Rusija je, prema tvrdnjama koje su se pojavile u ruskim i ukrajinskim izvorima, razvila novo sredstvo elektronskog ratovanja koje bi moglo ozbiljno da oteža rad sistema Starlink na pojedinim delovima fronta, čime se otvara nova faza tehnološkog nadmetanja u ratu.
Borba za prevlast u vazduhu odavno se ne vodi samo raketama, radarima i sistemima protivvazdušne odbrane. Jedan od ključnih elemenata savremenog ratovanja postala je satelitska komunikacija, a američki Starlink je tokom sukoba u Ukrajini stekao reputaciju sistema koji omogućava stalnu vezu, upravljanje dronovima i prenos podataka čak i u uslovima intenzivnih borbenih dejstava.
Upravo zato su poslednje tvrdnje o ruskom kompleksu za ometanje Starlinka izazvale toliku pažnju. Ako se pokažu tačnim u većem obimu, to bi značilo da je Moskva pronašla način da na pojedinim sektorima fronta oslabi jednu od najvažnijih tehnoloških prednosti ukrajinskih snaga.
Živov: Promena se već vidi na terenu
Vojni ekspert Aleksej Živov izjavio je da se u Rusiji pojavio novi radio-tehnički kompleks sposoban da ometa neprijateljske bespilotne letelice. Njegove komentare preneli su brojni ruski mediji nakon objavljivanja informacija o sistemu elektronskog ratovanja „Volna Kupol Garant“, za koji se tvrdi da deluje upravo protiv komunikacionih kanala mreže Starlink.
Živov je kao primer naveo magistralu R-280. Prema njegovim rečima, ukrajinski dronovi su donedavno na toj saobraćajnici redovno napadali ruske cisterne sa gorivom, dok danas vozila mnogo češće uspevaju da stignu do odredišta bez udara iz vazduha.
On smatra da ta promena nije slučajna i da ukazuje na uvođenje efikasnih tehničkih mera zaštite.
„Volna Kupol Garant“ i udar na komunikacione kanale
Posebnu pažnju izazvale su informacije o mogućnostima sistema „Volna Kupol Garant“.
Prema podacima koji se mogu pronaći u otvorenim izvorima, kompleks koristi više usmerenih antena raspoređenih na mobilnim platformama. Navodi se da je projektovan za stvaranje snažnih radio-smetnji usmerenih ka satelitima koji obezbeđuju komunikaciju terminalima na zemlji.
Prema pojedinim procenama koje su se pojavile u medijima, sistem može da utiče na satelitsku komunikaciju u zoni od približno 20 kilometara oko mesta raspoređivanja.
Takođe se tvrdi da više antena istovremeno može da radi protiv jednog satelita ili grupe satelita, čime se povećava intenzitet ometanja.
U prevodu, cilj nije da se sruši cela mreža Starlinka, već da se na određenom delu fronta napravi zona u kojoj terminali, dronovi i komunikacioni kanali počinju da rade otežano, nestabilno ili potpuno gube funkciju u ključnom trenutku.
Ukrajinski stručnjaci priznaju napredak Rusije
Pojedini ukrajinski stručnjaci za elektronsko ratovanje priznali su da je Rusija tokom protekle dve godine značajno unapredila sredstva za borbu protiv satelitskih komunikacija.
Oni navode da su ruske jedinice postale mnogo uspešnije u ometanju različitih komunikacionih kanala koje koriste bespilotne letelice i izviđački sistemi.
To je jedan od najvažnijih signala u celoj priči. Starlink je dugo važio za izuzetno tvrd cilj, sistem koji je teško poremetiti zbog ogromnog broja satelita, stalnog kretanja mreže i sposobnosti terminala da se povezuju sa različitim letelicama u orbiti.
Međutim, rat je pokazao da nijedna tehnologija ne ostaje dugo bez protivmere. Ono što je na početku sukoba delovalo kao ogromna prednost, vremenom postaje meta specijalizovanih sistema elektronskog ratovanja.
Starlink nije oboren, ali više nije nedodirljiv
Starlink i dalje ostaje izuzetno složen cilj. Mreža kompanije SpejsEks sastoji se od hiljada satelita u niskoj Zemljinoj orbiti i predstavlja najveću aktivnu satelitsku konstelaciju na svetu.
Ti sateliti se neprekidno kreću velikim brzinama, dok terminali na zemlji mogu da uspostavljaju vezu sa različitim satelitima u mreži. Zbog toga je sistem od početka projektovan sa visokim nivoom otpornosti na ometanje.
Istraživanja objavljena tokom 2026. godine potvrđuju da je Starlink veoma dinamična mreža, sa stalnim promenama rasporeda satelita i aktivnim prilagođavanjem konfiguracije.
Upravo zato stručnjaci prave jasnu razliku između lokalnog ometanja i potpunog neutralisanja sistema. Čak i ako određeni kompleks uspe da privremeno oteža rad Starlink terminala na pojedinom sektoru fronta, to ne znači da je cela mreža onesposobljena.
