Kolone vozila za gorivo na auto-putu između Moskve i Sankt Peterburga pokazale su da ruska kriza sa benzinom više nije samo problem udaljenih regiona, Krima ili industrijskih zona.
Ljudi, prema snimcima koji se šire društvenim mrežama, satima čekaju da natoče gorivo na jednoj od najvažnijih saobraćajnica u zemlji, između dva najveća i politički najvažnija ruska grada.
To je prava slika nove faze rata. Ukrajinski udari dronovima po ruskim rafinerijama više se ne mere samo brojem pogođenih postrojenja, već redovima na pumpama, ograničenjima prodaje, problemima sa dizelom, nestašicom kerozina i rastom cena goriva.
Prema pisanju nezavisnog medija „The Moscow Times“, prva ograničenja prodaje benzina nedavno su uvedena i u Moskvi i Sankt Peterburgu, dok je nestašica goriva već zahvatila više od 25 ruskih regiona.
❗️A massive fuel queue has formed on the M-11 highway between Moscow and St. Petersburg
Drivers are reportedly being forced to wait in line for up to three hours just to refuel.
Videos circulating online show long lines of vehicles stretching along the highway as motorists… pic.twitter.com/vzzxkc6Mzy
— NEXTA (@nexta_tv) June 16, 2026
Ukrajinski napadi mesecima sistematski pogađaju ruska postrojenja za preradu nafte, ali sada je situacija ušla u politički mnogo osetljiviju fazu. Dok se problem držao dalje od velikih centara, Kremlj je mogao da ga predstavlja kao lokalni poremećaj. Kada redovi stignu na pravac između Moskve i Sankt Peterburga, priča više ne može da se gurne u stranu.
Dronovi pogodili osam od deset najvećih rafinerija
Kako navodi Blumberg, Kijev napadima na rafinerije pokušava da iscrpi izvore finansiranja ruskog ratnog aparata i istovremeno spreči Moskvu da profitira od skoka cena nafte izazvanog ratom u Iranu.
Ukrajinski dronovi su samo tokom maja čak 16 puta pogodili ruske rafinerije. Na udaru se našlo osam od deset najvećih postrojenja u zemlji, a ukupno je zabeleženo najmanje 30 udara na rusku naftnu infrastrukturu, što je mesečni rekord od početka rata.
The fuel crisis in Russia is growing.
One of Russia’s largest oil companies, Tatneft, has limited the sale of gasoline and diesel at its gas stations across Russia.
Now, a single vehicle can be filled with up to 20 liters of gasoline and 40 liters of diesel fuel.
To objašnjava zašto se pritisak sada oseća na pumpama. Rafinerije nisu obični industrijski objekti. One su veza između nafte u zemlji i goriva koje mora da stigne do vojske, poljoprivrede, aviona, kamiona i običnih građana.
Kada se poremeti prerada, posledice se šire kroz ceo sistem. Prvo se vide u logistici, zatim u regionalnim nestašicama, potom u ograničenjima prodaje, a na kraju i u cenama.
Tatneft ograničio prodaju, pojedine pumpe ostale bez goriva
Prema pisanju „The Moscow Timesa“, deficit goriva najpre se pojavio na Krimu, a zatim se proširio duboko u unutrašnjost Rusije.
To više nije samo pitanje neprijatnosti za vozače. Ograničenje od 20 litara znači da mreže pokušavaju da razvuku raspoložive količine i spreče paničnu kupovinu. Kada kompanije uvode limite, poruka tržištu je jasna: goriva nema dovoljno da se prodaje normalnim tempom.
Zato su redovi na auto-putu Moskva–Sankt Peterburg važni. Oni pokazuju da se kriza iz statistike preselila u svakodnevni život.
Dizel kasni baš pred setvu
Kriza je posebno opasna za poljoprivredu. Ruski poljoprivrednici prijavljuju ozbiljne zastoje u isporukama dizela širom južne Rusije, i to u najgorem mogućem trenutku — na početku setvene sezone.
Dizel je za poljoprivredu ono što je krv za organizam. Bez njega nema normalnog rada mehanizacije, transporta, obrade zemlje i dopremanja robe. Ako se isporuke poremete u vreme setve, problem više nije samo energetski, već i prehrambeni i inflatorni.
To je dodatni pritisak na Kremlj, jer nestašica goriva ne ostaje izolovana. Ona se preliva na cene hrane, troškove prevoza i stabilnost domaćeg tržišta.
Nestašica stigla i do aviona
Najnovija žrtva naftnog pritiska postao je avio-saobraćaj. Sredinom juna šest gradova, među njima Nižnji Novgorod i Krasnodar, uvelo je stroga ograničenja za točenje goriva u putničke avione.
To je usledilo nakon što su aerodromi u Sankt Peterburgu, Jekaterinburgu i Ufi još krajem maja ostali bez zaliha kerozina.
