Ruske snage bi, prema scenariju jedne štabne vežbe, mogle da stignu do prilaza Viljnusu za svega pet dana ukoliko bi NATO oklevao sa odgovorom, objavio je britanski Tajms.
U tekstu Tajmsa opisuje hipotetički napad na Litvaniju iz tri pravca: preko Letonije, iz Belorusije i iz ruske Kalinjingradske oblasti. Vežba ne znači da je takva operacija u toku, ali pokazuje koliko se ozbiljno u zapadnim vojnim krugovima razmatra najopasniji scenario na istočnom krilu NATO-a.
Viljnus skoro opkoljen petog dana
Prema scenariju koji prenosi Tajms, ruske snage bi prvo otvorile pritisak sa istoka, preko oblasti Latgale u Letoniji, a zatim bi se spustile prema litvanskoj teritoriji. Istovremeno bi iz Belorusije krenuo udar ka Viljnusu, preko relativno kratkog prostora koji litvansku prestonicu deli od granice.
U toj varijanti, posle samo nekoliko dana borbi, ruske jedinice bi stigle do predgrađa Viljnusa i gotovo poluopkolile grad do kraja petog dana.
Treći pravac napada išao bi iz Kalinjingrada, ruske eksklave između Poljske i Litvanije. Taj pravac je za NATO posebno osetljiv, jer bi svaki ozbiljniji prodor iz Kalinjingrada mogao da preseče veze između baltičkih država i ostatka Alijanse.
U vežbi je prikazano da bi Rusija posle proboja brzo učvrstila preuzetu teritoriju i proglasila je zonom pod svojim nuklearnim kišobranom. Upravo taj detalj zaustavlja NATO od prelaska u punu operaciju, jer svaka sledeća odluka postaje pitanje direktnog sudara sa nuklearnom silom.
NATO okleva, Litvanija ostaje sama u prvim danima
Najmračniji deo scenarija nije samo brzina ruskog prodora, već pretpostavka da saveznici ne reaguju odmah.
Tajms navodi da Litvanija i nemačka brigada raspoređena u zemlji u prvim danima pokušavaju da zaustave napad gotovo same, dok ostale članice NATO-a raspravljaju o odgovoru.
To je suština straha u baltičkim državama. Njima ne treba pomoć posle dve nedelje, nego u prvih 48 sati. Ako Rusija za kratko vreme preuzme ključne pravce, postavi protivvazdušnu odbranu, dovede raketne sisteme i zatim sve pokrije nuklearnom pretnjom, svaka kasnija intervencija postaje mnogo teža.
Zato se u ovakvim analizama stalno vraća isto pitanje: može li NATO da reaguje dovoljno brzo ili će se odluke ponovo zaglaviti u političkim raspravama dok se stanje na terenu menja iz sata u sat.
Dronovi kao jedino brzo rešenje
Tajms kao mogući odgovor izdvaja masovnu upotrebu nemačkih dronova-kamikaza Helsing HX-2, koje opisuje kao zapadni odgovor na ruski „lancet“.
U alternativnoj verziji iste štabne vežbe, Litvanija i saveznici imaju 12.000 takvih dronova. Tada se rusko napredovanje, prema tom scenariju, znatno usporava, a ruske snage u prvih deset dana trpe velike gubitke.
Poruka je jasna: Evropa nema dovoljno vremena da čeka nove tenkove, avione i skupe sisteme koji se proizvode godinama. Ono što može brzo da se napravi, skladišti i masovno koristi jesu dronovi.
HX-2 se u tekstu predstavlja kao oružje koje može da radi i pod jakim elektronskim ometanjem, da traži ciljeve na frontu i da udara oklop, artiljeriju, logistiku i kolone u pokretu. Upravo to je iskustvo iz Ukrajine već pretvorilo u novo pravilo modernog rata: ko ima više dronova i bolju mrežu za njihovo navođenje, može da zaustavi i mnogo skuplje jedinice.
Članak ili reklama za nemačke dronove
Ipak, u celoj priči postoji i očigledna senka. Štabna vežba koju opisuje Tajms finansirana je uz učešće kompanije Helsing, upravo firme koja proizvodi dron HX-2.
Zato tekst ne deluje samo kao hladna vojna analiza, već i kao snažna poruka evropskim vladama da moraju brzo da kupuju baš tu vrstu naoružanja.