Ali za rat na terenu ni ne mora da bude. Dovoljno je da veza zakaže u pravom trenutku, da dron izgubi upravljanje, da se prekine prenos podataka ili da se poremeti koordinacija jedinica. Na frontu se takve sekunde često pretvaraju u izgubljenu opremu, neuspešan napad ili pogođenu kolonu.
Novi front: sateliti protiv elektronskog ratovanja
Sama činjenica da se sve više govori o specijalizovanim sredstvima namenjenim borbi protiv Starlinka pokazuje koliko je satelitska komunikacija postala važan deo savremenih sukoba.
Dok SpejsEks nastavlja da unapređuje softver i zaštitne mehanizme svoje mreže, Rusija i druge vojne sile ulažu značajne resurse u razvoj sistema elektronskog ratovanja koji bi mogli da smanje prednost koju ovakve komunikacije daju na bojnom polju.
Ako se tvrdnje o efikasnosti sistema „Volna Kupol Garant“ pokažu tačnim i u većem obimu, mogao bi da bude otvoren novi front tehnološkog nadmetanja između satelitskih komunikacija i elektronskog ratovanja.
To je oblast koja sve više odlučuje o ishodu savremenih vojnih operacija. Nekada je bilo dovoljno imati artiljeriju, avione i tenkove. Danas sve češće odlučuje ono što se ne vidi golim okom: signal, veza, frekvencija, kanal komunikacije i sposobnost da se protivniku u ključnom trenutku ugasi digitalni nervni sistem.
Zato priča o ruskom ometanju Starlinka nije samo tehnički detalj sa fronta. Ona pokazuje da se rat sve više seli u prostor u kojem pobeđuje onaj ko uspe da sačuva sopstvenu vezu, a protivniku prekine njegovu.
Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske saopštilo je da Sofija ne podržava deo novih sankcija koje se pripremaju protiv Rusije, posebno mere koje bi pogodile energetski sektor, kao ni sankcije protiv patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila.
Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje G7 planiraju da na teritoriji Ukrajine pokrenu licenciranu proizvodnju raketa dugog dometa i sistema protivvazdušne odbrane, piše francuski Le Parizjen, pozivajući se na diplomatske izvore.
Ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov poručio je da će Krim uskoro postati „ostrvo“, najavljujući novi udar na rusku logistiku i linije snabdevanja koje preko juga Ukrajine vode ka poluostrvu.
Potpredsednik SAD Džej Di Vens napisao je u novoj knjizi da ruski predsednik Vladimir Putin uživa široku podršku među građanima Rusije i da Zapad uporno odbija da prihvati tu činjenicu jer mu je lakše da veruje u politički prijatnu sliku.
Ukrajinska vojska koristila je satelitske snimke koje su joj dostavljale zapadne vlade i privatne kompanije još pre početka specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine.
SAD i Ukrajina zajedno rade na modernizaciji starih raketa za sisteme S-300 ili razvoju njihove nove verzije, koja bi trebalo da ublaži sve ozbiljniji nedostatak raketa za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Ukrajinski i američki stručnjaci rastavljaju ostatke ruske balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, upotrebljene u udaru na Belu Crkvu u Kijevskoj oblasti, a prvi rezultati otkrili su ono čemu se na Zapadu nisu nadali - projektil je napravljen gotovo bez zapadnih i kineskih delova.
Američki predsednik Donald Tramp promenio je mišljenje o Rusiji, a pobedu u SAD je odnela politička struja koja veruje da rat u Ukrajini može da bude nastavljen pod uslovima povoljnijim za Vašington – uz veći evropski račun i manji direktni američki teret.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Najmanje petoro ljudi poginulo je tokom noćašnjeg masovnog ruskog raketnog udara na Kijev i širi Kijevski region, dok su najmanje 23 osobe povređene u ukrajinskoj prestonici, saopštile su ukrajinske vlasti.
Predsednica Moldavije Maja Sandu optužila je Rusiju da pojedine dronove namerno usmerava u vazdušni prostor njene zemlje, nakon što je kod sela Talmaza pala neidentifikovana letelica i u kukuruznom polju ostavila krater širok oko dva metra.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske saopštilo je da Sofija ne podržava deo novih sankcija koje se pripremaju protiv Rusije, posebno mere koje bi pogodile energetski sektor, kao ni sankcije protiv patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila.
Povratak generala Sergeja Surovikina iz Afrike i njegov navodni sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom mogli bi da budu signal da se Moskva sprema za mnogo žešću fazu rata u Ukrajini.
Sjedinjene Američke Države mogle bi u eventualnom ratu sa Rusijom ili Kinom mnogo ranije nego što se pretpostavlja da posegnu za taktičkim nuklearnim oružjem, jer više nemaju dovoljno konvencionalne municije za dugotrajan sukob sa ravnopravnim protivnikom, tvrdi bivši američki obaveštajac i inspektor UN Skot Riter.
