Ruske snage bi, prema scenariju jedne štabne vežbe, mogle da stignu do prilaza Viljnusu za svega pet dana ukoliko bi NATO oklevao sa odgovorom, objavio je britanski Tajms.
U tekstu Tajmsa opisuje hipotetički napad na Litvaniju iz tri pravca: preko Letonije, iz Belorusije i iz ruske Kalinjingradske oblasti. Vežba ne znači da je takva operacija u toku, ali pokazuje koliko se ozbiljno u zapadnim vojnim krugovima razmatra najopasniji scenario na istočnom krilu NATO-a.
Viljnus skoro opkoljen petog dana
Prema scenariju koji prenosi Tajms, ruske snage bi prvo otvorile pritisak sa istoka, preko oblasti Latgale u Letoniji, a zatim bi se spustile prema litvanskoj teritoriji. Istovremeno bi iz Belorusije krenuo udar ka Viljnusu, preko relativno kratkog prostora koji litvansku prestonicu deli od granice.
U toj varijanti, posle samo nekoliko dana borbi, ruske jedinice bi stigle do predgrađa Viljnusa i gotovo poluopkolile grad do kraja petog dana.
Treći pravac napada išao bi iz Kalinjingrada, ruske eksklave između Poljske i Litvanije. Taj pravac je za NATO posebno osetljiv, jer bi svaki ozbiljniji prodor iz Kalinjingrada mogao da preseče veze između baltičkih država i ostatka Alijanse.
U vežbi je prikazano da bi Rusija posle proboja brzo učvrstila preuzetu teritoriju i proglasila je zonom pod svojim nuklearnim kišobranom. Upravo taj detalj zaustavlja NATO od prelaska u punu operaciju, jer svaka sledeća odluka postaje pitanje direktnog sudara sa nuklearnom silom.
NATO okleva, Litvanija ostaje sama u prvim danima
Najmračniji deo scenarija nije samo brzina ruskog prodora, već pretpostavka da saveznici ne reaguju odmah.
Tajms navodi da Litvanija i nemačka brigada raspoređena u zemlji u prvim danima pokušavaju da zaustave napad gotovo same, dok ostale članice NATO-a raspravljaju o odgovoru.
To je suština straha u baltičkim državama. Njima ne treba pomoć posle dve nedelje, nego u prvih 48 sati. Ako Rusija za kratko vreme preuzme ključne pravce, postavi protivvazdušnu odbranu, dovede raketne sisteme i zatim sve pokrije nuklearnom pretnjom, svaka kasnija intervencija postaje mnogo teža.
Zato se u ovakvim analizama stalno vraća isto pitanje: može li NATO da reaguje dovoljno brzo ili će se odluke ponovo zaglaviti u političkim raspravama dok se stanje na terenu menja iz sata u sat.
Dronovi kao jedino brzo rešenje
Tajms kao mogući odgovor izdvaja masovnu upotrebu nemačkih dronova-kamikaza Helsing HX-2, koje opisuje kao zapadni odgovor na ruski „lancet“.
U alternativnoj verziji iste štabne vežbe, Litvanija i saveznici imaju 12.000 takvih dronova. Tada se rusko napredovanje, prema tom scenariju, znatno usporava, a ruske snage u prvih deset dana trpe velike gubitke.
Poruka je jasna: Evropa nema dovoljno vremena da čeka nove tenkove, avione i skupe sisteme koji se proizvode godinama. Ono što može brzo da se napravi, skladišti i masovno koristi jesu dronovi.
HX-2 se u tekstu predstavlja kao oružje koje može da radi i pod jakim elektronskim ometanjem, da traži ciljeve na frontu i da udara oklop, artiljeriju, logistiku i kolone u pokretu. Upravo to je iskustvo iz Ukrajine već pretvorilo u novo pravilo modernog rata: ko ima više dronova i bolju mrežu za njihovo navođenje, može da zaustavi i mnogo skuplje jedinice.
Članak ili reklama za nemačke dronove
Ipak, u celoj priči postoji i očigledna senka. Štabna vežba koju opisuje Tajms finansirana je uz učešće kompanije Helsing, upravo firme koja proizvodi dron HX-2.