Posebno je zanimljivo da je Ukrajina ranije imala problema sa nabavkom tih nemačkih dronova. Kijev je u januaru privremeno zaustavio kupovinu zbog uočenih tehničkih problema, što celu priču čini još osetljivijom. Sa jedne strane, dronovi se predstavljaju kao spas za Litvaniju. Sa druge, zemlja koja ih najviše koristi u realnom ratu već je nailazila na teškoće.
To ne znači da su HX-2 neupotrebljivi, ali znači da se ovakve analize moraju čitati pažljivo. Nije isto kada vojni eksperti procenjuju opasnost i kada proizvođač oružja finansira vežbu u kojoj se baš njegovo oružje pokazuje kao rešenje.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Rumunska vojska imala je naređenje da obori dron koji je ušao u vazdušni prostor zemlje, ali presretanje nije izvedeno jer je letelica nisko preletala gradsko područje i postojala je opasnost da obaranje izazove žrtve na zemlji, izjavio je predsednik Rumunije Nikušor Dan.
Zemlje Evropske unije nemaju pravo da dižu buku zbog pada drona u Rumuniji dok se evropsko oružje, delovi za bespilotne letelice i obaveštajni podaci svakodnevno koriste u napadima na Rusiju, poručio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Rumunija zatvara Generalni konzulat Rusije u Konstanci, a ruski generalni konzul proglašen je personom non grata posle pada drona na stambenu zgradu u Galacu, saopštio je rumunski predsednik Nikušor Dan.
Izjava litvanskog ministra spoljnih poslova Kestutisa Budrisa da NATO ima sredstva za udar na rusku vojnu infrastrukturu u Kalinjingradskoj oblasti izazvala je oštru reakciju Moskve, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocenio je da je takva poruka „na granici ludila“.
Ukrajinska vojna komanda strahuje da bi Rusija mogla da pokuša širenje fronta sa severa, preko beloruske teritorije, kako bi razvukla Oružane snage Ukrajine (OSU) i naterala Kijev da deo jedinica povuče sa ključnih pravaca na istoku zemlje.
Litvanija je proglasila vazdušnu opasnost u više delova zemlje, uključujući Vilnjus, nakon što je u blizini granice primećen sumnjivi dron koji se kretao iz pravca Belorusije, saopštilo je Ministarstvo odbrane Litvanije.
"Sve ovo će se nastaviti i eskalirati dok ne promenimo stil vođenja rata i postupanja sa neprijateljem", rekao je ruski filozof Aleksandar Dugin, komentarišući jučerašnji masovni napad Ukrajine na Moskvu.
NATO procenjuje da je Rusija u ratu protiv Ukrajine do sada izgubila više od 1.4 miliona vojnika, ali u Severnoatlantskom savezu veruju da Moskva uprkos enormnim gubicima i dalje ne odustaje od svojih prvobitnih ciljeva.
Predsednik SAD Donald Tramp nije potvrdio da Amerika odmah predaje rakete Ukrajini, niti je direktno najavio novi paket sankcija protiv Rusije, iako su mediji i Telegram kanali masovno tako predstavili njegove izjave posle samita G7.
Ruski ekonomski ekspert Mihail Hazin upozorio je da Evropa još ne razume razmere ekonomskog udara koji joj se sprema, jer se krize koje danas pogađaju svet pogrešno posmatraju kao odvojeni problemi, a ne kao deo raspada starog globalnog poretka.
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Posle najave Sjedinjenih Američkih Država da će smanjiti broj svojih vojnika u misiji Kfor na Kosovu i Metohiji, iz NATO-a stiže ista poruka uz cinično obrazloženje da se bezbednosna situacija na KiM poboljšala, to jest, stabilizovala.
Iran je uveo privremeni režim tranzita za trgovačke brodove koji prolaze kroz Ormuski moreuz, prema kojem brodarske kompanije moraju unapred da podnesu zahtev za prolaz nadležnom organu, Upravi Persijskog zaliva (PGSA), dok u prvih 60 dana neće biti naplaćivane takse, a troškove će snositi iranska vlada, saopštio je Sekretarijat Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost te zemlje.
Nova saznanja o lažima i planiranju akcije o zvučnom topu, do kojih je došlo Više javno tužilaštvo u Beogradu, predstavljaju vrhunac dehumanizacije predsednika Aleksandra Vučića i udar na našu zemlju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu danas je najavilo istragu među studentima blokaderima o dogovoru za simulaciju upotrebe "zvučnog topa" na protestu 15. maja u Beogradu, a to je potrvdio i glavni blokader Srđan Milivojević.
