NATO procenjuje da je Rusija u ratu protiv Ukrajine do sada izgubila više od 1.4 miliona vojnika, ali u Severnoatlantskom savezu veruju da Moskva uprkos enormnim gubicima i dalje ne odustaje od svojih prvobitnih ciljeva.
Kako prenosi Ukrainska pravda, pozivajući se na izjave visokog zvaničnika NATO koji je razgovarao s novinarima, ruski predsednik Vladimir Putin ostaje čvrsto pri svojim namerama. Ipak, on je istakao da se ekonomska situacija unutar same Rusije vidno pogoršava.
- Iako je Rusija ove godine zadržala inicijativu na frontu, njeni dobici su daleko od stabilnih. Ne vidimo nikakve naznake velikih promena u operativnom tempu ili skorog pokretanja velike ruske ofanzive, a razlog je smanjen učinak ruske vojske na terenu - navodi izvor iz NATO.
Visoki zvaničnik otkrio je i konkretne brojke o gubicima agresora od početka invazije. Prema procenama Alijanse, Rusija je pretrpela između 1.3 i 1.45 miliona ukupnih gubitaka u ljudstvu, što uključuje vojnike koji su ranjeni ili su na drugi način izbačeni iz stroja, a od te brojke oko pola miliona njih je poginulo.
Ministarstvo odbrane Ruske Federacije izuzetno retko izdaje saopštenja o sopstvenim žrtvama. Poslednji put kada su izneti zvanični podaci, brojke su bile višestruko manje od procena koje navode Kijev i zapadni saveznici.
Poslednji zvanični presek Ministarstva odbrane Ruske Federacije iznet je u septembru 2022. godine kada je saopšteno da je poginulo 5.937 ruskih vojnika.
Nakon tog izveštaja, ruske vlasti su potpuno prestale da objavljuju zvanične zbirne cifre o žrtvama. Sukob i gubici se unutar Rusije tretiraju kao strogo čuvana državna i vojna tajna.
Nakon septembra 2022. godine, rusko Ministarstvo odbrane je u potpunosti prešlo na objavljivanje isključivo ukrajinskih gubitaka. Zvanične procene u februaru 2026. godine izneo je načelnik Glavne operativne uprave Generalštaba Rusije, general-pukovnik Sergej Rudskoj, koji je izjavio za zvanične vojne novine da su gubici Oružanih snaga Ukrajine (VSU) premašili 1,5 miliona vojnika (uključujući poginule i ranjene).
A šta kaže Putin?
Tokom sastanka sa predstavnicima vodećih svetskih novinskih agencija u junu 2024. godine, predsednik Rusije Vladimir Putin je prvi put posle dužeg vremena direktno komentarisao žrtve. On nije naveo tačan broj poginulih Rusa, ali je izneo tvrdnju da je odnos gubitaka u ratu "1 prema 5".
Nakon septembra 2022. godine, rusko Ministarstvo odbrane je u potpunosti prešlo na objavljivanje isključivo ukrajinskih gubitaka. Zvanične procene u februaru 2026. godine izneo je načelnik Glavne operativne uprave Generalštaba Rusije, general-pukovnik Sergej Rudskoj, koji je izjavio za zvanične vojne novine da su gubici Oružanih snaga Ukrajine (VSU) premašili 1,5 miliona vojnika (uključujući poginule i ranjene).
utin je izjavio da su ukrajinski gubici pet puta veći od ruskih. Kako je izneo, Ukrajina mesečno nepovratno gubi oko 50.000 vojnika (od čega polovinu čine poginuli, a polovinu teže ranjeni), te da su ruski gubici shodno tome petostruko manji.
Ukrajina - zemlja koja nestaje
Crne brojke i u Kijevu. Poražavajuće. Ukrajina se trenutno suočava sa onim što demografi nazivaju "demografskom katastrofom".
Nikolaj Patrušev, pomoćnik ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednik Pomorskog kolegijuma Ruske Federacije, nedavno je tvrdio da se broj stanovnika Ukrajine smanjio sa 52 na 22 miliona ljudi.
Sa druge strane, zapadne procene o broju stanovnika u Ukrajini su malo manje crne nego ruske, ali nikako svetle. Trenutna procenjena populacija Ukrajine u 2026. godini iznosi oko 39,5 do 40 miliona stanovnika prema zvaničnim statističkim modelima i Demografskim podacima UN.
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Predsednik SAD Donald Tramp nije potvrdio da Amerika odmah predaje rakete Ukrajini, niti je direktno najavio novi paket sankcija protiv Rusije, iako su mediji i Telegram kanali masovno tako predstavili njegove izjave posle samita G7.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su se pojavile u ruskim i ukrajinskim izvorima, razvila novo sredstvo elektronskog ratovanja koje bi moglo ozbiljno da oteža rad sistema Starlink na pojedinim delovima fronta, čime se otvara nova faza tehnološkog nadmetanja u ratu.
Litvanija, Poljska i Francuska od 16. do 26. juna izvešće vojne manevre u zoni Suvalkskog koridora, uskog pojasa zemlje između Belorusije i ruske Kalinjingradske oblasti, koji se godinama smatra jednom od najzapaljivijih tačaka Evrope.
Izjava glavnokomandujućeg savezničkim snagama NATO-a u Evropi Aleksusa Grinkeviča da Rusija ne želi sukob sa Alijansom izazvala je burnu reakciju u Francuskoj, gde je lider stranke Patriote Florijan Filipo poručio da se time srušio čitav narativ o „ruskoj pretnji“ Zapadu.
