Rusija je, prema tvrdnjama koje su se pojavile u ruskim i ukrajinskim izvorima, razvila novo sredstvo elektronskog ratovanja koje bi moglo ozbiljno da oteža rad sistema Starlink na pojedinim delovima fronta, čime se otvara nova faza tehnološkog nadmetanja u ratu.
Borba za prevlast u vazduhu odavno se ne vodi samo raketama, radarima i sistemima protivvazdušne odbrane. Jedan od ključnih elemenata savremenog ratovanja postala je satelitska komunikacija, a američki Starlink je tokom sukoba u Ukrajini stekao reputaciju sistema koji omogućava stalnu vezu, upravljanje dronovima i prenos podataka čak i u uslovima intenzivnih borbenih dejstava.
Upravo zato su poslednje tvrdnje o ruskom kompleksu za ometanje Starlinka izazvale toliku pažnju. Ako se pokažu tačnim u većem obimu, to bi značilo da je Moskva pronašla način da na pojedinim sektorima fronta oslabi jednu od najvažnijih tehnoloških prednosti ukrajinskih snaga.
Živov: Promena se već vidi na terenu
Vojni ekspert Aleksej Živov izjavio je da se u Rusiji pojavio novi radio-tehnički kompleks sposoban da ometa neprijateljske bespilotne letelice. Njegove komentare preneli su brojni ruski mediji nakon objavljivanja informacija o sistemu elektronskog ratovanja „Volna Kupol Garant“, za koji se tvrdi da deluje upravo protiv komunikacionih kanala mreže Starlink.
Živov je kao primer naveo magistralu R-280. Prema njegovim rečima, ukrajinski dronovi su donedavno na toj saobraćajnici redovno napadali ruske cisterne sa gorivom, dok danas vozila mnogo češće uspevaju da stignu do odredišta bez udara iz vazduha.
On smatra da ta promena nije slučajna i da ukazuje na uvođenje efikasnih tehničkih mera zaštite.
„Volna Kupol Garant“ i udar na komunikacione kanale
Posebnu pažnju izazvale su informacije o mogućnostima sistema „Volna Kupol Garant“.
Prema podacima koji se mogu pronaći u otvorenim izvorima, kompleks koristi više usmerenih antena raspoređenih na mobilnim platformama. Navodi se da je projektovan za stvaranje snažnih radio-smetnji usmerenih ka satelitima koji obezbeđuju komunikaciju terminalima na zemlji.
Prema pojedinim procenama koje su se pojavile u medijima, sistem može da utiče na satelitsku komunikaciju u zoni od približno 20 kilometara oko mesta raspoređivanja.
Takođe se tvrdi da više antena istovremeno može da radi protiv jednog satelita ili grupe satelita, čime se povećava intenzitet ometanja.
U prevodu, cilj nije da se sruši cela mreža Starlinka, već da se na određenom delu fronta napravi zona u kojoj terminali, dronovi i komunikacioni kanali počinju da rade otežano, nestabilno ili potpuno gube funkciju u ključnom trenutku.
Ukrajinski stručnjaci priznaju napredak Rusije
Pojedini ukrajinski stručnjaci za elektronsko ratovanje priznali su da je Rusija tokom protekle dve godine značajno unapredila sredstva za borbu protiv satelitskih komunikacija.
Oni navode da su ruske jedinice postale mnogo uspešnije u ometanju različitih komunikacionih kanala koje koriste bespilotne letelice i izviđački sistemi.
To je jedan od najvažnijih signala u celoj priči. Starlink je dugo važio za izuzetno tvrd cilj, sistem koji je teško poremetiti zbog ogromnog broja satelita, stalnog kretanja mreže i sposobnosti terminala da se povezuju sa različitim letelicama u orbiti.
Međutim, rat je pokazao da nijedna tehnologija ne ostaje dugo bez protivmere. Ono što je na početku sukoba delovalo kao ogromna prednost, vremenom postaje meta specijalizovanih sistema elektronskog ratovanja.
Starlink nije oboren, ali više nije nedodirljiv
Starlink i dalje ostaje izuzetno složen cilj. Mreža kompanije SpejsEks sastoji se od hiljada satelita u niskoj Zemljinoj orbiti i predstavlja najveću aktivnu satelitsku konstelaciju na svetu.
Ti sateliti se neprekidno kreću velikim brzinama, dok terminali na zemlji mogu da uspostavljaju vezu sa različitim satelitima u mreži. Zbog toga je sistem od početka projektovan sa visokim nivoom otpornosti na ometanje.
Istraživanja objavljena tokom 2026. godine potvrđuju da je Starlink veoma dinamična mreža, sa stalnim promenama rasporeda satelita i aktivnim prilagođavanjem konfiguracije.
Upravo zato stručnjaci prave jasnu razliku između lokalnog ometanja i potpunog neutralisanja sistema. Čak i ako određeni kompleks uspe da privremeno oteža rad Starlink terminala na pojedinom sektoru fronta, to ne znači da je cela mreža onesposobljena.
