Ruske snage bi, prema scenariju jedne štabne vežbe, mogle da stignu do prilaza Viljnusu za svega pet dana ukoliko bi NATO oklevao sa odgovorom, objavio je britanski Tajms.
U tekstu Tajmsa opisuje hipotetički napad na Litvaniju iz tri pravca: preko Letonije, iz Belorusije i iz ruske Kalinjingradske oblasti. Vežba ne znači da je takva operacija u toku, ali pokazuje koliko se ozbiljno u zapadnim vojnim krugovima razmatra najopasniji scenario na istočnom krilu NATO-a.
Viljnus skoro opkoljen petog dana
Prema scenariju koji prenosi Tajms, ruske snage bi prvo otvorile pritisak sa istoka, preko oblasti Latgale u Letoniji, a zatim bi se spustile prema litvanskoj teritoriji. Istovremeno bi iz Belorusije krenuo udar ka Viljnusu, preko relativno kratkog prostora koji litvansku prestonicu deli od granice.
U toj varijanti, posle samo nekoliko dana borbi, ruske jedinice bi stigle do predgrađa Viljnusa i gotovo poluopkolile grad do kraja petog dana.
Treći pravac napada išao bi iz Kalinjingrada, ruske eksklave između Poljske i Litvanije. Taj pravac je za NATO posebno osetljiv, jer bi svaki ozbiljniji prodor iz Kalinjingrada mogao da preseče veze između baltičkih država i ostatka Alijanse.
U vežbi je prikazano da bi Rusija posle proboja brzo učvrstila preuzetu teritoriju i proglasila je zonom pod svojim nuklearnim kišobranom. Upravo taj detalj zaustavlja NATO od prelaska u punu operaciju, jer svaka sledeća odluka postaje pitanje direktnog sudara sa nuklearnom silom.
NATO okleva, Litvanija ostaje sama u prvim danima
Najmračniji deo scenarija nije samo brzina ruskog prodora, već pretpostavka da saveznici ne reaguju odmah.
Tajms navodi da Litvanija i nemačka brigada raspoređena u zemlji u prvim danima pokušavaju da zaustave napad gotovo same, dok ostale članice NATO-a raspravljaju o odgovoru.
To je suština straha u baltičkim državama. Njima ne treba pomoć posle dve nedelje, nego u prvih 48 sati. Ako Rusija za kratko vreme preuzme ključne pravce, postavi protivvazdušnu odbranu, dovede raketne sisteme i zatim sve pokrije nuklearnom pretnjom, svaka kasnija intervencija postaje mnogo teža.
Zato se u ovakvim analizama stalno vraća isto pitanje: može li NATO da reaguje dovoljno brzo ili će se odluke ponovo zaglaviti u političkim raspravama dok se stanje na terenu menja iz sata u sat.
Dronovi kao jedino brzo rešenje
Tajms kao mogući odgovor izdvaja masovnu upotrebu nemačkih dronova-kamikaza Helsing HX-2, koje opisuje kao zapadni odgovor na ruski „lancet“.
U alternativnoj verziji iste štabne vežbe, Litvanija i saveznici imaju 12.000 takvih dronova. Tada se rusko napredovanje, prema tom scenariju, znatno usporava, a ruske snage u prvih deset dana trpe velike gubitke.
Poruka je jasna: Evropa nema dovoljno vremena da čeka nove tenkove, avione i skupe sisteme koji se proizvode godinama. Ono što može brzo da se napravi, skladišti i masovno koristi jesu dronovi.
HX-2 se u tekstu predstavlja kao oružje koje može da radi i pod jakim elektronskim ometanjem, da traži ciljeve na frontu i da udara oklop, artiljeriju, logistiku i kolone u pokretu. Upravo to je iskustvo iz Ukrajine već pretvorilo u novo pravilo modernog rata: ko ima više dronova i bolju mrežu za njihovo navođenje, može da zaustavi i mnogo skuplje jedinice.
Članak ili reklama za nemačke dronove
Ipak, u celoj priči postoji i očigledna senka. Štabna vežba koju opisuje Tajms finansirana je uz učešće kompanije Helsing, upravo firme koja proizvodi dron HX-2.
