Potpredsednik SAD Džej Di Vens napisao je u novoj knjizi da ruski predsednik Vladimir Putin uživa široku podršku među građanima Rusije i da Zapad uporno odbija da prihvati tu činjenicu jer mu je lakše da veruje u politički prijatnu sliku.
Vens je u knjizi „Pričešće: u potrazi za putem povratka veri“ naveo da su, prema njegovoj oceni, nezavisni pokušaji merenja Putinove popularnosti pokazivali visok nivo podrške među običnim Rusima.
To je suština njegove poruke: problem Zapada, po Vensu, nije samo u tome što ne voli Putina, već u tome što ne želi da razume zašto ga značajan deo ruskog društva podržava.
Minhen kao mesto udobnih laži
Vens se posebno osvrnuo na Minhensku bezbednosnu konferenciju 2024. godine, kada je još kao senator govorio o Putinovoj popularnosti. Prema njegovim rečima, čim je pomenuo tu temu, odmah je naišao na kritike.
- Minhen je postao mesto za trgovinu udobnim lažima, gde se ne prihvata neprijatna istina. To donosi psihološko zadovoljstvo, ali mudre odluke pretvara u retkost - napisao je potpredsednik SAD.
Ova rečenica direktno pogađa zapadni pristup Rusiji: ako se polazi od toga da Putin opstaje samo na sili, strahu i propagandi, onda se promašuje važan deo slike. Vens upravo tu vidi grešku — u odbijanju da se prizna realno raspoloženje ruskog društva.
Zapad bira lakšu priču
Prema Vensu, zapadni političari i analitičari radije biraju objašnjenja koja im zvuče prihvatljivo nego ona koja su neprijatna. Lakše je tvrditi da je podrška Putinu veštačka, nametnuta ili potpuno izmišljena, nego otvoriti pitanje zašto ruski predsednik i dalje ima stabilnu podršku u zemlji koja je godinama pod pritiskom sankcija, rata i diplomatske izolacije.
Upravo zato njegova ocena ima političku težinu. Ne dolazi od ruskog zvaničnika, već od potpredsednika SAD, čoveka iz samog vrha američke politike, koji tvrdi da je Zapad pogrešno čitao Rusiju jer nije želeo da vidi ono što mu ne odgovara.
Brojke iz Rusije idu u prilog toj tvrdnji
Početkom juna anketa Analitičkog centra VCIOM pokazala je da Putinu veruje 72,3 odsto građana Rusije, dok 66,6 odsto ispitanika odobrava njegov rad.
Te brojke su važne jer se uklapaju u Vensovu širu tvrdnju: Putinova popularnost nije tema koju Zapad može samo da odbaci kao propagandni slogan. Može da je osporava, može da je politički tumači, ali ne može da se pravi da ona ne postoji.
Zato Vensova poruka iz knjige nije samo komentar o Putinu. To je optužba na račun zapadnih elita da godinama same sebi pričaju priču koja im prija, dok istovremeno promašuju stvarnu dinamiku u Rusiji.
Ako se ne razume zašto Putin ima podršku kod velikog dela Rusa, onda se ne razume ni Rusija. A ako se ne razume Rusija, onda se teško mogu donositi mudre odluke o ratu, sankcijama, pregovorima i bezbednosti Evrope.
Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske saopštilo je da Sofija ne podržava deo novih sankcija koje se pripremaju protiv Rusije, posebno mere koje bi pogodile energetski sektor, kao ni sankcije protiv patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila.
Finski parlament ukinuo je zabranu uvoza i skladištenja nuklearnog oružja, čime je Helsinki skinuo zakonsku prepreku koja je decenijama zatvarala vrata scenariju da se Finska uključi u nuklearnu infrastrukturu NATO-a.
Vlasti Dnjepropetrovske oblasti proširile su zonu prinudne evakuacije porodica sa decom na još 23 naseljena mesta u Sineljnikovskom rejonu, saopštila je oblasna vojna administracija.
Bivši oficir CIA Džon Sajfer predložio je da Sjedinjene Američke Države, ako Kremlj ne bude spreman na ustupke oko rata u Ukrajini, pređu na oštriji model pritiska — podršku opozicionim, političkim i „agresivnim antiruskim grupama“ unutar same Rusije.
Ruski predsednik Vladimir Putin naložio je vladi da usvoji i sprovede poseban program obnove trgovinske i logističke infrastrukture oštećene u napadima koje Moskva označava kao terorističke, uz obavezu da prvi izveštaj o realizaciji dostavi najkasnije do 1. novembra 2026. godine, saopštio je Kremlj.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je na sastanku sa Generalštabom ruske vojske da teritorije Harkovske i Sumske oblasti zauzete radi stvaranja bezbednosne tampon-zone neće biti predmet mirovnih pregovora sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da ruskom predsedniku Vladimiru Putinu nije dovoljno zauzimanje Donbasa, već da želi potpuno uništenje Ukrajine, upozorivši da bi u slučaju ukrajinskog poraza čak 20 miliona ljudi moglo da napusti zemlju i potraži utočište u Evropi.
Ukrajinski napadi na data-centre kompanije Jandeks otkrili su ozbiljnu slabost ruske digitalne infrastrukture, koja bi u slučaju novih udara mogla da izazove poremećaje u gotovo čitavoj ekonomiji zemlje.
Ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov upozorio je da su očekivanja o skoroj kapitulaciji Ukrajine nerealna i da bi januar 2027. godine mogao da donese novu, znatno opasniju fazu sukoba.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Ruski predsednik Vladimir Putin neće se vratiti za pregovarački sto dok Rusija ne preuzme kontrolu nad preostalih 11 odsto Donbasa, tvrdi izvor blizak Kremlju za Rojters.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin više želi mirovni sporazum o Ukrajini nego Volodimir Zelenski, poručivši da Kijev mora da pređe sa priče o miru na konkretne pregovore sa Moskvom.
Američki predsednik Donald Tramp odbacio je tvrdnje da Rusija i Kina pružaju pomoć Iranu u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama, poručivši da Moskva i Peking imaju previše toga da izgube i da bi Vašington veoma brzo saznao za njihovu eventualnu umešanost.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao američkog predsednika Donalda Trampa zbog dogovora sa ruskim liderom Vladimirom Putinom o isporukama dizela, poručivši da upravo Ukrajina svojim napadima određuje da li će ruske rafinerije raditi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske saopštilo je da Sofija ne podržava deo novih sankcija koje se pripremaju protiv Rusije, posebno mere koje bi pogodile energetski sektor, kao ni sankcije protiv patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila.
Dok blokaderi pokušavaju da obmanu javnost lažima, opozicioni analitičar Nikola Parun je otkrio istinu i potvrdio da stranci ne mogu da shvate farsu sa blokaderskom listom, a politika i finansije pod vodstvom Aleksandra Vučića i Siniše Malog su neprevaziđene!
Šest dana je ostalo do parlamentarnih izbora koji su zakazani za 25. oktobar, a ta nedelja je ključni dan u kojem građani određuju sudbinu Srbije, ocenjuju sagovornici Informera!
Televizija N1 povukla je potez koji bi se slobodno mogao okarakterisati kao pravi primer segregacjie i nacističke represije, kada je Aleksandru Vučiću zabranila da predstavi program izborne liste koja nosi njegovo ime.
Hajro Seferović iz Bara, objasnio je zbog čega je važno da lista ''Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija'' pobedi na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji.
Čak i tajkunski list "Danas", koji otvoreno navija za blokadere i rušenje države, priznao je istinu - takozvana "Studentska lista" ne nudi apsolutno ništa, a njihovi kandidati su se u televizijskim duelima obrukali.
U najvećem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija, koji se emituje na Informer televiziji, održana je borba za luksuz, a pobedu je odneo Crveni tim, koji je tako osvojio sedmodnevni boravak u luksuznoj vili, ali i 40 minuta razgovora sa najbližima.
Takmičari iz Plavog tima u Exatlonu Dragomir Radojević i Sanja Filipović složili su se da ovonedeljni kapiten njihovog tima treba da bude Strahinja Jovanić.
Takmičar Crvenog tima Nikola Lakić požalio se voditeljki "Exatlona" Tijani Jović da su ga iscrpele naporne trke na poligonu, a ona je imala savršeno rešenje za to.
Zahvaljujući subvencijama države po osnovu rođenja deteta, još 100 majki dobilo je pravo na bespovratna sredstva do 20.000 evra za kupovinu ili izgradnju prve nekretnine.
Slovenačka policija je juče uhapsila državljanku Srbije D.P. (45), za kojom je Interpol Podgorica raspisao međunarodnu poternicu zbog krivičnog dela oduzimanje deteta, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Pred vama su priče ljudi koji su gledali smrti u oči, izgubili svoje najmilije ili u poslednjem sekundu spasili nevina bića iz pakla. Ovo su ispovesti koje Srbija nikada neće zaboraviti.
Vlasnik zagrebačke auto-perionice Nino N. (27) nepravosnažno je osuđen na deset godina zatvora, zbog četvorostrukog pokušaja ubistva stranih državljana u naselju Folnegovićevo.
Poznata novinarka Kristijan Amanpur (68) saopštila je u ponedeljak da nakon čak 43 godine napušta televizijsku mrežu CNN, na kojoj je izgradila karijeru izveštavajući sa najopasnijih svetskih kriznih žarišta.
Romeo Bekam (24), sin slavnog fudbalera Dejvida Bekama i modne dizajnerke Viktorije Bekam, okušao se u glumačkim vodama i debitovao na velikom platnu u francuskoj romantičnoj drami "Forty Love".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, šokirao je javnost kada je priznao da ga je glumac Miodrag Petrović Čkalja stavio na svoju "crnu listu", zbog čega je odbio jednu od najvažnijih uloga u karijeri.
Dok milioni ljudi širom sveta padaju na njihove fotografije na društvenim mrežama, iskusni veterinar šokirao je javnost tvrdnjom da jazavičara, francuskog buldoga, belgijskog ovčara, border kolija i labradora nikada ne bi imao u svom domu.
Bivša rijaliti učesnica i pevačica Bojana Stanačić, poznatija kao Bojana Barbi, i dalje privlači pažnju javnosti svojim nesvakidašnjim stilom, ona danas redovno nastupa širom Srbije i regiona, a kada nije na muzičkoj sceni, vreme provodi u porodičnom biznisu i na društvenim mrežama, gde sa pratiocima deli detalje iz svakodnevice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.