Kolone vozila za gorivo na auto-putu između Moskve i Sankt Peterburga pokazale su da ruska kriza sa benzinom više nije samo problem udaljenih regiona, Krima ili industrijskih zona.
Ljudi, prema snimcima koji se šire društvenim mrežama, satima čekaju da natoče gorivo na jednoj od najvažnijih saobraćajnica u zemlji, između dva najveća i politički najvažnija ruska grada.
To je prava slika nove faze rata. Ukrajinski udari dronovima po ruskim rafinerijama više se ne mere samo brojem pogođenih postrojenja, već redovima na pumpama, ograničenjima prodaje, problemima sa dizelom, nestašicom kerozina i rastom cena goriva.
Prema pisanju nezavisnog medija „The Moscow Times“, prva ograničenja prodaje benzina nedavno su uvedena i u Moskvi i Sankt Peterburgu, dok je nestašica goriva već zahvatila više od 25 ruskih regiona.
❗️A massive fuel queue has formed on the M-11 highway between Moscow and St. Petersburg
Drivers are reportedly being forced to wait in line for up to three hours just to refuel.
Videos circulating online show long lines of vehicles stretching along the highway as motorists… pic.twitter.com/vzzxkc6Mzy
— NEXTA (@nexta_tv) June 16, 2026
Ukrajinski napadi mesecima sistematski pogađaju ruska postrojenja za preradu nafte, ali sada je situacija ušla u politički mnogo osetljiviju fazu. Dok se problem držao dalje od velikih centara, Kremlj je mogao da ga predstavlja kao lokalni poremećaj. Kada redovi stignu na pravac između Moskve i Sankt Peterburga, priča više ne može da se gurne u stranu.
Dronovi pogodili osam od deset najvećih rafinerija
Kako navodi Blumberg, Kijev napadima na rafinerije pokušava da iscrpi izvore finansiranja ruskog ratnog aparata i istovremeno spreči Moskvu da profitira od skoka cena nafte izazvanog ratom u Iranu.
Ukrajinski dronovi su samo tokom maja čak 16 puta pogodili ruske rafinerije. Na udaru se našlo osam od deset najvećih postrojenja u zemlji, a ukupno je zabeleženo najmanje 30 udara na rusku naftnu infrastrukturu, što je mesečni rekord od početka rata.
The fuel crisis in Russia is growing.
One of Russia’s largest oil companies, Tatneft, has limited the sale of gasoline and diesel at its gas stations across Russia.
Now, a single vehicle can be filled with up to 20 liters of gasoline and 40 liters of diesel fuel.
To objašnjava zašto se pritisak sada oseća na pumpama. Rafinerije nisu obični industrijski objekti. One su veza između nafte u zemlji i goriva koje mora da stigne do vojske, poljoprivrede, aviona, kamiona i običnih građana.
Kada se poremeti prerada, posledice se šire kroz ceo sistem. Prvo se vide u logistici, zatim u regionalnim nestašicama, potom u ograničenjima prodaje, a na kraju i u cenama.
Tatneft ograničio prodaju, pojedine pumpe ostale bez goriva
Prema pisanju „The Moscow Timesa“, deficit goriva najpre se pojavio na Krimu, a zatim se proširio duboko u unutrašnjost Rusije.
To više nije samo pitanje neprijatnosti za vozače. Ograničenje od 20 litara znači da mreže pokušavaju da razvuku raspoložive količine i spreče paničnu kupovinu. Kada kompanije uvode limite, poruka tržištu je jasna: goriva nema dovoljno da se prodaje normalnim tempom.
Zato su redovi na auto-putu Moskva–Sankt Peterburg važni. Oni pokazuju da se kriza iz statistike preselila u svakodnevni život.
Dizel kasni baš pred setvu
Kriza je posebno opasna za poljoprivredu. Ruski poljoprivrednici prijavljuju ozbiljne zastoje u isporukama dizela širom južne Rusije, i to u najgorem mogućem trenutku — na početku setvene sezone.