Zato tekst ne deluje samo kao hladna vojna analiza, već i kao snažna poruka evropskim vladama da moraju brzo da kupuju baš tu vrstu naoružanja.
Posebno je zanimljivo da je Ukrajina ranije imala problema sa nabavkom tih nemačkih dronova. Kijev je u januaru privremeno zaustavio kupovinu zbog uočenih tehničkih problema, što celu priču čini još osetljivijom. Sa jedne strane, dronovi se predstavljaju kao spas za Litvaniju. Sa druge, zemlja koja ih najviše koristi u realnom ratu već je nailazila na teškoće.
To ne znači da su HX-2 neupotrebljivi, ali znači da se ovakve analize moraju čitati pažljivo. Nije isto kada vojni eksperti procenjuju opasnost i kada proizvođač oružja finansira vežbu u kojoj se baš njegovo oružje pokazuje kao rešenje.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Rumunska vojska imala je naređenje da obori dron koji je ušao u vazdušni prostor zemlje, ali presretanje nije izvedeno jer je letelica nisko preletala gradsko područje i postojala je opasnost da obaranje izazove žrtve na zemlji, izjavio je predsednik Rumunije Nikušor Dan.
Zemlje Evropske unije nemaju pravo da dižu buku zbog pada drona u Rumuniji dok se evropsko oružje, delovi za bespilotne letelice i obaveštajni podaci svakodnevno koriste u napadima na Rusiju, poručio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Rumunija zatvara Generalni konzulat Rusije u Konstanci, a ruski generalni konzul proglašen je personom non grata posle pada drona na stambenu zgradu u Galacu, saopštio je rumunski predsednik Nikušor Dan.
Bundesver nema dovoljno dobrovoljaca za brigadu koju Nemačka planira da trajno rasporedi u Litvaniji, pa se u Berlinu već razmatraju obavezne mere kako bi se popunila jedna od najvažnijih jedinica NATO na istočnom krilu.
Ultimatum Volodimira Zelenskog upućen Aleksandru Lukašenku otvorio je pitanje koje je do sada uglavnom ostajalo u zoni upozorenja: da li Kijev razmatra vojni scenario protiv Belorusije i otvaranje još jednog fronta u trenutku kada Oružane snage Ukrajine već imaju ozbiljan problem sa ljudstvom.
Rat je, prema pisanju "The Economista", stigao u svakodnevni život građana Rusije, raste zabrinutost zbog nestašica, napada dronovima i talasa mobilizacije.
Kina ne želi da Rusija upotrebi nuklearno oružje u Ukrajini, ali ne zato što je sentimentalni saveznik Zapada ili Kijeva, već zato što bi takav presedan jednog dana mogao da se okrene protiv same Kine.
Borbe na istoku Ukrajine ulaze u novu fazu, a glavna tačka pritiska sve više postaje slavjansko-kramatorska aglomeracija, najvažniji preostali ukrajinski bedem u Donbasu.
Ruska vojska izvela je udare dronovima „Geranj“ po železničkim lokomotivama u Dnjepropetrovskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije, navodeći da su pogođeni ciljevi kod Pavlograda, Sineljnikova i Novomoskovska.
Holandija je iscrpela mogućnosti za nove isporuke oružja Ukrajini, izjavila je ministarka odbrane Dilan Ješilgoz-Zegerijus, govoreći posebno o raketama-presretačima za sisteme „Patriot“.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba izjavio je da Poljska prema Ukrajini počinje da vodi politiku koja ga podseća na ruski odnos prema ukrajinskoj teritoriji i istoriji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Patrijarh srpski Porfirije i Srpska pravoslavna crkva osuđeni su danas na skandaloznu uslovnu kaznu od četiri meseca sa rokom provere od godinu dana i uslovnom novčanom kaznom od 10.000 evra.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je danas izjavio da će nekoliko dana nakon što raspiše parlamentarne izbore podneti ostavku na mesto predsednika države.
