Litvanija, Poljska i Francuska od 16. do 26. juna izvešće vojne manevre u zoni Suvalkskog koridora, uskog pojasa zemlje između Belorusije i ruske Kalinjingradske oblasti, koji se godinama smatra jednom od najzapaljivijih tačaka Evrope.
Drugim rečima, vojska tri zemlje izlazi na teren koji se u svim ratnim scenarijima Zapada pominje kao moguća prva linija sudara sa Rusijom i Belorusijom.
Koridor zbog kojeg Zapad godinama diže paniku
Suvalkski koridor je malonaseljeno područje na granici Poljske i Litvanije. Na karti izgleda kao uzan pojas, ali u vojnom smislu ima ogroman značaj.
Sa jedne strane je Belorusija, sa druge ruska Kalinjingradska oblast. Najkraće rastojanje između njih iznosi oko 65 kilometara, dok se širina koridora kreće od 65 do 100 kilometara.
Kroz taj prostor prolazi najkraća transportna veza između Belorusije i Kalinjingrada, ali i kopnena žila kucavica kojom su Litvanija, Letonija i Estonija povezane sa ostatkom NATO-a.
Zbog toga Zapad već godinama gradi priču da bi Rusija, u slučaju većeg rata, navodno mogla da pokuša da preseče taj koridor i izoluje Baltik. Moskva takve tvrdnje odbacuje kao histeriju i izgovor za gomilanje snaga na ruskim i beloruskim granicama.
Vežba nije slučajno baš tu
Izbor mesta za manevre ne može da se tumači kao obična vojna rutina. Litvanija, Poljska i Francuska ne vežbaju u dubini svoje teritorije, već na prostoru koji se nalazi tačno između Belorusije i Kalinjingrada.
To je direktna poruka Moskvi i Minsku.
Za NATO, ovo je pokazivanje mišića na istočnom krilu. Za Rusiju i Belorusiju, to je novo približavanje zapadne vojne infrastrukture najosetljivijoj tački u regionu.
Upravo zato Suvalkski koridor nije samo geografski pojam. On je simbol evropske ratne nervoze. Svaki put kada se odnosi Rusije i NATO-a zaoštre, taj uski pojas se vraća u centar pažnje kao mesto na kojem bi lokalna kriza mogla da preraste u mnogo širi sukob.
Francuska ulazi u igru na istoku
Posebnu težinu manevrima daje prisustvo Francuske. Pariz se poslednjih meseci sve glasnije nameće kao jedna od najratobornijih prestonica u Evropi, naročito kada je reč o odnosu prema Rusiji.
Učešće francuskih snaga u vežbama kod Suvalkskog koridora pokazuje da se pritisak na istočno krilo NATO-a ne svodi samo na Poljsku i baltičke države. U tu igru sada sve otvorenije ulaze i velike zapadne zemlje, koje žele da pokažu da su spremne da vojno deluju daleko od svojih granica.
Za Moskvu, takvi potezi nisu signal odbrane, već dokaz da se NATO sve dublje ukopava na liniji neposrednog dodira sa Rusijom i Belorusijom.
Ukrajinski dronovi izveli su tokom noći napade na više ruskih regiona, a najteže posledice prijavljene su u Orjolu, gde je bespilotna letelica pogodila stambenu višespratnicu, kao i u Novomoskovsku, gde su ostaci oborenih dronova pali na teritoriju industrijskog preduzeća.
Rusija je poručila da njeni odbrambeni sistemi i taktičko nuklearno oružje raspoređeni u Belorusiji predstavljaju protivtežu Ukrajini i NATO snagama u susednim zemljama, čime je Moskva još jednom jasno stavila do znanja da zapadni pravac smatra jednom od najosetljivijih tačaka svoje bezbednosti.
