Potpredsednik SAD Džej Di Vens napisao je u novoj knjizi da ruski predsednik Vladimir Putin uživa široku podršku među građanima Rusije i da Zapad uporno odbija da prihvati tu činjenicu jer mu je lakše da veruje u politički prijatnu sliku.
Vens je u knjizi „Pričešće: u potrazi za putem povratka veri“ naveo da su, prema njegovoj oceni, nezavisni pokušaji merenja Putinove popularnosti pokazivali visok nivo podrške među običnim Rusima.
To je suština njegove poruke: problem Zapada, po Vensu, nije samo u tome što ne voli Putina, već u tome što ne želi da razume zašto ga značajan deo ruskog društva podržava.
Minhen kao mesto udobnih laži
Vens se posebno osvrnuo na Minhensku bezbednosnu konferenciju 2024. godine, kada je još kao senator govorio o Putinovoj popularnosti. Prema njegovim rečima, čim je pomenuo tu temu, odmah je naišao na kritike.
- Minhen je postao mesto za trgovinu udobnim lažima, gde se ne prihvata neprijatna istina. To donosi psihološko zadovoljstvo, ali mudre odluke pretvara u retkost - napisao je potpredsednik SAD.
Ova rečenica direktno pogađa zapadni pristup Rusiji: ako se polazi od toga da Putin opstaje samo na sili, strahu i propagandi, onda se promašuje važan deo slike. Vens upravo tu vidi grešku — u odbijanju da se prizna realno raspoloženje ruskog društva.
Zapad bira lakšu priču
Prema Vensu, zapadni političari i analitičari radije biraju objašnjenja koja im zvuče prihvatljivo nego ona koja su neprijatna. Lakše je tvrditi da je podrška Putinu veštačka, nametnuta ili potpuno izmišljena, nego otvoriti pitanje zašto ruski predsednik i dalje ima stabilnu podršku u zemlji koja je godinama pod pritiskom sankcija, rata i diplomatske izolacije.
Upravo zato njegova ocena ima političku težinu. Ne dolazi od ruskog zvaničnika, već od potpredsednika SAD, čoveka iz samog vrha američke politike, koji tvrdi da je Zapad pogrešno čitao Rusiju jer nije želeo da vidi ono što mu ne odgovara.
Brojke iz Rusije idu u prilog toj tvrdnji
Početkom juna anketa Analitičkog centra VCIOM pokazala je da Putinu veruje 72,3 odsto građana Rusije, dok 66,6 odsto ispitanika odobrava njegov rad.
Te brojke su važne jer se uklapaju u Vensovu širu tvrdnju: Putinova popularnost nije tema koju Zapad može samo da odbaci kao propagandni slogan. Može da je osporava, može da je politički tumači, ali ne može da se pravi da ona ne postoji.
Zato Vensova poruka iz knjige nije samo komentar o Putinu. To je optužba na račun zapadnih elita da godinama same sebi pričaju priču koja im prija, dok istovremeno promašuju stvarnu dinamiku u Rusiji.
Ako se ne razume zašto Putin ima podršku kod velikog dela Rusa, onda se ne razume ni Rusija. A ako se ne razume Rusija, onda se teško mogu donositi mudre odluke o ratu, sankcijama, pregovorima i bezbednosti Evrope.
Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske saopštilo je da Sofija ne podržava deo novih sankcija koje se pripremaju protiv Rusije, posebno mere koje bi pogodile energetski sektor, kao ni sankcije protiv patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila.
Finski parlament ukinuo je zabranu uvoza i skladištenja nuklearnog oružja, čime je Helsinki skinuo zakonsku prepreku koja je decenijama zatvarala vrata scenariju da se Finska uključi u nuklearnu infrastrukturu NATO-a.
Vlasti Dnjepropetrovske oblasti proširile su zonu prinudne evakuacije porodica sa decom na još 23 naseljena mesta u Sineljnikovskom rejonu, saopštila je oblasna vojna administracija.
Bivši oficir CIA Džon Sajfer predložio je da Sjedinjene Američke Države, ako Kremlj ne bude spreman na ustupke oko rata u Ukrajini, pređu na oštriji model pritiska — podršku opozicionim, političkim i „agresivnim antiruskim grupama“ unutar same Rusije.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Rusija je, kao krajnju opciju, spremna da fizički uništi satelitsku konstelaciju Starlink i tako preseče komunikacionu mrežu koju koriste ukrajinska i američka vojska, tvrdi bivši američki obaveštajac i vojni analitičar Skot Riter.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i bivši premijer Mađarske Viktor Orban nikada nisu razgovarali na ruskom jeziku, već su svi njihovi susreti i razgovori vođeni uz prisustvo prevodilaca, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Velika pomorska parada u Sankt Peterburgu otkazana je drugu godinu zaredom, a predsednik Rusije Vladimir Putin Dan Ratne mornarice obeležio je u dvorištu Glavnog admiraliteta, ispred zida na kojem je bila naslikana podmornica.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posebno je izdvojio rad ruskih istražitelja u zoni Specijalne vojne operacije (SVO), navodeći da oni, često rizikujući život, otkrivaju neonaciste, diverzante i ljude koji im pružaju pomoć.