Dizel je za poljoprivredu ono što je krv za organizam. Bez njega nema normalnog rada mehanizacije, transporta, obrade zemlje i dopremanja robe. Ako se isporuke poremete u vreme setve, problem više nije samo energetski, već i prehrambeni i inflatorni.
To je dodatni pritisak na Kremlj, jer nestašica goriva ne ostaje izolovana. Ona se preliva na cene hrane, troškove prevoza i stabilnost domaćeg tržišta.
Nestašica stigla i do aviona
Najnovija žrtva naftnog pritiska postao je avio-saobraćaj. Sredinom juna šest gradova, među njima Nižnji Novgorod i Krasnodar, uvelo je stroga ograničenja za točenje goriva u putničke avione.
To je usledilo nakon što su aerodromi u Sankt Peterburgu, Jekaterinburgu i Ufi još krajem maja ostali bez zaliha kerozina.
Da bi po svaku cenu zaštitila domaće tržište, Moskva je povukla radikalan potez i potpuno zabranila izvoz avionskog goriva do kraja novembra.
Ta mera pokazuje da vlasti problem shvataju ozbiljno. Država ne zabranjuje izvoz avionskog goriva na šest meseci ako se radi samo o kratkom zastoju u snabdevanju. To je pokušaj da se zalihe zadrže u zemlji i spreči još veći udar na avio-saobraćaj.
Kremlj plaća milijarde da zadrži privid normalnosti
Specijalizovani medij „Energy Intelligence“ već je upozorio da Rusiji preti najteža energetska kriza u njenoj istoriji.
Ipak, analitičari naglašavaju da je to prognoza, a ne konačna presuda. Blumberg je početkom juna procenio da Rusija još nije dostigla kritične nivoe nestašice iz prošle godine.
Kremlj zato pokušava da održi privid normalnog funkcionisanja ogromnim novcem i promenom pravila igre. Ruskim naftnim kompanijama su samo tokom aprila i maja isplaćene državne subvencije od čak 700 milijardi rubalja, odnosno oko 9,7 milijardi dolara.
Vlasti su u junu povukle još jedan očajnički potez i dozvolile prodaju benzina slabijeg kvaliteta, ekološke klase Euro-3, umesto dosadašnjeg standarda Euro-5. Moskva je, praktično, odlučila da žrtvuje kvalitet goriva kako bi dobila na količini.
Drugim rečima, Rusija pokušava da kupi vreme: subvencijama, zabranom izvoza, lošijim gorivom i administrativnim ograničenjima.
Cene lete, pritisak udara građane
Uprkos svim merama, cene snažno rastu. „The Moscow Times“ navodi da je cena dizela na veletržištu ove godine skočila za 43 odsto, dok je avionsko gorivo poskupelo za 40 odsto.
Maloprodajne cene benzina na pumpama porasle su za gotovo četiri odsto u mesec dana do početka juna, što je najbrži i najoštriji skok još od 2018. godine.
Prema analizi prognostičkog centra TsMAKP, ukupna inflacija u Rusiji ove godine mogla bi prvi put da premaši šest odsto na godišnjem nivou.
To je trenutak kada rat prestaje da bude daleka vest sa fronta i postaje cena na pumpi, čekanje u koloni, skuplji prevoz, problem sa setvom i skuplji letovi.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je da Rusija mora da zna da Ukrajina iza sebe ima „užasnu zimu“, ali da ni Rusiju ne čeka laka sezona, čime je direktno najavio da će energetski rat i udari po infrastrukturi ostati jedna od glavnih tačaka sukoba.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su jurišne grupe za samo jedan dan zauzele 120 zgrada u Konstantinovki, gde se, prema navodima Moskve, nastavlja uništavanje opkoljenih delova 28. i 100. mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine.
Ruska naftna kompanija Tatneft uvela je ograničenje prodaje benzina i dizela na svim svojim benzinskim stanicama u Rusiji, čime su mere koje su ranije važile uglavnom u većim regionima sada proširene na celu mrežu ove kompanije.