Izjava glavnokomandujućeg savezničkim snagama NATO-a u Evropi Aleksusa Grinkeviča da Rusija ne želi sukob sa Alijansom izazvala je burnu reakciju u Francuskoj, gde je lider stranke Patriote Florijan Filipo poručio da se time srušio čitav narativ o „ruskoj pretnji“ Zapadu.
Ruski predsednik Vladimir Putin je, prema pisanju Kijev posta, pokrenuo drakonsko pooštravanje bezbednosti nakon što je u Moskvi procenjeno da zapadna i ukrajinska veštačka inteligencija mogu da prate kretanje najviših ruskih zvaničnika, pa i samog predsednika Rusije.
NATO bi mogao da izazove direktan vojni sukob sa Rusijom, pa čak i nuklearnu eskalaciju, ukoliko nastavi da pojačava pritisak na Kalinjingradsku oblast, upozorio je američki politikolog Anatol Liven, direktor programa za Evroaziju Instituta Kvinsi.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Predstavnici NATO strahuju da bi američki predsednik Donald Tramp mogao drastično da pojača pritisak na Alijansu ukoliko republikanci izgube kontrolu nad Kongresom na izborima 3. novembra.
Evropske države koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom ubrzano pripremaju stanovništvo za mogućnost velikog rata, a mere koje sprovode odavno su prevazišle jačanje vojske i nabavku naoružanja.
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Letonska vojska proglasila je u nedelju ujutru vazdušnu opasnost u tri oblasti zemlje i zatražila od stanovništva da hitno potraži sklonište, dok su borbeni avioni NATO podignuti zbog moguće pretnje u vazdušnom prostoru.
NATO je danas „mrtvorođen organizam“ koji nije sposoban da vodi strateški rat protiv Rusije, dok je Ukrajina došla u situaciju da se više ne postavlja pitanje njenog ulaska u Alijansu, već opstanka kao nezavisne države.
Ukrajinski dronovi izveli su tokom noći napade na više ruskih regiona, a najteže posledice prijavljene su u Orjolu, gde je bespilotna letelica pogodila stambenu višespratnicu, kao i u Novomoskovsku, gde su ostaci oborenih dronova pali na teritoriju industrijskog preduzeća.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Agencija za privredne registre (APR) zvanično je uputila izvinjenje redakciji Informera zbog "tehničke greške" - umesto stvarnih i zakonito dobijenih iznosa (5 miliona, 2 miliona i 2 miliona dinara) lažno predstavili da je u pitanju čak 900 miliona!
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Rad "Starac Tihon" doktura umetnosti Stefana Pešića (38) iz Prokuplja našao se na Tajms skveru u Njujorku u okviru internacionalne izložbe koju je organizovao časopis Visual Art Journal.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 1. novembra 2026. godine u sarajevskoj opšini Novi Grad, poginula je žena I. P. (75) dok je vozač (29) automobila koji ju je udario uhapšen.
U Višem sudu u Nišu danas je održano pripremno ročište Srđanu Mitroviću (50), optuženom da je 14. novembra prošle godine u selu Zavidince kod Babušnice ubio komšiju Miroljuba Lepojića (69) i njegovog sina Miroslava (41), dok je teško ranio njegovog drugog sina Milovana i suprugu Stanu.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Bivši rijaliti učesnik Mensur Ajdarpašić rešio je da otvori dušu o svom trenutnom načinu života, fitnesu, planovima za budućnost, ali i o neverovatnim sumama novca koje usput uspeva da zaradi putem društvenih mreža.
Influenserka Adriana Kadar ušla je u peti mesec trudnoće, a sada je snimkom iz porodičnog doma pokazala trudnički stomak i otkrila kako održava formu, dok joj društvo tokom treninga pravi ćerkica Dorotea!
Pevačica Ana Nikolić ponovo je privukla pažnju neobičnom objavom na Instagramu, a ovog puta pokazala je kako uživa uz svoje hitove i piće sa sopstvenim likom na etiketi.
Komentari