Poseta ruskog predsednika Vladimira Putina Kazahstanu bila je jasna politička poruka Jermeniji i premijeru Nikolu Pašinjanu da će približavanje Evropskoj uniji imati cenu, ocenjuje italijanski portal L'Antidiplomatiko.
Putin je u Astani razgovarao sa predsednikom Kazahstana Kasimom-Žomartom Tokajevim, učestvovao na samitu Evroazijske ekonomske unije i potpisao deklaraciju o principima prijateljstva i dobrosusedstva između Rusije i Kazahstana. Ipak, iza protokola i bilateralnih poruka, glavna politička senka nad skupom bilo je pitanje Jermenije.
Dok Jerevan sve otvorenije razgovara sa Briselom, Moskva i Astana su iz Kazahstana pokazale da evroazijski blok ne planira da mirno posmatra odlazak jedne članice ka Evropskoj uniji.
Astana kao poruka Jerevanu
L'Antidiplomatiko piše da Putinova poseta Kazahstanu ima značenje koje prevazilazi odnose Moskve i Astane. Prema oceni tog portala, u pozadini sastanka otvorena je mnogo veća tema: budućnost Jermenije u Evroazijskoj ekonomskoj uniji.
Jermenski premijer Nikol Pašinjan poslednjih meseci pojačao je kontakte sa Evropskom unijom i evropskim liderima. U Moskvi se taj kurs više ne tumači kao obična diplomatska igra, već kao strateški zaokret koji bi mogao da dovede u pitanje položaj Jermenije u evroazijskim strukturama.
„Ova poseta ima značenje koje daleko prevazilazi bilateralne odnose. U pozadini susreta razvila se rasprava o budućnosti Jermenije u okviru Evroazijske ekonomske unije", navodi L'Antidiplomatiko.
Poruka je dodatno pojačana zajedničkom izjavom Rusije, Belorusije, Kazahstana i Kirgizije. Lideri tih zemalja ocenili su da jermenski koraci ka članstvu u Evropskoj uniji nose značajne rizike po ekonomsku bezbednost članica EAEU.
U toj izjavi zatraženo je da Jermenija što pre održi referendum na kojem bi građani birali između puta ka Evropskoj uniji i ostanka u Evroazijskoj ekonomskoj uniji.
To je za Pašinjana veoma nezgodan trenutak. Njegova vlast pokušava da politički približi Jermeniju Zapadu, ali zemlja i dalje ostaje duboko ekonomski vezana za Rusiju i zajedničko tržište EAEU.
Putin je zato iz Astane poslao poruku koja nije bila upakovana u otvorenu pretnju, ali je bila dovoljno jasna: Jermenija može da bira, ali ne može očekivati da zadrži sve pogodnosti evroazijskog prostora ako krene putem evropske integracije.
Cena evropskog zaokreta
Moskva sve češće upozorava da Jermenija ne može istovremeno da bude deo EAEU i kandidat za ulazak u Evropsku uniju. Razlog nije samo politički. Reč je o carinama, trgovinskim pravilima, energetskim cenama, tržištu za robu i bezbednosnim obavezama.
Putin je tokom posete Kazahstanu, prema ruskim i regionalnim izvorima, upozorio da bi promena kursa mogla da dovede do preispitivanja saradnje sa Jerevanom u integracionim procesima, ali i do gubitka povlašćenih cena energenata.
To je direktan udar na najosetljivije mesto jermenske ekonomije. Jermenija se oslanja na rusko tržište, ruski gas i trgovinske kanale koji su godinama funkcionisali upravo zahvaljujući članstvu u evroazijskom bloku.
Ako se taj sistem dovede u pitanje, posledice ne bi bile samo diplomatske. One bi se brzo videle u cenama energenata, izvozu poljoprivrednih proizvoda, industrijskoj proizvodnji i svakodnevnom životu građana.
L'Antidiplomatiko zato ocenjuje da poseta Kazahstanu dobija širi smisao baš u trenutku kada pojedini regionalni akteri razmatraju približavanje evropskim institucijama.
„Dok neki regionalni igrači razmatraju mogućnost približavanja evropskim institucijama, Moskva i Astana pokazuju nameru da ojačaju mehanizme integracije na evroazijskom prostoru", navodi portal.
Za Moskvu, Kazahstan je u toj poruci posebno važan. Astana vodi opreznu i samostalnu politiku, ali ostaje ključna država evroazijskog prostora. Kada Putin i Tokajev javno pokazuju da žele jačanje integracionih mehanizama, to nije samo signal Zapadu, već i poruka Jerevanu da se prostor za političko manevrisanje sužava.
Pašinjan je ranije poručio da o budućem izboru Jermenije treba da odluče građani. Sada taj stav dobija mnogo veću težinu, jer Moskva i njeni partneri traže upravo referendum, ali pod uslovom da pitanje bude jasno postavljeno: Evropska unija ili Evroazijska ekonomska unija.
Rusija udarima raketom „Orešnik“ ne šalje poruku samo Kijevu, već i Evropi i Vašingtonu, piše hrvatski portal Advans, ocenjujući da je reč o oružju čiji politički efekat može biti važan koliko i vojni.