Ukrajinska komanda ume da napravi sliku uspešnog kontranapada, ali iza te slike, prema oceni bivšeg oficira američke vojske Stanislava Krapivnika, stoje ogromni gubici, nasilno mobilisani ljudi i operacije koje kratko traju, a zatim se završavaju potiskivanjem ukrajinskih snaga.
Iznenadna i gotovo potpuno tajna poseta direktora CIA Džona Retklifa Moskvi možda nije bila samo upozorenje Rusiji, već deo mnogo šire političke igre u kojoj Baltičke države traže milijarde iz novog budžeta Evropske unije.
Džin Lang, visoki zvaničnik američkog Ministarstva finansija direktno uključen u politiku sankcija, stigao je u Moskvu zajedno sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Ukrajinski predsednik Volodomir Zelenski je izjavio da je Ukrajina spremna da do ponedeljka uveče ne napada Moskvu i očekuje isti potez Rusije prema Kijevu.
Specijalni izaslanik američkog predsednika Stiv Vitkof i zet američkog lidera, Džared Kušner, stigli su danas u Moskvu, a na aerodromu Vnukovo dočekao ih je specijalni predstavnik ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom i šef Ruskog fonda za direktna ulaganja Kiril Dmitrijev, javlja TASS.
Direktor CIA Džon Retklif iznenada je stigao u Moskvu u trenutku kada su američke obaveštajne službe otkrile rane pripreme Rusije za mogući novi talas vojne mobilizacije za rat u Ukrajini, ali i planove kojima bi Moskva mogla da „testira odlučnost NATO“, objavio je Volstrit žurnal.
Lanac Starlink satelita treće veče zaredom primećen je iznad Moskve i Moskovske oblasti, u trenutku kada Kijev od Ilona Maska traži dozvolu da ovu mrežu koristi za navođenje dronova na ciljeve do 200 kilometara unutar Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je da Rusija mora da zna da Ukrajina iza sebe ima „užasnu zimu“, ali da ni Rusiju ne čeka laka sezona, čime je direktno najavio da će energetski rat i udari po infrastrukturi ostati jedna od glavnih tačaka sukoba.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je odluku o raspuštanju Narodne skupštine Srbije i raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora, koji će biti održani 25. oktobra.
Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je danas da su njegove snage gađale dva američka broda i osam tankera za naftu u Ormuskom moreuzu.
Bivši predsednik DS-a Zoran Lutovac brutalno je i bez imalo stida napao srpske odbojkašice samo zato što su došle na svečani prijem kod predsednika Republike Aleksandra Vučića povodom osvajanja bronzane medalje!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić boraviće u Parizu 9. i 10. septembra, gde će učestvovati na Međunarodnom samitu o svemiru, koji se održava na inicijativu predsednika Republike Francuske Emanuela Makrona i okuplja gotovo 120 stranih delegacija.
Lider naprednjaka i savetnik predsednika rpublike za regionačna pitanja Miloš Vučević istakao je danas da zahtevi marginalnih političkih opcija iz Zagreba, poput poslanika stranke DOMiNO Ivana Peternela, predstvaljaju nastavak jeftine i opasne antisrpske kampanje koja se u Hrvatskoj redovno koristi za prikupljanje političkih poena.
Radnička partija donela je odluku da na predstojećim parlamentarnim izborima učestvuje na listi "Ujedinjena Srbija" i podrži Aleksandra Vučića za mandatara Vlade Srbije.
Doktor Stojan Radenović, matematičar i profesor u penziji gostujući u Info jutru objasnio je zašto je za njega čast da bude na izbornoj listi Srpske napredne stranke.
Informer TV od ranog jutra pratiće ispraćaj Ratka Mladića. Naša televizija emitovaće specijalni program posvećen sahrani genrala, uz direktna uključenja i praćenje svih dešavanja.