Ali za rat na terenu ni ne mora da bude. Dovoljno je da veza zakaže u pravom trenutku, da dron izgubi upravljanje, da se prekine prenos podataka ili da se poremeti koordinacija jedinica. Na frontu se takve sekunde često pretvaraju u izgubljenu opremu, neuspešan napad ili pogođenu kolonu.
Novi front: sateliti protiv elektronskog ratovanja
Sama činjenica da se sve više govori o specijalizovanim sredstvima namenjenim borbi protiv Starlinka pokazuje koliko je satelitska komunikacija postala važan deo savremenih sukoba.
Dok SpejsEks nastavlja da unapređuje softver i zaštitne mehanizme svoje mreže, Rusija i druge vojne sile ulažu značajne resurse u razvoj sistema elektronskog ratovanja koji bi mogli da smanje prednost koju ovakve komunikacije daju na bojnom polju.
Ako se tvrdnje o efikasnosti sistema „Volna Kupol Garant“ pokažu tačnim i u većem obimu, mogao bi da bude otvoren novi front tehnološkog nadmetanja između satelitskih komunikacija i elektronskog ratovanja.
To je oblast koja sve više odlučuje o ishodu savremenih vojnih operacija. Nekada je bilo dovoljno imati artiljeriju, avione i tenkove. Danas sve češće odlučuje ono što se ne vidi golim okom: signal, veza, frekvencija, kanal komunikacije i sposobnost da se protivniku u ključnom trenutku ugasi digitalni nervni sistem.
Zato priča o ruskom ometanju Starlinka nije samo tehnički detalj sa fronta. Ona pokazuje da se rat sve više seli u prostor u kojem pobeđuje onaj ko uspe da sačuva sopstvenu vezu, a protivniku prekine njegovu.
Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske saopštilo je da Sofija ne podržava deo novih sankcija koje se pripremaju protiv Rusije, posebno mere koje bi pogodile energetski sektor, kao ni sankcije protiv patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila.
Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje G7 planiraju da na teritoriji Ukrajine pokrenu licenciranu proizvodnju raketa dugog dometa i sistema protivvazdušne odbrane, piše francuski Le Parizjen, pozivajući se na diplomatske izvore.
Ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov poručio je da će Krim uskoro postati „ostrvo“, najavljujući novi udar na rusku logistiku i linije snabdevanja koje preko juga Ukrajine vode ka poluostrvu.
Potpredsednik SAD Džej Di Vens napisao je u novoj knjizi da ruski predsednik Vladimir Putin uživa široku podršku među građanima Rusije i da Zapad uporno odbija da prihvati tu činjenicu jer mu je lakše da veruje u politički prijatnu sliku.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Dok se u Rusiji vodi rasprava o tome da li je zemlji uopšte potrebna sopstvena flota nosača aviona, vojni krugovi istovremeno razmatraju mnogo konkretnije pitanje – kojim oružjem bi mogla da bude ugrožena američka udarna grupa nosača aviona, jedan od najzaštićenijih vojnih sistema na svetu.
Američki novinar Taker Karlson upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da se suoče sa narodnom revolucijom ukoliko vlast nastavi da zanemaruje propadanje srednje klase, ekonomske probleme i sve dublje nezadovoljstvo stanovništva.
Ruski stručnjaci analizirali su američki udarni dron „Hornet“, koji je, prema ruskim izvorima, presretnut sredstvima za elektronsko ratovanje i prizemljen gotovo neoštećen.
Američki senatori iz obe stranke predstavili su novi paket sankcija protiv Rusije i zatražili da ga Kongres usvoji pre avgusta, kao političko nasleđe pokojnog republikanskog senatora Lindzija Grejema.
Rusija i Kina razradile su višeslojni plan za suprotstavljanje satelitskoj mreži Starlink - od međunarodnog pravnog pritiska i zauzimanja ključnih frekvencija, preko selektivnog ometanja veze, do sajbernapada i fizičkog uništavanja satelita u orbiti.
Sjedinjene Američke Države povukle su praktično sve svoje vojnike iz Estonije u okviru šire revizije američkog vojnog prisustva u Evropi, objavila je estonska televizija ETV.
Ruski „Cargrad“ izneo je tezu da razorni zemljotresi u Venecueli i netipični potresi kod Sevastopolja ne bi trebalo da se posmatraju samo kao geološki događaji, već i kroz širi geopolitički kontekst, uz pitanje da li se iza takvih udara može kriti upotreba tehnologija za delovanje na Zemljinu koru.
Ukrajinski dronovi su tokom noći ponovo pokušali da pogode rusku infrastrukturu satelitskih komunikacija, dok Moskva tvrdi da je protivvazdušna odbrana za 24 sata oborila čak 806 ukrajinskih bespilotnih letelica avionskog tipa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske saopštilo je da Sofija ne podržava deo novih sankcija koje se pripremaju protiv Rusije, posebno mere koje bi pogodile energetski sektor, kao ni sankcije protiv patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila.
