Bamber privukla je svu pažnju i oduševila prisutne na premijeri božićnog filma "Ebenezer: A Christmas Carol" u londonskom bioskopu "Odeon Luxe".
Modna kreatorka Melina Džinović svojevremeno je otkrila zbog čega ne želi da rodi treće dete, ističući da bi joj nova trudnoća poremetila životne navike i planove koje je godinama gradila.
Supruga pevača Peđe Jovanovića, Ana Jovanović, danas slavi 39. rođendan, i to na Maldivima, gde je poseban dan obeležila u pravom tropskom raju, uz šampanjac i pogled na tirkizno more.
Voditelj Milan Milošević otkrio je da je svojevremeno, zbog Milorada Ulemeka Legije i njegovog društva, morao da skine minđušu sa uha dok je radio kao konobar u jednom od najpopularnijih beogradskih noćnih klubova.
Lara Čolić, mlađa ćerka Zdravka Čolića, navodno je popunila usne hijaluronskim filerima i korigovala nos, a promene na njenom licu privukle su veliku pažnju javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.