Dmitrij Medvedev objavio je video napravljen pomoću veštačke inteligencije posle pada drona na teritoriji Rumunije i poručio evropskim državama da se pripreme za još takvih incidenata.
Ukrajinske snage tvrde da su tokom noći izvele jedan od najosetljivijih udara po ruskoj vojnoj infrastrukturi u Rostovskoj oblasti, uništivši operativno-taktički raketni sistem „Iskander“ i dva aviona Tu-142 na području Taganroga.
Ruska vojska izvela je snažan grupni udar na vojne aerodrome, energetske, gorivne i transportne objekte koje koriste Oružane snage Ukrajine (OSU), saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija udarima raketom „Orešnik“ ne šalje poruku samo Kijevu, već i Evropi i Vašingtonu, piše hrvatski portal Advans, ocenjujući da je reč o oružju čiji politički efekat može biti važan koliko i vojni.
Počela je izborna tišina, koja traje do nedelje, 25. oktobra u 20 časova. Izborna tišina počinje 48 sati od početka izbornog dana i odnosi se i na izborni dan.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Univerzitet u Beogradu odbija da dostavi povereniku za informacije od javnog značaja podatke o službenim putovanjima rektora Vladana Đokića, iako je rok istekao 21. oktobra.
Jakov Ćaleta funkcioner vladajućeg HDZ-a koji je pre samo mesec dana uhapšen pod optužbom da je nosio fantomku i sa grupom huligana terao mlade plesače iz Novog Sada i vukovarskog branitelja uz gnusne ustaške povike, jednoglasno je izabran za predsednika Veća Gradskog kotara Blatine-Škrape u Hrvatskoj.
Čedo Protić objavio je na društvenoj mreži "Iks" prepisku sa nepoznatim brojem sa kojeg je, kako tvrdi, dobio poziv da glasa za izbornu listu pod brojem 3.
CRTA, koja se u javnosti predstavlja kao nezavisna nevladina organizacija zadužena za praćenje izbornih procesa, iz dana u dan pokazuje da je, zapravo, jedna od najuticajnijih i najpristrasnijih prozapadnih organizacija u Srbiji!
Grupa Zlatiboraca tokom seče drva za zimu, naišla je na nešto neverovatno. Tako barem izgleda onima koji su zapazili video koji se piri društvenim mrežama.
Policija je na području Kutine, u Hrvatskoj, otkrila prostorije za uzgoj i sušenje marihuane i zaplenila gotovo 2,8 kilograma droge, automatsku pušku i veću količinu municije. Tom prilikom uhapšen je muškarac starosti 47 godina.
Automobil marke "lamborgini aventador" sleteo je u četvrtak sa kolovoza na auto-putu A1, kod odmorišta Sokolac, u blizini Brinja, u smeru ka Dubrovniku, nakon čega je udario u zaštitnu ogradu.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila večeras na magistralnom putu M-17, u mestu Topčić Polje kod Zenice, poginuo je pešak, kada ga je prema prvim informacijama udario automobil marke "mercedes".
Legenda britanskog filma i pozorišta Džudi Denč (91) u emisiji Bi-Bi-Si radija 4 otkrila je da zbog problema sa vidom, tačnije zbog degeneracije makule, više ne može ni da glumi, ni da čita.
Glumica Milena Dravić je u jednom od svojih mnogobrojnih intervjua za života govorila da nije volela da snima intimne scene za potrebe neke serije ili filma.
Proslavljena srpska glumica Eva Ras javno je poslala snažnu i nedvosmislenu poruku narodu Srbije da neće podržati Studentsku listu, dok sa druge strane pruža nepokolebljivu podršku predsedniku Aleksandru Vučiću i borbi za opstanak i napredak naše zemlje.
Bora Stanković jedan je od najznačajnijih pisaca srpske književnosti, čija dela i danas osvajaju čitaoce snažnim emocijama, tragičnim sudbinama i pričama o ljudima zarobljenim između sopstvenih želja i strogih društvenih pravila.
Simpatični, tihi i obavijeni velom misterije, ježevi su poslednjih godina postali sve popularniji egzotični kućni ljubimci. Njihove preslatke njuškice i bodljikavi oklop osvajaju srca ljudi širom sveta.
Muškarci koje krase duhovitost i kreativnost ubedljivo su najbolji u krevetu, pokazalo je istraživanje u kom su učestvovale žene do 69 godina starosti.
Nekadašnja denserka Slađa Delibašić već 2 godine iznajmljuje kuću, a sada je njen komšiluk otkrio kakva je pevačica van scene i kakav utisak ostavlja na ljude sa kojima deli svakodnevicu.
Pevačica i starleta Dušica Grabović pokazala je svojim pratiocima na društvenim mrežama da je prava domaćica te se pohvalila kulinarskim umećem u kuhinji.
Pevačica Mina Kostić prvi put je progovorila o teškom periodu nakon izlaska iz psihijatrijske ustanove "Laza Lazarević" i otkrila kako joj je tada verenik Mane Ćuruvija Kasper bio najveća podrška.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.