Juče je za javnog tužioca u Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal izabran Boris Majlat, doskorašnji rukovodilac Posebnog odeljenja za visokotehnološki kriminal. Reč je o tužiocu čije se ime poslednjih meseci najčešće pominjalo upravo u vezi sa aferom „zvučni top“, jednom od najvećih političkih i bezbednosnih afera u Srbiji.
Saopštenje Višeg javnog tužilaštva u Beogradu prikazao je monstruozan plan onih koji već mesecima, bez ikakvog stida i odgovornosti, vode rat protiv države Srbije i Ministarstva unutrašnjih poslova, izjavio je potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.
Pored dokumenata Krovne radne grupe za bezbednost (KRBG) pronađenih na Filozofskom fakultetu, imamo još jedan, dokaz da je cela akcija zvana zvučni top bila montirana i ranije isplanirana.
U zdravstvenom sistemu Srbije u ovom momentu, svakog dana, 24 časa dnevno, postoje spremni timovi, oprema i sve potrebno za transplantaciju koja se obavlja kada se pojavi donor, izjavio je ministar zdravlja Zlatibor Lončar.
Tokom izvođenja radova na tramvajskim šinama i kontaktnoj mreži u Karađorđevoj ulici, od 21. juna do 1. septembra doći će do promena u radu linija javnog prevoza, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Meštani sela Velepolje, Paligrace i Kravlje u velikom broju odazvali su se danas besplatnim preventivnim pregledima srca organizovanim u centru Velepolja.
Srbija je uvrštena na listu trećih zemalja za koje prilikom nekomercijalnog kretanja pasa, mačaka i krznašica u države članice Evropske unije više nije potrebno serološko ispitivanje na besnilo (titar antitela).
Anastasija Obradović (25) koja je teško povređena u saobraćajnoj nesreći 1. decembra 2025. godine, nakon čega je hitno primljena u Klinički centar Vojvodine u jedinicu intenzivne nege, preminula je posle višemesečne borbe za život, objavila je njena porodica na društvenim mrežama.
Policija u Beočinu, efikasnim operativnim radom, rasvetlila je krivično delo prevara i uhapsila D. N. (52) i M. K. (59) iz Bačke Palanke, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili ovo krivično delo.
Više javno tužilaštvo u Nišu žalilo se na nepravnosnažnu presudu kojom je Doljevčanin Miodrag Perić (41) oslobođen optužbe da je pre šest godina pijan izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je stradao pešak Željko Ristić (19).
Policijski službenici NCB Interpola Podgorica – FAST tima za ciljano traganje, uz asistenciju pripadnika Posebne jedinice policije, su sinoć uspešno realizovali ekstradiciju člana jedne organizovane kriminalne grupe iz Španije u Crnu Goru, saopšteno je iz crnogorske policije
Glumac Stanojlo Milinković pojavio se u u sporednim ulogama u našim kultnim filmovima i postao prepoznatljiv po replici "Ne diraj me, zvaću decu! Decooooo!"
Poznati glumac Pol Ejveri (81) i njegova supruga Šejla poginuli su u stravičnom požaru koji je izbio u njihovoj porodičnoj kući u američkoj saveznoj državi Nju Džersi.
Najnovija studija o čuvenoj operskoj pevačici Mariji Kalas, koju je sproveo tim sa Univerziteta u Padovi, dala je novu interpretaciju misterije njenog gubitka glasa, nudeći drugačije kliničko tumačenje povezano sa rekom bolešću dermatomiozitisom.
Ako ste delimično ili u potpunosti izbacili hleb iz ishrane, to možda i nije najbolja ideja. Nove prehrambene smernice sugerišu da zdrava ishrana podrazumeva i konzumiranje celovitih žitarica.
Marama vezana oko glave, modni detalj koji je proslavila Odri Hepbern, ovog leta doživljava veliki povratak i ponovo osvaja ljubiteljke elegancije širom sveta.
Kada vam se jede nešto slatko, a nemate mnogo vremena ni volje za komplikovane recepte, ovaj jogurt kolač je pravo rešenje, jednostavan je za pripremu, a uspeva čak i početnicima.
Pevač Srđan Marjanović otvoreno je govorio o stanju na muzičkoj sceni, a tom prilikom se osvrnuo i na uspeh mladog pevača Jakova Jozinovića i otkrio koliko je uloženo i zarađeno od njegovog marketinga.
Influenser Luka Bojović Luk izneo je šokantne tvrdnje na račun jutjubera Bake Praseta, kada je izjavio kako su zajedno šmrkali kokain i koristili nedozvoljene supstance.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.