Američki Blumberg objavio je kompletan nacrt sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, čime je dokument prestao da bude samo nezvanično „opipavanje terena“ i postao tekst koji sada ima mnogo veću političku težinu.
Reč je o nacrtu od 14 tačaka, koji je Blumberg preneo u celosti. Taj tekst je, od reči do reči, identičan nacrtu koji je dan ranije ekskluzivno objavila arapska televizija Al Arabija. Time je praktično uklonjena ključna sumnja u verodostojnost dokumenta i potvrđeno da Vašington i Teheran u rukama imaju usaglašen tekst koji bi mogao iz temelja da promeni geopolitičku arhitekturu Bliskog istoka.
Potpisivanje u petak u Švajcarskoj
Uz potvrdu autentičnosti, Blumberg donosi i konkretne detalje koje arapski mediji prethodno nisu imali. Dokument se zvanično vodi kao nacrt memoranduma, a njegovo potpisivanje zakazano je za petak, 19. jun, u Švajcarskoj.
Tim potpisom trebalo bi formalno da počne strogo određeno razdoblje pregovora od najviše 60 dana. Ti pregovori bi, prema nacrtu, trebalo trajno da okončaju rat, deblokiraju ključne energetske rute poput Ormuskog moreuza i postave nove okvire za iranski nuklearni program.
Foto: Tanjug/AP
Ako se ovaj tekst potvrdi u sadašnjem obliku, to neće biti samo još jedan diplomatski dokument. Biće to sporazum koji menja odnos snaga u regionu, jer Iran iz njega izlazi sa konkretnim ekonomskim, političkim i bezbednosnim dobitkom.
Ogroman trijumf Teherana
Prema ocenama analitičara, ovako postavljen sporazum predstavlja ogroman geopolitički i finansijski trijumf Teherana. Prema dokumentu, Iran i SAD, zajedno sa saveznicima u aktuelnom ratu, proglasili bi trenutni i trajni završetak rata na svim frontovima, uključujući Liban.
Sporazum predviđa međusobno poštovanje suvereniteta, nastavak pregovora o konačnom dogovoru u roku od najviše 60 dana, ukidanje američke pomorske blokade, obnovu brodskog saobraćaja, povlačenje američkih snaga iz okolnih područja posle konačnog sporazuma, izuzeća za izvoz iranske nafte, oslobađanje zamrznute iranske imovine i plan ekonomske obnove Irana vredan najmanje 300 milijardi dolara.
Drugim rečima, Teheran dobija ono što je za njega godinama bilo strateški najvažnije: izlaz iz blokade, otvaranje energetskih tokova, pristup novcu i političko priznanje kroz pregovarački okvir koji više ne počiva samo na pritisku.
Foto: Printscreen/Telegram
Iran dobija 300 milijardi dolara, a to je tek početak
Iran bi u dokumentu ponovio da nikada neće proizvoditi nuklearno oružje, dok bi se pitanje obogaćenog materijala i sva druga nuklearna pitanja rešavala u konačnom sporazumu. Do tada bi obe strane zadržale postojeće stanje: Iran u nuklearnom programu, a SAD u sankcijama i vojnom rasporedu u regionu.
Konačni sporazum trebalo bi da bude potvrđen obavezujućom rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.
Ovako postavljen dogovor deluje kao ogroman dobitak za Iran. Teheran bi dobio ukidanje pomorske blokade, obnovu izvoza nafte, pristup zamrznutoj imovini, perspektivu ukidanja sankcija i plan ekonomske obnove vredan najmanje 300 milijardi dolara.
Od Irana se, u ovoj fazi, traži ponavljanje tvrdnje da neće proizvoditi nuklearno oružje, zadržavanje postojećeg stanja u nuklearnom programu do konačnog dogovora i otvaranje Ormuza za sve brodove u roku od 30 dana.
Sporazum u 14 tačaka
Ovo je svih 14 tačaka nacrta sporazuma:
Islamska Republika Iran i Sjedinjene Američke Države, zajedno sa svojim saveznicima u aktuelnom ratu, potpisivanjem ovog memoranduma o razumevanju proglašavaju trenutni i trajni završetak rata na svim frontovima, uključujući Liban, i obavezuju se da od sada neće pokretati nikakve neprijateljske akcije jedni protiv drugih, kao i da će se uzdržati od pretnje silom ili upotrebe sile jedni protiv drugih. Konačni sporazum potvrdiće odredbe ovog člana i preostalih članova.