Izjava voditelja blokaderske televizije Nova S izazvala je pažnju javnosti, nakon što je u programu govorio o promeni političke i društvene atmosfere u odnosu na isti period prošle godine.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obići će radove završne radove na modernizaciji opštinskog puta na deonici između Gornjih i Donjih Sinkovaca, u dužini od 3.900 metara, i upoznati se sa radom mobilne ambulante u selu.
Predstavnici Unije mladih Srpske napredne stranke Niš podneli su danas u Gradskoj opštini Medijana zahteve za informacije od javnog značaja, kako bi javnost napokon dobila odgovor ko je i po kom osnovu odobrio korišćenje sale Skupštine te gradske opštine za konferenciju i političku promociju Dragana Milića i lidera opozicionih političkih stranaka.
Kako Informer saznaje, blokader Milovan Kuburović, odbornik Užičke akcije i potrčko Radovana Novakovića, glavnog vođe užičkih blokadera (hapšen zbog probijanja kordona i napada na policajce pre godinu dana), dobio je subvenciju Nacionalne službe za zapošljavanje.
Na društvenim mrežama osvanuo je oglas vlasnika automobila koji za teško oštećeno i potpuno izlupano vozilo traži čak 18.000 evra, što je izazvalo burne reakcije i nevericu korisnika!
Od početka 2026. godine država Srbija donela je ili najavila niz mera koje direktno utiču na građane i privredu, zahvaljujući pametnoj ekonomskoj politici koja se više od deceniju vodi na našim prostorima.
Nakon drame na letu Rajanera iz Soluna ka Memingenu, kada je pucanje prozora izazvalo dekompresiju kabine, a državljanin Srbije umalo stradao, pojavila se i ispovest putnice koja je svedočila jezivim trenucima u avionu.
Lik našeg čuvenog naučnika Nikole Tesle, čija se godišnjica rođenja obeležava danas, nalazi se na novčanici od 100 dinara. Ali malo ko zna da postoji neobična veza između njega i specifične plave nijanse.
Dvojica državljana Srbije, starih 25 i 28 godina, uhapšena su u Barseloni zbog sumnje da su u dva uzastopna dana ukrala dve vredne umetničke skulpture iz dve različite galerije, ukupne vrednosti veće od 235.000 evra.
Više od dve godine nakon brutalnog ubistva poznate dizajnerke Kristine K. K. na obali Save, nedaleko od nekadašnje Sveučilišne bolnice u Novom Zagrebu, izrečena je prvostepena presuda Leopoldu B. (50).
Na današnji dan navršava se tačno 100 godina od rođenja Pavla Vuisića, jednog od najvećih glumaca koje su srpska i jugoslovenska kinematografija ikada imale.
Salma Hajek je čak 17 puta ošamarila Benisija del Tora na snimanju filma "Divljaci", a glumac je priznao da mu zbog njene surovosti nimalo nije bilo svejedno.
Serija "Srećni ljudi", sa Snežanom Savić u ulozi zavodnice Maline Vojvodić, postala je kultna, a njena scena u penušavoj kadi ostala je jedna od najzapaženijih i najgledanijih u istoriji srpske televizije.
Demi Mur još jednom je dokazala da elegancija nema rok trajanja. Tokom Nedelje mode u Parizu, slavna glumica privukla je poglede smelom modnom kombinacijom.
Da bi povrće sačuvalo svoju prirodnu boju, hrskavu strukturu i što veću količinu hranljivih materija, najbolje je pripremati ga kratkim kuvanjem ili kuvanjem na pari.
Tokom letnjih meseci, kada temperature često prelaze 30 stepeni, zaštita kože od štetnog UV zračenja postaje posebno važna. Ipak, mnogi ljudi ne koriste kremu za sunčanje pravilno, zbog čega njena zaštita nije potpuna.
Kangal je pas koji već na prvi pogled ostavlja snažan utisak svojom impozantnom veličinom i moćnom građom, ali važno je znati da ova rasa u pogrešnim rukama može postati opasna za životnu sredinu.
Udovica pevača Andrije Bajića, Mala Cana nakon njegove komemoracije otvorila je dušu o svemu i priznala da joj njena porodica nije izjavila saučešće nakon njegove smrti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.