Jedan od najvažnijih ljudi Iranske revolucionarne garde, general Mohamadreza Falahzade, nestao je iz javnosti posle dvanaestodnevnog rata Izraela i SAD protiv Irana 2025. godine, što je otvorilo niz pitanja u Iranu i regionu.
Reč je o čoveku koji se dovodi u vezu sa najosetljivijim spoljnim operacijama Irana, od kontakata sa Hezbolahom i Hutima do veza sa šiitskim Narodnim mobilizacionim snagama u Iraku i Hamasom.
Upravo zato njegovo iznenadno odsustvo ne izgleda kao obična promena u rasporedu. Falahzade je ranije bio javno prisutan, pojavljivao se na provladinim događajima, a njegove fotografije i snimci redovno su kružili iranskim medijskim prostorom.
Posle rata, međutim, nastala je tišina.
General koga više nema u kadru
Nestanak Falahzadea posebno je upadljiv zato što su se drugi visoki oficiri Iranske revolucionarne garde posle sukoba pojavili u javnosti ili su zvanično proglašeni mrtvima i sahranjeni uz državne i vojne počasti.
Oni koji su preživeli dolazili su na sahrane kolega, učestvovali u skupovima podrške Islamskoj Republici, davali izjave ili se pojavljivali u televizijskim prilozima. U sistemu kakav je iranski, takvo prisustvo nije samo protokol. Ono služi da pokaže kontinuitet, kontrolu i poruku da komanda nije slomljena.
Kod Falahzadea se dogodilo suprotno.
Foto: Shutterstock
Od njegovog nestanka nije objavljena nijedna nova fotografija, nijedan snimak, nijedno pojavljivanje na ceremonijama, sahranama ili provladinim skupovima. Iranske vlasti ga ne pominju, iako je reč o čoveku koji je zauzimao jedno od ključnih mesta u strukturi snaga Kuds.
Ta praznina sada je sama po sebi postala vest.
Falahzade nije bio marginalni oficir niti nepoznat birokrata u uniformi. On je postavljen za zamenika komandanta snaga Kuds 2021. godine, posle smrti Mohameda Huseina Hedžazija. Pre toga je imao iskustvo u komandovanju jedinicama Garde, bio je povezan sa Sirijom, a svojevremeno je obavljao i funkciju guvernera provincije Jazd.
Zbog toga se njegovo odsustvo teško može objasniti slučajnošću. Ako je živ i na dužnosti, pitanje je zašto ga nema na događajima na kojima bi se očekivalo da se pojavi. Ako nije na dužnosti, pitanje je zašto Teheran o tome ćuti.
Spekulacije sve glasnije, dok Teheran ćuti
Iranski analitičari i opozicioni krugovi pominju nekoliko mogućih scenarija, ali nijedan zasad nema zvaničnu potvrdu.
Prva verzija je najeksplozivnija: da je Falahzade osumnjičen za saradnju sa Izraelom, uhapšen, pogubljen ili da je uspeo da pobegne. Takve tvrdnje posebno odjekuju zbog ranijih slučajeva u kojima su izraelske službe pokazivale dubok prodor u iranski bezbednosni aparat.
Drugi scenario govori o mogućoj otmici koju bi izvela izraelska obaveštajna služba. I ta verzija ostaje bez potvrde, ali se uklapa u atmosferu nepoverenja koja se posle rata pojačala u iranskim bezbednosnim krugovima.
Treća mogućnost je da je Falahzade poslat u treću zemlju na tajnu misiju Iranske revolucionarne garde. To bi bilo najpovoljnije objašnjenje za Teheran, jer bi značilo da nestanak nije posledica unutrašnjeg obračuna ili izraelske operacije, već deo planirane aktivnosti snaga Kuds.
Problem za iranske vlasti je što ćutanje samo hrani sumnje.
U normalnim okolnostima, Islamska Republika bi ovako visoko pozicioniranog oficira pokazala javnosti ako želi da prekine spekulacije. Jedna fotografija, kratko pojavljivanje ili kontrolisana izjava bili bi dovoljni da se pokaže da je general živ, na položaju i pod kontrolom sistema.
To se, međutim, nije dogodilo.
Zato slučaj Falahzade sada dobija šire značenje. Njegov nestanak dolazi posle rata koji je pogodio samu strukturu iranske bezbednosti i otvorio pitanje koliko su duboko protivničke službe uspele da prodru u sistem Iranske revolucionarne garde.
Za Teheran, snage Kuds nisu obična vojna jedinica. One su mreža uticaja, obaveštajnih veza, logistike, naoružavanja i političkog pritiska širom regiona. Čovek na mestu zamenika komandanta takve strukture ne nestaje neprimećeno.
Upravo zato ova tišina deluje glasnije od bilo kakvog saopštenja. Dok iranske vlasti ne pokažu Falahzadea ili ne objasne njegov status, njegov nestanak će ostati jedna od najneprijatnijih misterija u vrhu Iranske revolucionarne garde posle dvanaestodnevnog rata.
Dmitrij Medvedev objavio je video napravljen pomoću veštačke inteligencije posle pada drona na teritoriji Rumunije i poručio evropskim državama da se pripreme za još takvih incidenata.