Islamska Republika Iran i Sjedinjene Američke Države obavezuju se da će poštovati međusobni suverenitet i teritorijalni integritet i da će se uzdržati od mešanja u unutrašnje poslove druge strane.
Islamska Republika Iran i Sjedinjene Američke Države obavezuju se da će pregovarati i postići konačni sporazum u roku od najviše 60 dana, uz mogućnost produženja uz obostranu saglasnost.
Odmah posle potpisivanja ovog memoranduma o razumevanju Sjedinjene Američke Države ukinuće pomorsku blokadu, sprečiće svako ometanje ili opstrukciju Islamske Republike Iran i u roku od najviše 30 dana obnoviće saobraćaj u punom kapacitetu. Brodski saobraćaj biće srazmeran nivou saobraćaja Islamske Republike Iran pre rata. Sjedinjene Američke Države se takođe obavezuju da će povući svoje snage iz okolnih područja u roku od 30 dana posle konačnog sporazuma.
Posle potpisivanja ovog memoranduma o razumevanju Islamska Republika Iran odmah će preduzeti korake kako bi se u roku od 30 dana obnovilo kretanje trgovačkih brodova iz Persijskog zaliva prema Omanskom moru i obrnuto, na nivo pre rata, uzimajući u obzir potrebu uklanjanja tehničkih prepreka i neutralizacije mina, što će sprovesti Iran.
Sjedinjene Američke Države obavezuju se da će, zajedno sa svojim regionalnim partnerima, izraditi sveobuhvatan plan za obnovu i ekonomski razvoj Islamske Republike Iran, usaglašen sa obe strane, uz obezbeđivanje finansiranja od najmanje 300 milijardi dolara. Mehanizam sprovođenja tog plana, kao deo konačnog sporazuma, biće oblikovan u roku od 60 dana.
Sjedinjene Američke Države obavezuju se da će, prema rasporedu koji će biti dogovoren kao deo konačnog sporazuma, ukinuti sve vrste sankcija sa kojima se Islamska Republika Iran trenutno suočava, uključujući rezolucije Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i Odbora guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju, kao i sve jednostrane američke sankcije, i primarne i sekundarne.
Islamska Republika Iran ponavlja da nikada neće proizvoditi nuklearno oružje. Islamska Republika Iran i Sjedinjene Američke Države dogovorile su se da će se sudbina obogaćenog materijala i sudbina svih drugih međusobno dogovorenih pitanja povezanih sa nuklearnim programom, uključujući iranske nuklearne potrebe, na odgovarajući način rešiti u konačnom sporazumu. Konačni sporazum potvrdiće odredbe ovog člana.
Islamska Republika Iran i Sjedinjene Američke Države dogovorile su se da će do postizanja konačnog sporazuma zadržati postojeće stanje: Iran će zadržati postojeće stanje u svom nuklearnom programu, a Sjedinjene Američke Države neće uvoditi nove sankcije Iranu niti jačati svoje snage u regionu.
Sjedinjene Američke Države obavezuju se da će odmah posle potpisivanja ovog memoranduma o razumevanju, i do datuma ukidanja sankcija, američko Ministarstvo finansija izdavati izuzeća za izvoz iranske sirove nafte, petrohemijskih proizvoda i njihovih derivata, kao i za sve povezane usluge, uključujući bankarske usluge, osiguranje, prevoz i slično.
Sjedinjene Američke Države obavezuju se da će, u svetlu napretka pregovora prema konačnom sporazumu, zamrznuta ili ograničena sredstva i imovina Islamske Republike Iran biti oslobođeni i potpuno stavljeni na raspolaganje. Ta sredstva, bez obzira na to da li se nalaze na glavnom računu ili su preneta, koristiće se za bilo koju konačnu isplatu korisniku koga odredi Centralna banka Islamske Republike Iran i biće potpuno dostupna za korišćenje. Sjedinjene Američke Države obavezuju se da će na toj osnovi izdati sve potrebne dozvole i licence.
Islamska Republika Iran i Sjedinjene Američke Države dogovorile su se da će biti uspostavljen mehanizam za nadzor uspešnog sprovođenja konačnog sporazuma i budućeg poštovanja obaveza iz tog sporazuma.
Posle potpisivanja ovog memoranduma o razumevanju, i pošto dobije garancije o početku sprovođenja članova 4, 5, 10 i 11 ovog memoranduma o razumevanju, kao i o nastavku sprovođenja tih koraka, Islamska Republika Iran i Sjedinjene Američke Države ući će u pregovore o konačnom sporazumu isključivo u vezi sa preostalim članovima.