Rusija se više neće pridruživati pozivima za denuklearizaciju Korejskog poluostrva i u potpunosti podržava kurs Severne Koreje ka jačanju suvereniteta i odbrambene sposobnosti, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Rusija više ne namerava da u okviru eventualnog mirovnog sporazuma vrati delove Sumske i Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom, već planira da ih trajno zadrži kao tampon-zone prema sopstvenoj granici.
Predsednik Rusije Vladimir Putin praktično je zamrznuo lične kontakte sa premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom posle razgovora o američkom projektu TRIPP, tokom kojeg je jermenski lider, prema tvrdnji izvora upoznatog sa tokom komunikacije, koristio ton koji je u Kremlju shvaćen kao direktna lična uvreda ruskog predsednika.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske saopštilo je da Sofija ne podržava deo novih sankcija koje se pripremaju protiv Rusije, posebno mere koje bi pogodile energetski sektor, kao ni sankcije protiv patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila.
Rusija će nastaviti da napada brodove i pomorske pravce koji se koriste za dopremanje oružja i municije Oružanim snagama Ukrajine (OSU), saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova posle nove serije udara na luke i teretne brodove u Odesi i Nikolajevu.
Saša Stevanović, blokader iz Kragujevca koji je sa nožem u ruci pretio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću klanjem i sve objavljivao na mrežama, pajtos je poslanika Miloša Parandilovića i političkog penzionera Boška Obradovića.
Zaposleni u Apoteci „Beograd“ dobiće sve zaostale zarade u narednih mesec do mesec i po dana, dok će im zdravstveno osiguranje i povezivanje radnog staža biti rešeni odmah, dogovoreno je na sastanku u Predsedništvu Srbije.
Saša Stevanović, blokader iz Kragujevca koji je sa nožem u ruci pretio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću klanjem i sve objavljivao na mrežama, pajtos je poslanika Miloša Parandilovića i političkog penzionera Boška Obradovića.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali doslovno je razobličio Miroslava Aleksića, šefa poslaničke grupe Narodnog pokreta Srbije (NPS) .
U Gornjem Dušniku, selu u podnožju Suve planine, u kraju koji je poznat kao Zaplanje, postoji nesvakidašnji spomenik koji decenijama privlači pažnju onih koji ga vide.
Imali su čemu da se raduju svi Jugosloveni tog 28. jula 1960. godine: kako su ekskluzivno objavile „Večernje Novosti“ tog dana, nacionalni automobil, legendarni „fića“, od 1. septembra počinje da se proizvodi u jačoj verziji od 750 kubika.
Juče ujutru oko 5.30 časova na samom izlasku iz Majdanpeka, na regionalnom putu prema Beogradu, T. P (32) iz Majdanpeka sa dve koleginice krenula je na posao u pogon fabrike "Termal Inžinjering" i za sada još uvek nepoznatih razloga sletela sa puta u provaliju Rudničkog površinskog kopa, a sada se pojavio snimak jezive nesreće.
Pripadnici policije su po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu uhapsili J. Č, zbog sumnje da je izvršio produženo krivično delo zloupotreba položaja odgovornog lica.
Žena stara 27 godina i njen trogodišnji sin izgubili su život u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na pružnom prelazu između Lalića i Odžaka, a sada je novinar Malden Mijatović izneo nove podatke iz istrage o ovoj teškoj nesreći.
Osnovno javno tužilaštvo u Vranju, objavilo je da u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova intenzivno radi na suzbijanju i lociranju grupe čiji članovi vrše prevare na štetu starijih sugrađana.
Sanja Papić, udovica poznatog beogradskog advokata Dragoslava Miše Ognjanovića, oglasila se osam godina nakon stravičnog ubistva supruga koje se dogodilo 28. jula 2018. godine.
Plamenjača je jedna od najčešćih gljivičnih bolesti koja tokom leta napada povrtarske kulture poput paradajza, krastavaca, tikvica, bundeva i graška, a u suzbijanju mogu da pomognu mleko i soda bikarbona.
Pronaći haljinu koja izgleda elegantno, a istovremeno pruža slobodu pokreta, često nije lako, ali ovaj model košulje-haljine već godinama ima status sigurnog izbora.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.