Ukrajinske snage tvrde da su tokom noći izvele jedan od najosetljivijih udara po ruskoj vojnoj infrastrukturi u Rostovskoj oblasti, uništivši operativno-taktički raketni sistem „Iskander“ i dva aviona Tu-142 na području Taganroga.
Ruska vojska izvela je snažan grupni udar na vojne aerodrome, energetske, gorivne i transportne objekte koje koriste Oružane snage Ukrajine (OSU), saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruske snage bi, prema scenariju jedne štabne vežbe, mogle da stignu do prilaza Viljnusu za svega pet dana ukoliko bi NATO oklevao sa odgovorom, objavio je britanski Tajms.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dmitrij Medvedev objavio je video napravljen pomoću veštačke inteligencije posle pada drona na teritoriji Rumunije i poručio evropskim državama da se pripreme za još takvih incidenata.
Počela je izborna tišina, koja traje do nedelje, 25. oktobra u 20 časova. Izborna tišina počinje 48 sati od početka izbornog dana i odnosi se i na izborni dan.
Dva ruska reaktivna drona „geran“ su pogodila viseći most u Zaporožju, gradu pod kontrolom ukrajinskih snaga, a prema prvim informacijama sa vojnih kanala za praćenje sukoba, konstrukcija je oštećena i na mestu udara izbio je požar.
Univerzitet u Beogradu odbija da dostavi povereniku za informacije od javnog značaja podatke o službenim putovanjima rektora Vladana Đokića, iako je rok istekao 21. oktobra.
Jakov Ćaleta funkcioner vladajućeg HDZ-a koji je pre samo mesec dana uhapšen pod optužbom da je nosio fantomku i sa grupom huligana terao mlade plesače iz Novog Sada i vukovarskog branitelja uz gnusne ustaške povike, jednoglasno je izabran za predsednika Veća Gradskog kotara Blatine-Škrape u Hrvatskoj.
Čedo Protić objavio je na društvenoj mreži "Iks" prepisku sa nepoznatim brojem sa kojeg je, kako tvrdi, dobio poziv da glasa za izbornu listu pod brojem 3.
CRTA, koja se u javnosti predstavlja kao nezavisna nevladina organizacija zadužena za praćenje izbornih procesa, iz dana u dan pokazuje da je, zapravo, jedna od najuticajnijih i najpristrasnijih prozapadnih organizacija u Srbiji!
Najstarija olupina broda na svetu otkrivena je kod obale Turske, a potiče iz vremena kad su stari Egipćani gradili piramide na drugoj strani Mediterana.
Policija je na području Kutine, u Hrvatskoj, otkrila prostorije za uzgoj i sušenje marihuane i zaplenila gotovo 2,8 kilograma droge, automatsku pušku i veću količinu municije. Tom prilikom uhapšen je muškarac starosti 47 godina.
Automobil marke "lamborgini aventador" sleteo je u četvrtak sa kolovoza na auto-putu A1, kod odmorišta Sokolac, u blizini Brinja, u smeru ka Dubrovniku, nakon čega je udario u zaštitnu ogradu.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila večeras na magistralnom putu M-17, u mestu Topčić Polje kod Zenice, poginuo je pešak, kada ga je prema prvim informacijama udario automobil marke "mercedes".
Prijedorčanin D. K. sumnjiči se da je prevario banku prilikom uzimanja kredita, tako što je kao garanciju za njegovu otplatu naveo kamion koji je prethodno prodao drugoj firmi.
Legenda britanskog filma i pozorišta Džudi Denč (91) u emisiji Bi-Bi-Si radija 4 otkrila je da zbog problema sa vidom, tačnije zbog degeneracije makule, više ne može ni da glumi, ni da čita.
Glumica Milena Dravić je u jednom od svojih mnogobrojnih intervjua za života govorila da nije volela da snima intimne scene za potrebe neke serije ili filma.
Proslavljena srpska glumica Eva Ras javno je poslala snažnu i nedvosmislenu poruku narodu Srbije da neće podržati Studentsku listu, dok sa druge strane pruža nepokolebljivu podršku predsedniku Aleksandru Vučiću i borbi za opstanak i napredak naše zemlje.
Bora Stanković jedan je od najznačajnijih pisaca srpske književnosti, čija dela i danas osvajaju čitaoce snažnim emocijama, tragičnim sudbinama i pričama o ljudima zarobljenim između sopstvenih želja i strogih društvenih pravila.
Simpatični, tihi i obavijeni velom misterije, ježevi su poslednjih godina postali sve popularniji egzotični kućni ljubimci. Njihove preslatke njuškice i bodljikavi oklop osvajaju srca ljudi širom sveta.
Muškarci koje krase duhovitost i kreativnost ubedljivo su najbolji u krevetu, pokazalo je istraživanje u kom su učestvovale žene do 69 godina starosti.
Pevačica Mina Kostić prvi put je progovorila o teškom periodu nakon izlaska iz psihijatrijske ustanove "Laza Lazarević" i otkrila kako joj je tada verenik Mane Ćuruvija Kasper bio najveća podrška.
Voditeljka Jovana Jeremić podigla je veliku prašinu izjavama o novcu, karijeri i luksuznom načinu života, izjavivši da će pre platiti ženu da joj očisti dom jer je to za nju gubljenje vremena i novca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.