Poseta ruskog predsednika Vladimira Putina Kazahstanu bila je jasna politička poruka Jermeniji i premijeru Nikolu Pašinjanu da će približavanje Evropskoj uniji imati cenu, ocenjuje italijanski portal L'Antidiplomatiko.
Putin je u Astani razgovarao sa predsednikom Kazahstana Kasimom-Žomartom Tokajevim, učestvovao na samitu Evroazijske ekonomske unije i potpisao deklaraciju o principima prijateljstva i dobrosusedstva između Rusije i Kazahstana. Ipak, iza protokola i bilateralnih poruka, glavna politička senka nad skupom bilo je pitanje Jermenije.
Dok Jerevan sve otvorenije razgovara sa Briselom, Moskva i Astana su iz Kazahstana pokazale da evroazijski blok ne planira da mirno posmatra odlazak jedne članice ka Evropskoj uniji.
Astana kao poruka Jerevanu
L'Antidiplomatiko piše da Putinova poseta Kazahstanu ima značenje koje prevazilazi odnose Moskve i Astane. Prema oceni tog portala, u pozadini sastanka otvorena je mnogo veća tema: budućnost Jermenije u Evroazijskoj ekonomskoj uniji.
Jermenski premijer Nikol Pašinjan poslednjih meseci pojačao je kontakte sa Evropskom unijom i evropskim liderima. U Moskvi se taj kurs više ne tumači kao obična diplomatska igra, već kao strateški zaokret koji bi mogao da dovede u pitanje položaj Jermenije u evroazijskim strukturama.
„Ova poseta ima značenje koje daleko prevazilazi bilateralne odnose. U pozadini susreta razvila se rasprava o budućnosti Jermenije u okviru Evroazijske ekonomske unije", navodi L'Antidiplomatiko.
Poruka je dodatno pojačana zajedničkom izjavom Rusije, Belorusije, Kazahstana i Kirgizije. Lideri tih zemalja ocenili su da jermenski koraci ka članstvu u Evropskoj uniji nose značajne rizike po ekonomsku bezbednost članica EAEU.
U toj izjavi zatraženo je da Jermenija što pre održi referendum na kojem bi građani birali između puta ka Evropskoj uniji i ostanka u Evroazijskoj ekonomskoj uniji.
To je za Pašinjana veoma nezgodan trenutak. Njegova vlast pokušava da politički približi Jermeniju Zapadu, ali zemlja i dalje ostaje duboko ekonomski vezana za Rusiju i zajedničko tržište EAEU.
Putin je zato iz Astane poslao poruku koja nije bila upakovana u otvorenu pretnju, ali je bila dovoljno jasna: Jermenija može da bira, ali ne može očekivati da zadrži sve pogodnosti evroazijskog prostora ako krene putem evropske integracije.
Cena evropskog zaokreta
Moskva sve češće upozorava da Jermenija ne može istovremeno da bude deo EAEU i kandidat za ulazak u Evropsku uniju. Razlog nije samo politički. Reč je o carinama, trgovinskim pravilima, energetskim cenama, tržištu za robu i bezbednosnim obavezama.
Putin je tokom posete Kazahstanu, prema ruskim i regionalnim izvorima, upozorio da bi promena kursa mogla da dovede do preispitivanja saradnje sa Jerevanom u integracionim procesima, ali i do gubitka povlašćenih cena energenata.
To je direktan udar na najosetljivije mesto jermenske ekonomije. Jermenija se oslanja na rusko tržište, ruski gas i trgovinske kanale koji su godinama funkcionisali upravo zahvaljujući članstvu u evroazijskom bloku.
Ako se taj sistem dovede u pitanje, posledice ne bi bile samo diplomatske. One bi se brzo videle u cenama energenata, izvozu poljoprivrednih proizvoda, industrijskoj proizvodnji i svakodnevnom životu građana.
L'Antidiplomatiko zato ocenjuje da poseta Kazahstanu dobija širi smisao baš u trenutku kada pojedini regionalni akteri razmatraju približavanje evropskim institucijama.
„Dok neki regionalni igrači razmatraju mogućnost približavanja evropskim institucijama, Moskva i Astana pokazuju nameru da ojačaju mehanizme integracije na evroazijskom prostoru", navodi portal.
Za Moskvu, Kazahstan je u toj poruci posebno važan. Astana vodi opreznu i samostalnu politiku, ali ostaje ključna država evroazijskog prostora. Kada Putin i Tokajev javno pokazuju da žele jačanje integracionih mehanizama, to nije samo signal Zapadu, već i poruka Jerevanu da se prostor za političko manevrisanje sužava.
Pašinjan je ranije poručio da o budućem izboru Jermenije treba da odluče građani. Sada taj stav dobija mnogo veću težinu, jer Moskva i njeni partneri traže upravo referendum, ali pod uslovom da pitanje bude jasno postavljeno: Evropska unija ili Evroazijska ekonomska unija.