Da bi po svaku cenu zaštitila domaće tržište, Moskva je povukla radikalan potez i potpuno zabranila izvoz avionskog goriva do kraja novembra.
Ta mera pokazuje da vlasti problem shvataju ozbiljno. Država ne zabranjuje izvoz avionskog goriva na šest meseci ako se radi samo o kratkom zastoju u snabdevanju. To je pokušaj da se zalihe zadrže u zemlji i spreči još veći udar na avio-saobraćaj.
Kremlj plaća milijarde da zadrži privid normalnosti
Specijalizovani medij „Energy Intelligence“ već je upozorio da Rusiji preti najteža energetska kriza u njenoj istoriji.
Ipak, analitičari naglašavaju da je to prognoza, a ne konačna presuda. Blumberg je početkom juna procenio da Rusija još nije dostigla kritične nivoe nestašice iz prošle godine.
Kremlj zato pokušava da održi privid normalnog funkcionisanja ogromnim novcem i promenom pravila igre. Ruskim naftnim kompanijama su samo tokom aprila i maja isplaćene državne subvencije od čak 700 milijardi rubalja, odnosno oko 9,7 milijardi dolara.
Vlasti su u junu povukle još jedan očajnički potez i dozvolile prodaju benzina slabijeg kvaliteta, ekološke klase Euro-3, umesto dosadašnjeg standarda Euro-5. Moskva je, praktično, odlučila da žrtvuje kvalitet goriva kako bi dobila na količini.
Drugim rečima, Rusija pokušava da kupi vreme: subvencijama, zabranom izvoza, lošijim gorivom i administrativnim ograničenjima.
Cene lete, pritisak udara građane
Uprkos svim merama, cene snažno rastu. „The Moscow Times“ navodi da je cena dizela na veletržištu ove godine skočila za 43 odsto, dok je avionsko gorivo poskupelo za 40 odsto.
Maloprodajne cene benzina na pumpama porasle su za gotovo četiri odsto u mesec dana do početka juna, što je najbrži i najoštriji skok još od 2018. godine.
Prema analizi prognostičkog centra TsMAKP, ukupna inflacija u Rusiji ove godine mogla bi prvi put da premaši šest odsto na godišnjem nivou.
To je trenutak kada rat prestaje da bude daleka vest sa fronta i postaje cena na pumpi, čekanje u koloni, skuplji prevoz, problem sa setvom i skuplji letovi.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je da Rusija mora da zna da Ukrajina iza sebe ima „užasnu zimu“, ali da ni Rusiju ne čeka laka sezona, čime je direktno najavio da će energetski rat i udari po infrastrukturi ostati jedna od glavnih tačaka sukoba.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su jurišne grupe za samo jedan dan zauzele 120 zgrada u Konstantinovki, gde se, prema navodima Moskve, nastavlja uništavanje opkoljenih delova 28. i 100. mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine.
Ruska naftna kompanija Tatneft uvela je ograničenje prodaje benzina i dizela na svim svojim benzinskim stanicama u Rusiji, čime su mere koje su ranije važile uglavnom u većim regionima sada proširene na celu mrežu ove kompanije.
Ukrajinska komanda ume da napravi sliku uspešnog kontranapada, ali iza te slike, prema oceni bivšeg oficira američke vojske Stanislava Krapivnika, stoje ogromni gubici, nasilno mobilisani ljudi i operacije koje kratko traju, a zatim se završavaju potiskivanjem ukrajinskih snaga.
Nestašica goriva u Rusiji pretvorila je pumpe u mesta višesatnog čekanja, tuča i racionalizacije, dok se posledice ukrajinskih udara dronovima po rafinerijama sada sve jasnije osećaju daleko od fronta, piše američki magazin „Forčun“.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Rusofobija je najizraženija u baltičkim zemljama, Ukrajini i Moldaviji, izjavio je direktor Departmana za multilateralnu saradnju u oblasti ljudskih prava Ministarstva spoljnih poslova Rusije Grigorij Lukjancev.
Ministarstvo odbrane Rusije potvrdilo je presretanje balističke rakete velikog dometa, ali nije navelo gde je oborena, ni o kom tipu projektila je reč, dok zapadna platforma „Kleš riport“ piše da postoji sumnja da je Ukrajina testirala novu balističku raketu FP-9 kompanije „Fajer point“.
Ruski udari po ukrajinskoj gorivnoj infrastrukturi počeli su da izbacuju iz funkcije čitave mreže benzinskih pumpi, a u pojedinim gradovima više nije ostala nijedna stanica za gorivo.
Pred Krimskim mostom jutros se stvorila najveća gužva ovog leta: skoro 3.000 vozila čeka prolaz u oba smera, nakon što je saobraćaj tokom noći bio potpuno obustavljen zbog opasnosti od napada na Krim.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je potvrdio da je izdao zvanično naređenje obaveštajnim službama i vojsci da pokrenu preventivne udare na sve ciljeve i infrastrukturu koje Rusija koristi za dalje širenje i eskalaciju rata.