Zato tekst ne deluje samo kao hladna vojna analiza, već i kao snažna poruka evropskim vladama da moraju brzo da kupuju baš tu vrstu naoružanja.
Posebno je zanimljivo da je Ukrajina ranije imala problema sa nabavkom tih nemačkih dronova. Kijev je u januaru privremeno zaustavio kupovinu zbog uočenih tehničkih problema, što celu priču čini još osetljivijom. Sa jedne strane, dronovi se predstavljaju kao spas za Litvaniju. Sa druge, zemlja koja ih najviše koristi u realnom ratu već je nailazila na teškoće.
To ne znači da su HX-2 neupotrebljivi, ali znači da se ovakve analize moraju čitati pažljivo. Nije isto kada vojni eksperti procenjuju opasnost i kada proizvođač oružja finansira vežbu u kojoj se baš njegovo oružje pokazuje kao rešenje.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Rumunska vojska imala je naređenje da obori dron koji je ušao u vazdušni prostor zemlje, ali presretanje nije izvedeno jer je letelica nisko preletala gradsko područje i postojala je opasnost da obaranje izazove žrtve na zemlji, izjavio je predsednik Rumunije Nikušor Dan.
Zemlje Evropske unije nemaju pravo da dižu buku zbog pada drona u Rumuniji dok se evropsko oružje, delovi za bespilotne letelice i obaveštajni podaci svakodnevno koriste u napadima na Rusiju, poručio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Rumunija zatvara Generalni konzulat Rusije u Konstanci, a ruski generalni konzul proglašen je personom non grata posle pada drona na stambenu zgradu u Galacu, saopštio je rumunski predsednik Nikušor Dan.
Litvanija je napravila veliki korak ka ukidanju ustavne zabrane razmeštanja nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, a iz Moskve su odmah stigla upozorenja da bi eventualni nuklearni objekti u toj baltičkoj državi mogli da postanu mete ruskog dalekometnog naoružanja, uključujući „Orešnik“.
Ruska državna agencija RIA Novosti objavila je tekst pod naslovom „Rusiju čeka još jedna SVO. Biće veoma kratka“, u kojem autor Aleksandar Nosovič razmatra mogućnost direktnog vojnog sukoba Rusije i Litvanije.
Prvi zamenik predsednika Odbora ruske Državne dume za odbranu Aleksej Žuravljov pozvao je na udar „Orešnikom“ ili dalekometnim dronovima na objekte u Litvaniji ukoliko na njenoj teritoriji bude raspoređeno nuklearno oružje
Letonija je blokirala dogovor kojim bi Evropska unija skinula sankcije sa milijardera Ališera Usmanova i Mihaila Fridmana, a zauzvrat produžila mere protiv gotovo 3.000 drugih ruskih pojedinaca i kompanija na naredne tri godine.
Borbeni avion NATO-a oborio je dron koji je neposredno posle ponoći ušao u vazdušni prostor Litvanije, a prema prvim podacima letelica je stigla iz pravca Belorusije, saopštio je litvanski Nacionalni centar za upravljanje krizama.
Izraelski analitičar Jakov Kedmi tvrdi da pravi problem za Zapad počinje tek posle rata u Ukrajini, kada bi Rusija, ako izađe kao pobednik, mogla da vrati na sto zahtev da se NATO vojno vrati na stanje iz 1997. godine.
Ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov tvrdi da se iza sve otvorenijeg sukoba unutar ukrajinskog bezbednosnog aparata nalazi mnogo veća borba američke CIA i britanskog MI6 za kontrolu nad političkim i obaveštajnim strukturama u Kijevu.
Ruski vojni stručnjak i pukovnik u penziji Mihail Hodarenok upozorio je da bi organizovano britansko ometanje ruskih satelitskih sistema moglo da se smatra početkom vojnih dejstava.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Bivši sef žutog kartela i nezvanični vođa blokaderske liste Bojan Pajtić proletos je bio umešan u skandal, kada je tokom žurke koju je pravio u Senti završio u bolnici jer mu je pozlilo nakon što je preterao sa drogom i alkoholom, piše Kurir!