Zvanični nalog Telegrama na društvenoj mreži Iks objavio je fotografiju podignutog srednjeg prsta neposredno nakon vesti da je Rusija optužila osnivača platforme Pavela Durova za pomaganje terorističkim aktivnostima.
Iran je razmatrao lansiranje balističke rakete na jednu od ukrajinskih luka na Crnom moru kao odgovor na ukrajinski napad na iranski teretni brod u Kaspijskom moru, ali je udar zasad odložen posle hitnih diplomatskih kontakata Teherana, Kijeva i Evropske unije.
Ako blokaderi nekim čudom pobede na vanrednim parlamentarnim izborima koji će biti održani u oktobru ili novembru, od Srbije neće ostati kamen na kamenu.
Brutalne pretnje klanjem, koji je na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučić uputio kragujevački blokader Saša Stevanović, predstavljaju vid podstrekačkog terorizma čemu bi država morala odlučno da se odupre, smatra bivši obaveštajac Božidar Boža Spasić.
Nekadašnji funkcioner i opozicionar Balša Božović udario je na kandidatkinju sa blokaderske liste Jasminu Paunović, poručivši da se kukavički krije i pravi žrtvu.
Osma akcija preventivnih pregleda u ruralnim sredinama šalje jasnu poruku: sistem se menja, a odgovornost se konačno preuzima na terenu. Ministarstvo zdravlja, UKC Niš i Institut „Niška Banja" udružili su snage da preseku dugogodišnji problem , kasno otkrivanje bolesti koje odnose najviše života.
Blokaderski podrivački pokret, koji se predstavlja kao ''borba za studentska prava'', u stvarnosti je postao razvratni karneval zapadnih izopačenih ideologija.
Zbog letnjih vrućina i rizika od kvarenja hrane pojačan je nadzor veterinarske inspekcije na teritoriji Srbije. Tokom samo jednog vikenda sa beogradskih pijaca povučeno 60 kilograma hrane životinjskog porekla, dok je na pijaci u Beočinu povučeno oko 40 kilograma hrane.
Кompanija NIS pustila je u probni rad dve male elektrane na gasnim poljima "Banatsko Miloševo" i "Srpska Crnja", čime je omogućena proizvodnja električne energije kroz aktivaciju neiskorišćenih gasnih resursa.
Stigao nam je – Džuanda! Tačno u 11 časova tog prepodneva na pistu nekadašnjeg zemunskog aerodroma na Novom Beogradu sleteo je avion sa uvaženim gostom. Reč je bila o premijeru velike zemlje azijsko-pacifičkog regiona, Indonezije, Džuandi Kartaviđaji.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova i Više javno tužilaštvo u Pančevu rasvetlili su jezivo razbojništvo u pokušaju koje se dogodilo u Vršcu, kada je četvoročlana grupa upala u kuću sedamdesettrogodišnje žene i fizički je napala.
U nastavku borbe protiv korupcije i finansijskog kriminala policija je u saradnji sa Poreskom upravom, Sektorom poreske policije, uhapsila je J. Č. (38) iz Šapca i Z. T. (48) iz Novog Sada zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična dela poreska prevara, poreska utaja i pranje novca.
Postoji jedan tajni sastojak koji satarašu daje poseban ukus. Dovoljno je da ga dodate pred sam kraj kuvanja, a jelo će postati slađe, bogatije i još ukusnije.
Mnoge namirnice koje su potpuno bezbedne za ljude mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme kod pasa - od stomačnih tegoba do trovanja opasnog po život.
Mnogi korisnici pametnih telefona ostanu zbunjeni kada u gornjem delu ekrana, pored sata ili oznake za bateriju, ugledaju nepoznatu ikonicu u obliku malog čoveka koji stoji ili raširenih ruku. Razlog za pojavljivanje ove ikonice je mnogo jednostavniji i potpuno bezopasan.
Pevač Peđa Medenica ispričao je urnebesnu anegdotu sa nastupa, kada su ga dva mladića "isprozivala" zbog prezimena, a da nisu znali da ih je pevač čuo.
Rijaliti učesnik Uroš Stanić gostovao je sinoć u emisiji "Narod pita" gde je iskreno progovorio o odnosu sa Borom Santanom i emocijama koje je osećao prema njemu.
Dr Iggy i Srđan iz grupe Mobi Dik devedesetih su živeli život pun luksuza, međutim, ono što je najzanimljivije je da se uopšte nisu fizički promenili, a novi snimci do kojih smo došli to i dokazuju!
Hapšenje Tijane Ajfon 2020. godine zbog afere "Čamac" danima je bilo glavna tema u regionu, a njeno prvo televizijsko gostovanje nakon izlaska iz pritvora izazvalo je pravu buru u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.