Blokaderski novinar Aleksandar Dikić, jedan od najradikalnijih blokaderskih ideologa, po ko zna koji put zapretio je nasiljem pokušavajući da vaskrsne propalu blokadersku obojenu revoluciju.
Poslanica iz redova okorelog opozicionara Miroslava Mikija Aleksića, Ana Jakovljević ogolila svu nemoć, politički amaterizam i rasulo u blokaderskim redovima, priznavši da Aleksandar Vučić ubedljivo dominira, dok se opoziciona scena raspada u komadiće!
Blokaderi i opozicija, njihovi mentori i njihovi ideolozi - čiji je prvi aksiom - što gore Srbiji to bolje njima i njihovim džepovima, nikada nisu oprostili predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i Srpskoj naprednoj stranci što su nezaposlenost u Srbiji niža nego ikad u novijoj istoriji.
Specijalni izaslanik predsednika SAD za posebne misije Ričard Grenel izjavio je da je premijer u tehničkom mandatu i lider Samoopredeljenja Aljbin Kurti izazvao političku krizu na Kosovu, te ocenio da Zapad više neće sarađivati sa njim „jer se samo žali i stvara blokade“, prenosi Gazeta ekspres.
Koncentracioni logor "Lora" u Splitu zvanično je zatvoren na današnji dan pre 1997. godine, a predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta podsetio je da je "Lora" nastavila da postoji dve godine nakon završetka rata i da je logor zatvoren pod direktnim pritiskom međunarodnih organizacija.
Učesnica prve sezone Exatlona Anabela Zonai otkrila je kako je u Dominikani za nju najteže bilo gladovanje, a da joj je najvažnije od svega bilo pravo prijateljstvo.
Ruski avion Iljušin Ministarstva za civilnu zaštitu, vanredne situacije i otklanjanje posledica elementarnih nepogoda Ruske Federacije, sleteo je večeras na Aerodrom ''Konstantin Veliki'' u Nišu.
Na grčkom ostrvu Rodos, gde se u ovom trenutku nalazi mnogo Srba, svakodnevno se na desetine pacijenata javi zbog simptoma upale gastrointestinalnog trakta.
Avion Il-76 ruskog Ministarstva vanredne situacije i otklanjanje posledica elementarnih nepogoda Ruske Federacije sleteo je na aerodrom "Konstantin Veliki" u Nišu.
Adnan Lokvančić (43), osumnjičen da je 16. jula u Hrasnici izvršio stravično dvostruko ubistvo u kom je usmrtio majku Zilu (71) i brata Armina (41), ostaje i dalje iza rešetaka.
Nakon što je na beogradskom Bulevaru kralja Aleksandra u crnoj plastičnoj kesi za đubre pronađena odrubljena glava Smaila Tarića (27), Srbiju je potresao jedan od najmonstruoznijih zločina u novijoj istoriji.
Županijsko državno tužilaštvo u Osijeku podiglo je optužnicu protiv 39-godišnjeg državljanina Srbije, tereteći ga za dva razbojništva i jedan pokušaj razbojništva u Osijeku. Ukupna vrednost plena u dva uspešna razbojništva prelazi 34.000 evra, saopštilo je Državno tužilaštvo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici saslušalo je devet svedoka i preduzima sve radnje u cilju rasvetljavanja slučaja u kojem je, kako se sumnja, osuđenik V. B. (23) silovao pedesettrogodišnjeg zatvorenika sa kojim je delio ćeliju u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu.
Glumica Tatjana Lukjanova je zbog premijere predstave "Neprijatelji" svojevremeno pričala da je želela da izvrši samoubistvo ili da zauvek napusti pozorište.
Letnje vrućine i ekstremno visoke temperature predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik za sve, ali su trudnice posebno osetljive na toplotu. Tokom trudnoće organizam prolazi kroz brojne fiziološke promene koje mogu otežati regulaciju telesne temperature, zbog čega visoke temperature nisu samo neprijatne, već u određenim situacijama mogu predstavljati rizik i za majku i za bebu.
Dana 31. avgusta navršava se 29 godina od tragične smrti princeze Dajane. Povodom godišnjice, u Velikoj Britaniji će narednog meseca biti objavljena knjiga njenog brata, erla Čarlsa Spensera. On je odlučio da javnosti otkrije svoju stranu priče o Dajani.
Voditeljka Bojana Lazić uživa na zasluženom odmoru, a sada je fotografijama u bikiniju raspametila pratioce pokazavši svoje izvajano telo i vitku liniju.
Jovana Đorđić, unuka legende narodne muzike Predraga Živkovića Tozovca, ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama objavom vrelih fotografija s letovanja.
Muzički producent i harmonikaš Mikica Gačić oglasio se za Informer, nakon što je javnost saznala da glas njegovog unuka Tadeja, sina Goge Babić i Marka Gačića otvara pesmu "Balkanboy" Jelene Karleuše.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.