Tim naučnika iz Francuske komisije za alternativne energije i atomsku energiju izložio je sićušne uzorke vode ekstremnim uslovima i stvorio novi oblik leda na temperaturi od 2.357 stepeni Celzijusa.
Ministarka Milica Đurđević Stamenkovski, u svojstvu izaslanika predsednika Republike Srbije otkrila je danas u Pločniku kod Prokuplja, u prisustvu Njegovog visokopreosveštenstva mitropolita niškog gospodina Arsenija i gradonačelnika Prokuplja Miroslava Antovića, spomen-obeležje posvećeno Boju na Pločniku, povodom 640 godina od ove značajne pobede srpske srednjovekovne vojske.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije u Direkciji policije, otkrili su 6.392 prekršaja u zonama osnovnih škola tokom prve nedelje sprovođenja tradicionalne akcije "Škola".
Služba za zdravstvenu zaštitu odraslih stanovnika ogranka Batajnica Doma zdravlja "Zemun" od danas radi u Kovid bolnici u Batajnici, na adresi Batajnički drum bb, po dosadašnjem rasporedu rada, saopštila je Gradska opština Zemun.
Falcon Rally, adrenalinsko putovanje koje okuplja ljubitelje automobila i automobilizma, počinje 10. septembra u Beogradu, a ovogodišnja ruta učesnike, pored Srbije, vodi put Crne Gore (Porto Montenegro), Hrvatske (Dubrovnik) i Bosne i Hercegovine (Mostar i Sarajevo).
Tragedija je danas potresla putnike gradskog autobusa u Beogradu kada je jednoj ženi iznenada pozlilo tokom vožnje, nakon čega je, uprkos naporima vozača da joj pomogne, preminula.
Prava drama odigrala se oko ponoći u Užicu, kada je muškarac pao sa zgrade u blizini javne garaže, u Omladinskoj ulici i zadobio teške telesne povrede.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu, saopštilo je da je na osnovu naloga Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije ovog tužilaštva, uhapšen N.R. zbog sumnje da je izvršio produženo krivično delo Zloupotreba položaja.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Nenad R. (42) zbog postojanja osnova sumnje da je 7. septembra 2026. godine u stanu na teritoriji GO Voždovac ubio M.R.
Krvavi pir koji je 29. avgusta, potresao Veliko Gradište dobio je još crnji epilog. Anita Č, sestra krvnika B. K. , podlegla je povredama u bolnici Ovim se broj žrtava nezapamćenog zločina popeo na tri.
Dok se celokupna svetska javnost i filmska elita dive tradiciji i prestižu ovogodišnjeg Filmskog festivala u Veneciji, legendarna glumica Eva Ras iskoristila je priliku da oštro osudi sramotno ponašanje glumaca blokadera u Srbiji.
Slavni holivudski glumac i dobitnik Oskara Nikolas Kejdž preuzima glavnu ulogu u predstojećoj ratnoj akcionoj komediji "Fortitude" u režiji Sajmona Vesta.
Poznati glumački par Penelope Kruz i Havijer Bardem privukao je pažnju javnosti na crvenom tepihu Mostre, gde su prisustvovali premijeri filma "Bunker", reditelja Florijana Zelera.
Milovan Ilić Minimaks bio je jedan od najuticajnijih televizijskih autora na prostoru bivše Jugoslavije, a njegovo gostovanje u emisiji za mnoge pevače značilo je veliki korak u karijeri, a jednom je pričao o crnoj listi poznatih!
Neke pesme su opstale zbog zaraznih melodija i neobičnih refrena, dok su druge ostale upamćene po stihovima koji zvuče toliko nesvakidašnje da ih publika danas često doživljava kao svojevrsne bisere domaće muzike.
Povratak u eru 80-ih godina potpuno je zaludeo internet, društvene mreže su preplavljene fotografijama poznatih ličnosti koje uz pomoć veštačke inteligencije dobijaju potpuno novi izgled, a mi smo za vas izabrali najbolje!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.