Blokaderska glumica Katarina Radivojević iskoristila je promociju filma "Zlatni rez 42 (Djeca Kozare)" Lordana Zafranovića za širenje blokaderske propagande.
Crna Gora je pred istorijskim poniženjem na putu ka EU – zbog manjka vremena za prevod evropskih zakona, kao rešenje se, verovali ili ne, spominje hrvatski jezik.
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić obratila se građanima Srbije putem društvene mreže Iks, poslavši snažnu poruku o budućnosti naše države i mladih generacija.
Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije Transparentnost sa velikim zadovoljstvom konstatuje da smo kao društvo dočekali i to da CRTA, plaćena iz inostranstva, identifikuje i osudi nasilje koje prema predstavnicima i podržavaocima izborne liste "Ujedinjena Srbija-Aleksandar Vučić" sprovode "Studentska lista" bez studenata i njihov nosilac Ilija Srdanović.
Ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da nisu propali pregovori između MOL-a i Gaspromnjefta o kupovini većinskog ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije.
Pripadnici 72. brigade za specijalne operacije u Pančevu dobili su potpuno rekonstruisan dvospratni objekat u kasarni "Rastko Nemanjić", koji nije obnavljan više od pet decenija.
Izgradnja kompleksa za Ekspo 2027 Beograd napreduje veoma dobro, a pripreme se odvijaju u skladu sa planiranom dinamikom, ocenio je generalni sekretar Međunarodnog biroa za izložbe (BIE) Dimitri Кerkentzes.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Petar K. (40) i Nikola T. (39) zbog sumnje da su 29. septembra 2026. godine neovlašćeno radi prodaje, zajedno prenosili skoro 75 kilograma opojne droge kanabis.
Andrej Blagojev (23), koji je juče uhapšen u Solunu, a za kojim je bila raspisana crvena poternica, sa drugim osobama u Beogradu 2025. godine oteo je šest miliona dinara.
Policija Osječko-baranjske županije je u utorak zatekla sedam vozača pod uticajem alkohola – dva vozača automobila i pet biciklista. Najviši nivo alkohola zabeležen je kod bicikliste (46) zaustavljenog u Bistrincima oko 19.20 časova.
Slavni holivudski glumac Džim Keri (64) tajno se venčao sa svojom višegodišnjom partnerkom, umetnicom Min Ha (32), u intimnoj atmosferi u Los Anđelesu.
Izraelski glumac, pilot i instruktor letenja Gaj Kapulnik (46) poginuo je u teškoj avionskoj nesreći u Kaliforniji, kada se mali jednomotorni avion, kojim je upravljao, srušio u polje nedaleko od aerodroma.
Vojvoda i vojvotkinja od Saseksa, princ Hari i Megan Markl, osudili su, kako su naveli, "izuzetno nepromišljeno" ponašanje stranog fotografa koji je viđen u blizini škole koju pohađaju njihova deca, princ Arči i princeza Lilibet.
U pokušaju da privuče mlađu publiku i preokrene negativan trend, Tinder uvodi novu funkciju "Group Hangouts", čime radikalno menja tradicionalni "jedan na jedan" model upoznavanja i nudi opušteniju alternativu klasičnim sastancima nasamo.
Iako je koristimo svakodnevno, mikrotalasnu pećnicu najčešće preskačemo prilikom čišćenja kuhinje. Otkrivamo kako da uz pomoć pare, limuna i sode bikarbone lakše skinete i najtvrdokorniju masnoću.
Pevač Redžep Redžepović Lepi gostuje večeras u emisiji "Demanti", u kojoj će otvoreno govoriti o teškom detinjstvu, porodičnim traumama, borbi za opstanak u inostranstvu i putu do muzičke slave.
Bivša rijaliti učesnica Milica Veličković pojavila se na rođendanu Anje Todorović u upečatljivom izdanju, a za ovu posebnu priliku transformisala se u Snežanu iz bajke "Snežana i sedam patuljaka".
Supruga popularnog pevača Darka Lazića, Katatrina, zadala je sebi zadatak koji mora da ispuni, jer je izuzetno posvećena zdravom načinu života. Ona sa sobom nosi termos sa vodom - cilj je da svakog dana popije pet litara vode.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.