Ruske snage bi, prema scenariju jedne štabne vežbe, mogle da stignu do prilaza Viljnusu za svega pet dana ukoliko bi NATO oklevao sa odgovorom, objavio je britanski Tajms.
U tekstu Tajmsa opisuje hipotetički napad na Litvaniju iz tri pravca: preko Letonije, iz Belorusije i iz ruske Kalinjingradske oblasti. Vežba ne znači da je takva operacija u toku, ali pokazuje koliko se ozbiljno u zapadnim vojnim krugovima razmatra najopasniji scenario na istočnom krilu NATO-a.
Viljnus skoro opkoljen petog dana
Prema scenariju koji prenosi Tajms, ruske snage bi prvo otvorile pritisak sa istoka, preko oblasti Latgale u Letoniji, a zatim bi se spustile prema litvanskoj teritoriji. Istovremeno bi iz Belorusije krenuo udar ka Viljnusu, preko relativno kratkog prostora koji litvansku prestonicu deli od granice.
U toj varijanti, posle samo nekoliko dana borbi, ruske jedinice bi stigle do predgrađa Viljnusa i gotovo poluopkolile grad do kraja petog dana.
Treći pravac napada išao bi iz Kalinjingrada, ruske eksklave između Poljske i Litvanije. Taj pravac je za NATO posebno osetljiv, jer bi svaki ozbiljniji prodor iz Kalinjingrada mogao da preseče veze između baltičkih država i ostatka Alijanse.
U vežbi je prikazano da bi Rusija posle proboja brzo učvrstila preuzetu teritoriju i proglasila je zonom pod svojim nuklearnim kišobranom. Upravo taj detalj zaustavlja NATO od prelaska u punu operaciju, jer svaka sledeća odluka postaje pitanje direktnog sudara sa nuklearnom silom.
NATO okleva, Litvanija ostaje sama u prvim danima
Najmračniji deo scenarija nije samo brzina ruskog prodora, već pretpostavka da saveznici ne reaguju odmah.
Tajms navodi da Litvanija i nemačka brigada raspoređena u zemlji u prvim danima pokušavaju da zaustave napad gotovo same, dok ostale članice NATO-a raspravljaju o odgovoru.
To je suština straha u baltičkim državama. Njima ne treba pomoć posle dve nedelje, nego u prvih 48 sati. Ako Rusija za kratko vreme preuzme ključne pravce, postavi protivvazdušnu odbranu, dovede raketne sisteme i zatim sve pokrije nuklearnom pretnjom, svaka kasnija intervencija postaje mnogo teža.
Zato se u ovakvim analizama stalno vraća isto pitanje: može li NATO da reaguje dovoljno brzo ili će se odluke ponovo zaglaviti u političkim raspravama dok se stanje na terenu menja iz sata u sat.
Dronovi kao jedino brzo rešenje
Tajms kao mogući odgovor izdvaja masovnu upotrebu nemačkih dronova-kamikaza Helsing HX-2, koje opisuje kao zapadni odgovor na ruski „lancet“.
U alternativnoj verziji iste štabne vežbe, Litvanija i saveznici imaju 12.000 takvih dronova. Tada se rusko napredovanje, prema tom scenariju, znatno usporava, a ruske snage u prvih deset dana trpe velike gubitke.
Poruka je jasna: Evropa nema dovoljno vremena da čeka nove tenkove, avione i skupe sisteme koji se proizvode godinama. Ono što može brzo da se napravi, skladišti i masovno koristi jesu dronovi.
HX-2 se u tekstu predstavlja kao oružje koje može da radi i pod jakim elektronskim ometanjem, da traži ciljeve na frontu i da udara oklop, artiljeriju, logistiku i kolone u pokretu. Upravo to je iskustvo iz Ukrajine već pretvorilo u novo pravilo modernog rata: ko ima više dronova i bolju mrežu za njihovo navođenje, može da zaustavi i mnogo skuplje jedinice.
Članak ili reklama za nemačke dronove
Ipak, u celoj priči postoji i očigledna senka. Štabna vežba koju opisuje Tajms finansirana je uz učešće kompanije Helsing, upravo firme koja proizvodi dron HX-2.