Rusija udarima raketom „Orešnik“ ne šalje poruku samo Kijevu, već i Evropi i Vašingtonu, piše hrvatski portal Advans, ocenjujući da je reč o oružju čiji politički efekat može biti važan koliko i vojni.
Dmitrij Medvedev objavio je video napravljen pomoću veštačke inteligencije posle pada drona na teritoriji Rumunije i poručio evropskim državama da se pripreme za još takvih incidenata.
Ukrajinske snage tvrde da su tokom noći izvele jedan od najosetljivijih udara po ruskoj vojnoj infrastrukturi u Rostovskoj oblasti, uništivši operativno-taktički raketni sistem „Iskander“ i dva aviona Tu-142 na području Taganroga.
Ruska vojska izvela je snažan grupni udar na vojne aerodrome, energetske, gorivne i transportne objekte koje koriste Oružane snage Ukrajine (OSU), saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija udarima raketom „Orešnik“ ne šalje poruku samo Kijevu, već i Evropi i Vašingtonu, piše hrvatski portal Advans, ocenjujući da je reč o oružju čiji politički efekat može biti važan koliko i vojni.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski otkrio je jedan od konkretnih modela prekida vatre o kojem Kijev razgovara sa Sjedinjenim Američkim Državama i evropskim partnerima.
Srbija je pod vođstvom predsednika Aleksandra Vučića pokazala da je pravi evropski gigant i velesila, uspevši da odbrani narod i imovinu od katastrofalnih požara u Deliblatskoj peščari, dok su hrvatski mediji i dežurni politički dušebrižnici doživeli potpuni debakl u pokušaju da plasiraju lažne vesti.
Predsednik Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac izjavio je danas da hapšenja i osuđivanja Srba u Hrvatskoj zbog objava na društvenim mrežama nisu izlovani slučajevi i da tako žele da zastraše Srbe.
Asocijacija novinara Srbije najoštrije osuđuje objavu novinara Slobodana Georgijeva na društvenoj mreži Iks, u kojoj se u istom nizu pominju požari u Deliblatskoj peščari i tragedija u Novom Sadu.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Pred početak druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlon, pobednica prve sezone Nevena Petrović sa novinarkom Informera Jelenom Dimitrijević u otvorenom razgovoru otkrila sve o iskustvu koje joj je promenilo život.
Leskovac će od 24. do 30. avgusta biti u znaku roštilja, muzike i dobre zabave - održava se 36. Roštiljijada! Manifestacija s ukusom i mirisom, kažu oni koji su imali prilike da je bar jednom (p)osete.
Najveći neprijatelji požara u Deliblatskoj peščari su visoke temperature i jak vetar, koji u toku dana promeni nekoliko pravaca, rekao je pomoćnik načelnika Uprave za Vatrogasno-spasilačke jedinice Sektora za vanredne situacije (SVS) Davor Vidović.
Projekat "Pokretna apoteka" počinje sutra i prema rečima direktorke Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) Sanje Radojević Škodrić pokrivaće ruralne sredine na jugu centralne Srbije.
U zaseoku Ćukavci u Prijevoru kod Čačka završeno je asfaltiranje važne deonice puta duge 540 metara, za šta je izdvojeno 8,5 miliona dinara, uz podršku Vlade Srbije.
Stravičan udes odigrao se juče u popodnevnim satima u obrenovačkom naselju Zvečka, gde su se tri automobila silovito zakucala jedan u drugi, pri čemu su povređene dve osobe.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
River Feniks bio je jedan od najtalentovanijih mladih američkih glumaca svoje generacije, a njegova tragična smrt prekinula je karijeru koja je obećavala.
Ljubav prema preplanulom tenu ne jenjava, naročito tokom letnjih meseci, a stručnjaci su otkrili koje namirnice trebamo češće da jedemo da bi je zaštitili od oštećenja.
Mleveni paradajz je veoma jednostavan način da se sačuva ukus svežeg paradajza za zimu. Međutim, nakon nekoliko dana često se može primetiti da se sadržaj u tegli ili flaši razdvojio na dva dela, a evo kako da to izbegnete.
Psi često prate svoje vlasnike čak i do kupatila, a razlog je mnogo jednostavniji nego što se čini - žele da budu u blizini osobe kojoj veruju i uz koju se osećaju sigurno.
Neke žene uspevaju da njihov miris parfema ostane primetan čak i satima nakon što izađu iz kuće. Tajna pritom nije u samom izboru parfema, već često u načinu na koji ga nanose i pripremaju kožu za njega.
Određeni predmeti u domaćinstvu mogu sadržati hemikalije koje su povezane sa rakom i drugim zdravstvenim problemima, a onkolog posebno izdvaja dva često korišćena kuhinjska predmeta kao primere na koje bi trebalo obratiti pažnju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.