Raketna opasnost proglašena je na celoj teritoriji Moskovske oblasti, a upozorenja su istovremeno aktivirana u još najmanje šest ruskih regiona — Čuvašiji, Tatarstanu, Samarskoj, Penzenskoj, Uljanovskoj i Orenburškoj oblasti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je da Rusija mora da zna da Ukrajina iza sebe ima „užasnu zimu“, ali da ni Rusiju ne čeka laka sezona, čime je direktno najavio da će energetski rat i udari po infrastrukturi ostati jedna od glavnih tačaka sukoba.
Zvanični Beograd nastavio je da sprovodi recipročne mere prema Crnoj Gori nakon što su vlasti te zemlje prethodne nedelje zabranile glavnom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću ulazak na njenu teritoriju.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je saopštio ekskluzivnu i pomalo šokantnu informaciju o sudbini tajkunske voditeljke Olje Bećković koja je na antisrspskoj televiziji Nova S vodila svoju autorsku emisiju "Utisak nedelje".
Bivša premijerka Hrvatske Jadranka Kosor komentarisala je izostanak hrvatske vojske sa vojne parade u Parizu i usputno iskoristila priliku da napadne Srbiju.
Blokader Dimitrije Ilić zvani Domi iz Čačka, koji je izjavio užasne stvari, a zatim veličao nasilje pred bloakderski skup u Kraljevu, sada je najstrašnije vređao zamenika našeg glavnog urednika Dejana Vukelića.
Donald Tramp, predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na svojoj društvenoj mreži, podelio je intervju predsednika Srbije Aleksandra Vučića za Foks njuz.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je na inauguraciju Nikolasa Madura u Venecuelu išla kao ponosni predstavnik Srbije i dodala da će uvek ići na inauguraciju najvišeg rukovodstva svake zemlje koja ne priznaje lažnu republiku Kosovo.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa potpredsednikom Saveta ministara u Vladi Republike Italije i ministrom infrastrukture i saobraćaja Mateom Salvinijem.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Otac Mladena Dulića iz Laktaša koji se 2022. godine ubio nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak njegovog ismejavanja na benzinskoj pumpi, zatražio je od Osnovnog suda u Banjaluci da autoru snimka Veljku Trišiću izrekne najstrožu kaznu.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić ugostio je generalnog sekretara Interpola Valdesija Urkiza, koji boravi u zvaničnoj poseti Srbiji.
U večernjim satima, oko 19.10, u naselju Miščiće, u Novom Pazaru, dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali motocikl i putnički automobil "mercedes E klase".
Ekipa Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Banjaluka tokom proteklog vikenda intervenisala je u banjalučkom naselju Lauš nakon prijave da je u porodičnoj kući pronađeno telo muškarca, potvrđeno je iz ove zdravstvene ustanove.
U filmu "Bumerang" glumica Milena Dravić izgovorila je čuvenu repliku o tome kako je nobelovac Ivo Andrić vršio nuždu u wc-u u kojem je ona bila čistačica.
Kardiolog dr Džeremi London je na svom Instagram profilu podelio savete kako bi poboljšao kvalitet sna i oslanja se na večernju rutinu zasnovanu na četiri jednostavne navike.
Ako želite svežu, toplu pogaču, a nemate vremena za dugo čekanje da testo naraste ili za pripremu s kvascem, ovaj recept je odlično rešenje. Priprema traje svega nekoliko minuta, pa je idealan kada želite nešto ukusno na brzinu.
Ponekad su upravo ovakvi jednostavni i simpatični trenuci dovoljni da poprave dan, a ovaj jazavičar koji surfuje je dokaz da se avanturistički duh može pronaći i kod najmanjih pasa.
Mnogi su doživeli razočaranje kada kupe breskve puni očekivanja, a kod kuće shvate da su tvrde i gotovo nejestive. Uz jednostavan trik mogu da ostanu sveže i sočne.
Na Jutjub kanalu "Informer portal" 9. jula u 20 časova startuje nova emisija "Demanti", koja ulazi direktno u srž onoga što je publiku oduvek najviše zanimalo.
Grupa Twins se nedavno vratila na scenu, a Manuela se u razgovoru za Informer prisetila burnih 90-tih, ali i otkrila kako je izgledao njen život van estrade.
Pevač Andrija Bajić (88) u kritičnom je stanju nakon što je doživeo moždani udar, a njegova četiri decenije mlađa supruga Mala Cana otkrila je da je doživela fizički napad od njegovih ćerki.
Pevačica Ivana Elektra poslednjih godina nije zastupljena u medijima, ali je veoma aktivna na društvenim mrežama pa tako možemo videti kako ona danas izgleda.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.