Zato tekst ne deluje samo kao hladna vojna analiza, već i kao snažna poruka evropskim vladama da moraju brzo da kupuju baš tu vrstu naoružanja.
Posebno je zanimljivo da je Ukrajina ranije imala problema sa nabavkom tih nemačkih dronova. Kijev je u januaru privremeno zaustavio kupovinu zbog uočenih tehničkih problema, što celu priču čini još osetljivijom. Sa jedne strane, dronovi se predstavljaju kao spas za Litvaniju. Sa druge, zemlja koja ih najviše koristi u realnom ratu već je nailazila na teškoće.
To ne znači da su HX-2 neupotrebljivi, ali znači da se ovakve analize moraju čitati pažljivo. Nije isto kada vojni eksperti procenjuju opasnost i kada proizvođač oružja finansira vežbu u kojoj se baš njegovo oružje pokazuje kao rešenje.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Rumunska vojska imala je naređenje da obori dron koji je ušao u vazdušni prostor zemlje, ali presretanje nije izvedeno jer je letelica nisko preletala gradsko područje i postojala je opasnost da obaranje izazove žrtve na zemlji, izjavio je predsednik Rumunije Nikušor Dan.
Zemlje Evropske unije nemaju pravo da dižu buku zbog pada drona u Rumuniji dok se evropsko oružje, delovi za bespilotne letelice i obaveštajni podaci svakodnevno koriste u napadima na Rusiju, poručio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Rumunija zatvara Generalni konzulat Rusije u Konstanci, a ruski generalni konzul proglašen je personom non grata posle pada drona na stambenu zgradu u Galacu, saopštio je rumunski predsednik Nikušor Dan.
Litvanija je pokrenula postupak izmene Ustava kako bi omogućila razmeštanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, ponudila Sjedinjenim Američkim Državama da finansira izgradnju njihove stalne vojne baze i rasporedila dodatne vojnike na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću.
Litvanija je jutros podigla NATO borbene avione, izdala upozorenje na vazdušnu opasnost i privremeno zatvorila kontrolisani vazdušni prostor iznad Vilnjusa nakon što je radar otkrio neidentifikovani objekat koji se kretao iz pravca Belorusije.
Litvanija je napravila veliki korak ka ukidanju ustavne zabrane razmeštanja nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, a iz Moskve su odmah stigla upozorenja da bi eventualni nuklearni objekti u toj baltičkoj državi mogli da postanu mete ruskog dalekometnog naoružanja, uključujući „Orešnik“.
Ruska državna agencija RIA Novosti objavila je tekst pod naslovom „Rusiju čeka još jedna SVO. Biće veoma kratka“, u kojem autor Aleksandar Nosovič razmatra mogućnost direktnog vojnog sukoba Rusije i Litvanije.
Prvi zamenik predsednika Odbora ruske Državne dume za odbranu Aleksej Žuravljov pozvao je na udar „Orešnikom“ ili dalekometnim dronovima na objekte u Litvaniji ukoliko na njenoj teritoriji bude raspoređeno nuklearno oružje
Letonija je blokirala dogovor kojim bi Evropska unija skinula sankcije sa milijardera Ališera Usmanova i Mihaila Fridmana, a zauzvrat produžila mere protiv gotovo 3.000 drugih ruskih pojedinaca i kompanija na naredne tri godine.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da bi prihvatio mirovni sporazum kojim bi se rat "zamrznuo" duž trenutne linije fronta, ocenivši to kao realan način da se zaustave borbe.
Crna Gora zvanično je obavestila Moskvu da od 1. novembra ukida bezvizni režim za ruske državljane, potvrdio je ruski ambasador u Podgorici Aleksandar Lukašik.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Bojan Pajtić, siva eminencija blokaderskog pokreta i dokazani vođa blokaderske liste, kao i svih nereda kojih su proteklih meseci zadesili Srbiju u prepisci sa "najboljim drugom" Nevenom, razmenjuje eksplicitne poruke u kojima izražava strast i želju za njim i dogovara da se vide pre dolaska blokadera u stan.
