Britanski BBC navodi, na osnovu satelitskih i video snimaka na kojima se vidi da je Iran oštetio 20 američkih vojnih objekata od početka američko-izraelskog rata protiv te Islamske države, da su napadi razorniji nego što se ranije verovalo.
U analizi satelitskih snimaka, koju je sproveo BBC Verify, Iran je od kraja februara gađao ključne vojne objekte u osam zemalja Bliskog istoka, pri čemu je pričinjena višemilionska šteta na najsavremenijim sistemima protivvazdušne odbrane, avionima za dopunu goriva u vazduhu i radarskoj opremi.
Teheran je ciljao američke baze i zajedničke vojne objekte kao odgovor na američko-izraelske napade širom Irana i Libana u poslednja tri meseca, a kako navode zvaničnici Pentagona, američke snage su od početka operacije "Epski Bes" pogodile više od 13.000 ciljeva u Iranu.
Sjedinjene Američke Države su pokušale da ograniče satelitsku analizu sukoba zahtevajući od kompanije Planet da uvede "neodređeno" ograničenje na nove snimke Irana i većeg dela Bliskog istoka, a kompanija je potez opravdala rekavši da želi da osigura da "protivnički akteri za ciljanje savezničkog i NATO partnerskog osoblja i civila" ne iskoriste snimke, piše BBC.
BBC Verify je u svojoj analizi koristio satelitske snimke međunarodnih kompanija, zajedno sa starijim snimcima kompanije Planet kako bi pratio štetu koju su prouzrokovali iranski napadi na objektima u Saudijskog Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, Kuvajtu, Iraku, Jordanu, Bahreinu i Omanu.
Satellite imagery reviewed by BBC Verify indicates Iranian strikes have damaged 20 U.S. military sites across the Middle East since the war began, including several THAAD missile defense batteries, suggesting broader impacts than previously disclosed. pic.twitter.com/PVz7ec4Sgk
— Mintel World (@mintelworld) June 1, 2026
U analizi, navodi se da je šteta bila veća nego što se navodi u izveštajima, a pojedini analitičari procenjuju da je broj pogođenih baza čak 28.
Među oštećenom vrednom opremom bila su tri najsavremenija sistema protivbalističkih raketnih baterija u vazduhoplovnim bazama Al Ruvais i Al Sader u UAE i vazduhoplovnoj bazi Muvafak Salti u Jordanu.
Poznato je da SAD koriste samo osam baterija sistema za odbranu na velikim visinama (THAAD), koje su raspoređene u bazama širom sveta i čija proizvodnja košta oko milijardu dolara, a svakoj bateriji potrebna je posada od oko 100 vojnika da bi je koristili, dok presretači koje ispaljuje koštaju oko 12,7 miliona dolara po granati.
Viceadmiral Mark Melet, bivši komandant Irskih odbrambenih snaga, rekao je za BBC Verify da su baterije "veoma složene" regionalne odbrambene mreže koja se ne mogu "brzo ili lako zameniti".
Foto: Izvor: Iranski državni mediji
Američke baze na Bliskom istoku oštećene u napadima iranskih snaga
Analitičar MAIAR-a je identifikovao jedan avion kao avion za nadzor E-3 Sentri, a američki mediji izvestili su da bi njegova zamena mogla da košta i do 700 miliona dolara.
Analitičari MAIAR-a su identifikovali uništene bunkere za skladištenje goriva, hangare za avione i smeštaj trupa na satelitskim snimcima baze, koja je više puta pogođena tokom iranskog napada na vazduhoplovnu bazu Ali Al Salem.
U kuvajtskom kampu Arifjan, obaveštajna kompanija za odbranu Džejns je identifikovala veliku štetu na hardveru za satelitsku komunikaciju.
Obim štete nanete američkim objektima je teško kvantifikovati, međutim prema proceni Pentagona, ukupni troškovi operacije Epski bes iznosi 29 milijardi dolara, pri čemu će veći deo toga verovatno biti potrošen na "troškove popravke ili zamene opreme" uništene u sukobu.
U poređenju sa skupom opremom koju koristi američka vojska, Iran je navodno koristio jeftine, lako zamenljive dronove u svojim napadima na mete širom Bliskog istoka.
Stručnjaci koji su razgovarali sa BBC Verify rekli su da se iranska taktika razvijala tokom rata, prelazeći sa raširenih baražnih raketa koje su ciljale gradove i baze širom Bliskog istoka, na preciznije, usmerene napade.
Američke vojne baze u Iraku našle su se na udaru dronova, a prema navodima iz objavljenih izveštaja, pogođena je baza Viktorija u oblasti bagdadskog aerodroma, dok su napadi izvedeni i na položaje američkih snaga u Erbilu, na severu zemlje.
Američka baza „Viktorija“ u Bagdadu našla se na udaru raketa i dronova, a posle eksplozija iznad objekta podigli su se gusti oblaci crnog dima i izbio je snažan požar, prema navodima iranske agencije Tasnim.
Dvanaest američkih vojnika ranjeno je u iranskom vojnom napadu na vazduhoplovnu bazu Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji, a dvojica su u teškom stanju, rekao je američki zvaničnik za Rojters.