Konačni sporazum biće odobren obavezujućom rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.
Teheran je dobio ono što je hteo
Ako se nacrt potvrdi u ovakvom obliku, njegov politički smisao teško je odvojiti od činjenice da Iran u njemu dobija većinu onoga što je za Teheran strateški najvažnije.
Dokument ne predviđa trenutno demontiranje iranskog nuklearnog programa, ne traži predaju obogaćenog materijala pre konačnog sporazuma i ne uvodi nove mehanizme pritiska u ovoj fazi. Umesto toga, najosetljivija nuklearna pitanja ostavlja za nastavak pregovora, dok Iran do tada zadržava postojeće stanje.
Sa druge strane, američke obaveze u nacrtu veoma su konkretne i vremenski određene. SAD bi odmah ukinule pomorsku blokadu, omogućile izvoz iranske nafte i petrohemijskih proizvoda, otvorile put ka oslobađanju zamrznute iranske imovine i prihvatile pregovore o ukidanju sankcija.
Uz to, dokument predviđa plan ekonomske obnove Irana uz finansiranje od najmanje 300 milijardi dolara, što je jedna od politički najtežih tačaka za Vašington i njegove saveznike.
Ozbiljan udarac za Izrael
Važan je i regionalni deo nacrta. Prekid rata ne bi se odnosio samo na Iran i SAD, već i na sva bojišta, uključujući Liban. Time bi se u dogovor, makar posredno, ugradila i zaštita iranskih regionalnih saveznika od nastavka neprijateljstava.
Istovremeno, predviđeno povlačenje američkih snaga iz okolnih područja posle konačnog sporazuma dodatno bi učvrstilo iranski utisak da je Teheran izdržao pritisak i naterao Vašington na pregovore o novoj regionalnoj ravnoteži.
Upravo zato dokument izgleda i kao ozbiljan udarac za Izrael, iako se ta zemlja u nacrtu ne pominje direktno. Izrael bi, kroz formulaciju o američkim saveznicima u aktuelnom ratu, bio obuhvaćen prekidom neprijateljstava, uključujući i Liban.
Ako bi se takav tekst potvrdio u konačnom sporazumu, to bi značilo da izraelska strategija maksimalnog pritiska na Teheran nije dovela do slamanja iranskog režima, niti do trenutnog uklanjanja ključnih delova iranskog nuklearnog programa.
Zbog svega toga ovaj nacrt, barem prema objavljenom tekstu, ne izgleda kao dokument u kojem Iran plaća visoku cenu za prekid rata. Izgleda više kao dogovor u kojem Teheran prihvata otvaranje plovnih puteva i ponavlja da neće proizvoditi nuklearno oružje, što je nominalno bila pozicija i pre rata, dok zauzvrat dobija ukidanje blokade, ekonomsko rasterećenje, pristup novcu i međunarodno priznatu pregovaračku poziciju.
Potpredsednik SAD Džej Di Vens napisao je u novoj knjizi da ruski predsednik Vladimir Putin uživa široku podršku među građanima Rusije i da Zapad uporno odbija da prihvati tu činjenicu jer mu je lakše da veruje u politički prijatnu sliku.
Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske saopštilo je da Sofija ne podržava deo novih sankcija koje se pripremaju protiv Rusije, posebno mere koje bi pogodile energetski sektor, kao ni sankcije protiv patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila.
Finski parlament ukinuo je zabranu uvoza i skladištenja nuklearnog oružja, čime je Helsinki skinuo zakonsku prepreku koja je decenijama zatvarala vrata scenariju da se Finska uključi u nuklearnu infrastrukturu NATO-a.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Potpredsednik SAD Džej Di Vens napisao je u novoj knjizi da ruski predsednik Vladimir Putin uživa široku podršku među građanima Rusije i da Zapad uporno odbija da prihvati tu činjenicu jer mu je lakše da veruje u politički prijatnu sliku.
Informer je došao u posed lekarskog izveštaja odbornice Kreni-Promeni Tatjane Mićić, koja je tvrdila da ju je fizički napao gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić, te da je zadobila teške povrede, ali pokazalo se upravo suprotno.
Ruski strateški bombarder Tu-95 srušio se danas u Amurskoj oblasti na Dalekom istoku Rusije tokom trenažnog leta, a u katastrofi je poginulo šest osoba, potvrdilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali obišao je danas porodicu Bujagić, prosvetne radnike koji su se iz grada vratili u rodno selo Rogaču.