Premijer Albanije Edi Rama izjavio je danas da je nasilno ponašanje tokom osmodnevnih protesta u toj zemlji "orkestrirano" od strane unutrašnjih i spoljnih elemenata, sa ciljem destabilizacije Albanije, ali i drugih evropskih zemalja.
Ovedočeni neprijatelj srpskih nacionalnih interesa i dežurni srbomrzac Nataša Kandić, koja je otvoreno podržala takozvanu ''Studentsku listu'', sada je direktno udarila na Aleksandra Vučića.
U debati na RTS-u viđen je nezapamćeni politički nokaut u kom je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić razmontirala predstavnika takozvane "Studentske liste", Vladana Kuzmanovića.
Predstavnik takozvane ''studentske liste'' Vladan Kuzmanović obrukao se tokom izborne debate ''Reč na reč'' na RTS-u, kada je u programu uživo umesto pravilnog oblika ''talac'' izgovorio ''taoc''.
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić, koja je predstavljala listu "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u predizbornoj debati na RTS-u, bukvalno je patosirala blokadere i tajkuna Dragana Đilasa.
Crveni tim u Exatlonu komentarisao je čarke između Nikole Lakića i Mihaila Adžića i zajedno su došli do zaključka da je Mihailo ljubomoran i da mu je krivo zbog uspeha Crvenih.
Takmičar Plavog tima Mihailo Adžić otkrio je kako vidi provokaciju Crvenih dok njegovi saigrače žale zbog propuštene šanse da razgovaraju sa porodicama.
U poslednjih 14 godina, odnosno od kada je Aleksandar Vučić preuzeo odgovornost za upravljanje državom, izgrađeno je više od 686 kilometara auto-puteva i brzih saobraćajnica, a sjajne vesti su da se i dalje gradi.
Beograd je domaćin 21. međunarodnog kongresa Udruženja ginekologa i opstetričara Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, koji okuplja između 600 i 700 stručnjaka.
Povodom Međunarodnog meseca borbe protiv raka dojke, Novosađanke mogu da iskoriste mogućnost za besplatan pregled na mamografu u Domu zdravlja "Novi Sad".
Mlađi muškarac poginuo je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila danas oko 17.30 časova na obilaznici oko Bijeljine, u blizini Industrijske zone 1.
Kraljevačka policija uhapsila je D. K. (54) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Tokom policijske akcije u Živinicama, koja je sprovedena s ciljem pronalaska opojnih droga, u sredu je teško povređen mladić (23) koji je skočio sa trećeg sprata stambene zgrade.
Glumac Petar Božović otvoreno je izjavio da za njega "brak ne postoji ako nema dece", što je bio i glavni razlog zbog kojeg se razveo od svoje prve supruge, glumice Marine Koljubajeve.
Glumac Nikola Kojo ponovo je uspeo da šokira javnost u Srbiji, ali ovog puta ne glumačkim ostvarenjem, već besramnim lažima i licemerjem koje je plasirao direktno u hrvatskim medijima.
Domaća filmska i televizijska produkcija poslednjih godina dobila je snažan zamah, snimaju se brojne serije i filmovi, a Srbija je postala atraktivna destinacija i za velike strane produkcije.
"Frankenštajning" predstavlja pokušaj da partnera skrojimo prema sopstvenoj viziji savršene osobe, a bračni terapeuti upozoravaju zašto je veoma opasan.
Brazilka Merivon Roša, koja je privukla pažnju svetske javnosti "udajom" za krpenu lutku u prirodnoj veličini, podelila je na društvenim mrežama emotivnu objavu povodom njihove šeste godišnjice.
Predjela su nezaobilazan deo slavske gozbe, a recept za dekorativni slani rolat sa paradajzom pravi je izbor da je obogatite nečim ukusnim i nesvakidašnjim.
Pop diva Jelena Karleuša pojavila se na jednom događaju u Beogradu u društvu svog partnera Aleksandra Ševe, koji je sve vreme bio uz nju i pobrinuo se da pevačici ništa ne nedostaje.
Pevač Darko Lazić odlučio je da se posveti treningu i fizičkoj spremi, a najnovijom objavom na društvenim mrežama privukao je veliku pažnju svojih pratilaca - najviše dama!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.