Iranski FPV dronovi izveli su napad na američku vojnu bazu „Viktorija“ kod Bagdada, pri čemu su, prema navodima izvora, pogođeni radarski sistem AN/MPQ-64 Sentinel i helikopter UH-60 „Black Hawk“.
Iranski mediji objavili su satelitske snimke koji, prema njihovim tvrdnjama, prikazuju posledice preciznih udara na američke radarske sisteme i rezervoare za gorivo u Bahreinu i Kuvajtu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američke vojne baze u Iraku našle su se na udaru dronova, a prema navodima iz objavljenih izveštaja, pogođena je baza Viktorija u oblasti bagdadskog aerodroma, dok su napadi izvedeni i na položaje američkih snaga u Erbilu, na severu zemlje.
Zamenik glavnog javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu Miodrag Marković izneo je nove detalje iz predistražnog postupka koji, prema njegovim rečima, ukazuju da afera "zvučni top" nije nastala spontano.
Veliki skup "Srbija, jedna porodica", koji će biti održan 27. juna u Beogradu, doneće i poseban interaktivni sadržaj namenjen svim građanima koji žele da učestvuju u kreiranju vizije budućnosti Srbije.
Na društvenoj mreži Iks jedna od glavnih tema već danima je utihnuće onih koji podržavaju blokade, nakon što je Više javno tužilaštvo (VJT) objavilo dokaze da je termin "zvučni top" pominjan i pre 15. marta.
Advokat Dragoslav Ljubičanović izneo je detaljnu analizu i otkrio šta se desilo na blokaderskom protestu 15. marta, prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink.
Milanski tužioci nastavljaju istragu o navodnom slučaju „Sarajevo safari“, a agencija Reuters nedavno objavila da istražitelji za sada ne raspolažu čvrstim dokazima koji bi omogućili podizanje optužnice i upućivanje osumnjičenih na suđenje.
Velika automobilska kriza zakucala je na vrata BMW giganta sa sedištem u Minhenu, nakon masovnog i naglog pada prodaje na svom ključnom kineskom tržištu. S obzirom na to da kompanija zapošljava 154.540 ljudi širom sveta, to znači da je oko 7.500 radnih mesta ugroženo.
Državljanin Srbije R. B. (57) iz Prijepolja teško je povređen u saobraćajnoj nesreći u mestu Unevina na magistralnom putu Bijelo Polje–Dobrakovo. U sudaru su učestvovala dva automobila, a istraga je u toku.
Zoran S. (40) iz sela Šetonje kod Petrovca na Mlavi uhapšen je zbog sumnje da je sinoć, 20. juna u dvorištu porodične kuće pokušao da ubije svoje roditelje. Prema rečima Zoranovih prijatelja, on je poslednjih meseci prolazio kroz izuzetno težak period.
Državljanin SAD Ahmed Anoš, čije izručenje američkim vlastima traži pravosuđe Sjedinjenih Američkih Država zbog optužbi za višemilionske prevare u zdravstvenom sistemu, ponovo je smešten u Centralni zatvor u Beogradu, saznaje Informer.
Porodica i advokat turske glumice Eče Irtem tvrde da ju je nedavno tokom putovanja na Tajland ugrizao majmun, a nedelju dana kasnije bila je mrtva, sa tri rane na levoj ruci.
Akcioni triler "Citizen Vigilante", u kojem glavnu ulogu tumači Armi Hamer, zabranjen je u Nemačkoj nakon što su nadležni odbili da mu dodele starosnu oznaku, uz obrazloženje da podstiče nasilje prema migrantima, dok pojedini kritičari autora filma, kontroverznog nemačkog reditelja Uvea Bola, optužuju za krajnje desničarske stavove.
Opljačkan je stan modela poznate svetske modne agencije "Elit" u 6. arondismanu Parizu i tom prilikom ukradeni su luksuzni satovi, nakit i drugi predmeti procenjeni na oko 10 miliona evra, saopštio je policijski zvaničnik za Figaro.
Glumac Stanojlo Milinković pojavio se u u sporednim ulogama u našim kultnim filmovima i postao prepoznatljiv po replici "Ne diraj me, zvaću decu! Decooooo!"
Dok sve više ljudi poseže za estetskim tretmanima kako bi dobili punije usne, društvene mreže su ponudile znatno jednostavniju i pristupačniju alternativu.
Kjara Mazola je italijanska kreatorka digitalnog sadržaja, model i šminkerka koja je u poslednjih nekoliko godina stekla veliku popularnost na društvenim mrežama. Na Instagramu i drugim platformama prati je više od pola miliona ljudi
Dok neki posežu za skupim preparatima, iskusni baštovani često se oslanjaju na mešavinu mleka, vode, sode bikarbone i deterdženta kao prvu liniju odbrane od plamenjače.
Glamurozno slavlje povodom punoletstva Darie Šarić okupilo je sam krem domaće javne scene u jednom od najelitnijih beogradskih hotela, a svaki detalj organizovan je na svetskom nivou!
Daria Šarić, ćerka biznismena Duška Šarića i poznate manekenke Cece Dimitrić, napunila je 18 godina, a večeras pravi luks slavlje u jednom elitnim beogradskom hotelu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.