Dok je pažnja evropske javnosti usmerena na druge krize, Rusija uz granice severne Evrope i Baltika ubrzano gomila vojsku, širi baze i premešta tehniku, što u NATO-u sve otvorenije tumače kao pripremu za najgori scenario.
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Ruski predsednik Vladimir Putin nema nameru da napadne evropske članice NATO-a, već računa da će se politička slika u Evropi promeniti iznutra, ocenio je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u emisiji RT-a „Efekat Sančeza“.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Politikant Vladan Đokić, koji je uzurpirao funkciju rektora Univerziteta u Beogradu zarad političke karijere, doslovce vodi ovu važnu instituciju u propast!
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski suočava se sa ogromnim padom podrške u društvu, izjavio je poslanik Vrhovne rade Artjom Dmitruk, komentarišući istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju.
Republika Srpska mogla bi da postane jedna od važnih tema predstojeće predizborne kampanje, nakon što je Biljana Stojković, kopredsednica stranke Moramo i politička saveznica dela opozicije okupljenog oko Dragana Đilasa, iznela stavove koji su izazvali burne reakcije u javnosti.
Histerija je ponovo doživela vrhunac kada je u programu televizije "24 sata" u Crnoj Gori pokren niz sramnih optužbi od dežurnih kritičara, očigledno ne mogu da prežale uspeh Srbije, pa su opet aktivirali narativ po kojem je za sve njihove neuspehe i unutrašnje probleme kriv – niko drugi nego predsednik Vučić.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić pozvala je danas građane Srbije da 27. juna dođu u Beograd na veliki skup na kojem će biti predstavljen zvaničan naziv izborne liste Srpske napredne stranke i koalicionih partnera.
Pasoš kojem je istekao rok trajanja, nije jedini problem koji vam može odložiti putovanje. U zavisnosti od destinacije do koje putujete, pravila za ulazak u zemlju se razlikuju.
Sekretarijat za saobraćaj Grada Beograda saopštio je da će od danas doći do obustave saobraćaja u Bulevaru umetnosti, ulici Dr Žorža Matea i na delu auto-puta za Zagreb zbog izvođenja radova na redovnom održavanju ulica i opštinskih puteva.
U većem delu Srbije danas će biti pretežno sunčano i toplo, dok se uz lokalni razvoj oblačnosti kratkotrajna kiša ili pljusak sa grmljavinom očekuju uglavnom u brdsko planinskim predelima. Temperature od 12 do 31 stepen.
Novi Zakon o bezbednosti saobraćaja u Grčkoj doneo je strože kazne za vozače i pešake,. Dok pešaci za prelazak na crveno mogu biti kažnjeni sa 30 evra, vozače za takav prekršaj očekuje kazna od 700 evra i privremeno oduzimanje dozvole.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi danas u Novom Sadu, gde obilazi radove na izgradnji Fruškogorskog koridora i mosta preko Dunava kod Petrovaradina, nakon čega je odgovarao na pitanja novinara.
Roditelji ubijene dece i članovi porodica žrtava masakra u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ stigli su danas u zgradu Višeg suda u Beogradu, gde će biti izrečena presuda u postupku koji se vodi povodom tragedije od 3. maja 2023. godine.
U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila tokom noći na Bežanijskoj kosi u Beogradu jedna osoba je sa lakšim povredama prebačena u KBC Bežanijska kosa, rečeno je u službi Hitne pomoći.
U stanu u Ulici Matice srpske na Zvezdari sinoć je došlo do požara nakon što se na ventilu plinske boce, koja se nalazila na terasi, pojavio plamen. , a tom prilikom su povređene dve osobe.
Jedan od najvoljenijih glumačkih parova bivše Jugoslavije, Milena Dravić i Dragan Nikolić, dugi niz godina leta su provodili na crnogorskom primorju, bežeći od gradske vreve i poslovnih obaveza.
Jedan od najuticajnijih savremenih rok muzičara Leni Kravic održao je sinoć koncert na beogradskom Ušću u okviru svetske turneje "Blue Electric Light Tour" i publici priredio više od dva sata rok spektakla ispunjenog novim pesmama i najvećim hitovima iz bogate karijere.
Bivša dečja zvezda Davej Čejs (Daveigh Chase), publici najpoznatija po jezivoj ulozi Samare u horor filmu "Krug" i kao glas voljene Lilo u Diznijevom klasiku "Lilo i Stič", preminula je u 36. godini, prenosi američki portal TMZ.
Održavanje mačke hidriranom lakše je nego što mislite. Uz nekoliko jednostavnih trikova, pomoći ćete joj da ostane zdrava i osvežena čak i tokom najvrelijih dana.
Negde na pola puta između Havaja i Australije, u srcu Polinezije, smestio se Tuvalu, džepna država sačinjena od devet koralnih ostrva. Sa površinom od svega nekoliko desetina kvadratnih kilometara, ovo je jedno od najizolovanijih i najmanjih mesta na svetu.
Dani kada ste morali da pitate za šifru ili tražite papirić zalepljen na ruteru polako odlaze u prošlost. Zahvaljujući savremenim opcijama povezivanja, sada možete pristupiti WiFi mreži bez ikakvog kucanja lozinke.
Buran odnos između Kristine Spalević i Kristijana Golubovića ne jenjava, a u jeku priče o raskidu Golubović je otkrio da su malo pre njega pravili treće dete, kao i da neće sa njom praviti po*no materijal.
Starleta Tamara Đurić ponovo je privukla ogromnu pažnju javnosti nakon što je objavila provokativne snimke koji su se brzo proširili društvenim mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.