Kapiten Crvenog tima Nikola Lakić ušao je u raspravu sa članicom svog tima Ivanom Ivanović zbog njenog odnosa sa Mihailom Adžićem koji je prešao u suparnički tim.
Takmičarke Crvenog tima u Exatlonu Srbija Rada Đorđević i Ivana Ivanović komentarisale su ponašanje kapitena Nikole Lakića koji smatra da su se udružile protiv njega.
Kandidat za premijera Republike Srbije Aleksandar Vučić izjavio je saučešće porodici, prijateljima i kolegama Nebojše Radoševića, dugogodišnjeg novinara i urednika novinske agencije Tanjug.
Iz "Elektroprivrede Srbije" upozorili su na internet prevaru u kojoj se građanima šalju lažne elektronske poruke kojima se primaocima navodno dostavljaju računi za električnu energiju.
U prisustvu velikog broja vernika, na steni kod manastira Končul osveštan je Časni krst, podignut uz blagoslov mitropolita raško-prizrenskog Teodosija.
Osam maloletnika dobilo je vaspitne mere nakon što su preko aplikacije Grindr dogovarali susrete sa muškarcima, a zatim ih na području Vrbovca napadali i pljačkali.
Policija u Travniku, u BiH, u ponedeljak je pretresom kuće, okućnice, pratećih objekata i vozila koje koristi M. C. (59) iz Travnika, pronašla dve puške, veću količinu municije, četiri bombe kao i pripadajuću vojnu opremu.
Zajedničkom, munjevitom i profesionalno izvedenom akcijom pripadnika Uprave granične policije (UGP) i Policijske uprave u Novom Sadu, presečen je još jedan veliki krijumčarski lanac.
Na Kosmajskom putu u Mladenovcu danas oko 17 časova dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su lakše povređene tri osobe, među kojima je i dvogodišnja devojčica.
Film slavnog reditelja Lordana Zafranovića „Zlatni rez 42 - Djeca Kozare“, potresno svedočanstvo o stravičnom stradanju najmlađih sa Kozare u sistemu ustaških logora Nezavisne Države Hrvatske, uskoro kreće u bioskopsku distribuciju širom Srbije i Evrope.
Bivši verenik američke glumice Hejden Panetijer i nekadašnji svetski šampion u boksu Vladimir Kličko podneo je sudu u Los Anđelesu hitan zahtev da bude imenovan za privremenog zastupnika imovine njihove 11-godišnje ćerke Kaje, kako bi zaštitio njeno nasledstvo nakon smrti majke.
Glumica Dakota Džonson podigla je ogromnu prašinu u javnosti nakon što je otvoreno progovorila o snimanju izuzetno provokativnih i intimnih scena sa kolegicom En Hatavej za predstojeći film "Veriti".
Ćerka Anđeline Džoli i Breda Pita, Zahara, zvanično se odrekla očevog prezimena i od sada se preziva samo Džoli, čime je još jedan član nekadašnje porodice slavnog holivudskog para odlučio da ukloni "Pit" iz svog imena.
Na ovogodišnjoj Nedelji mode u Parizu, kozmetički gigant L’Oréal Paris priredio je spektakl za pamćenje. U centru pažnje našla se Eva Longorija, koja je ulogu brend ambasadorke još jednom pretvorila u čistu magiju.
Priprema zimnice ne mora da traje ceo dan. Otkrijte recept za brzi ajvar od babura koji se ne peče i ne ljušti, a zahvaljujući renu uvek dobija bogat, pikantan ukus i finu gustinu.
Starleta i influenserka Aleksandra Subotić oglasila se za Informer nakon što je na svom Instagram profilu objavila da je njena 12-godišnja ćerka doživela vršnjačko nasilje.
Majka Aleksandre Subotić i bivša sportiskinja Ljuba Pantović oglasila se povodom incidenta u kojem je njena unuka Magdalena učestvovala u tuči sa vršnjakinjom u školi.
Žurka porodice Adaktar okupila je brojne lepotice sa domaće estrade, a vi imate priliku sada da odlučite koja je od pevačica mlađe generacije bila najbolje obučena.
Voditelj Darko Tanasijević prvi put je gostovao kod kolege Ognjena Amidžića gde je otkrio zanimljivu anegdotu o njihovom prvom susretu na početku Darkove karijere.
Porodična kuća Vesne Zmijanac u kojoj je provela detinjstvo sa bakom, u selu Kovači kod Kraljeva je srušena nedavno, a sad na tom mestu njena rođaka gradi novu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.