Rusija je, prema tvrdnjama koje su se pojavile u ruskim i ukrajinskim izvorima, razvila novo sredstvo elektronskog ratovanja koje bi moglo ozbiljno da oteža rad sistema Starlink na pojedinim delovima fronta, čime se otvara nova faza tehnološkog nadmetanja u ratu.
Borba za prevlast u vazduhu odavno se ne vodi samo raketama, radarima i sistemima protivvazdušne odbrane. Jedan od ključnih elemenata savremenog ratovanja postala je satelitska komunikacija, a američki Starlink je tokom sukoba u Ukrajini stekao reputaciju sistema koji omogućava stalnu vezu, upravljanje dronovima i prenos podataka čak i u uslovima intenzivnih borbenih dejstava.
Upravo zato su poslednje tvrdnje o ruskom kompleksu za ometanje Starlinka izazvale toliku pažnju. Ako se pokažu tačnim u većem obimu, to bi značilo da je Moskva pronašla način da na pojedinim sektorima fronta oslabi jednu od najvažnijih tehnoloških prednosti ukrajinskih snaga.
Živov: Promena se već vidi na terenu
Vojni ekspert Aleksej Živov izjavio je da se u Rusiji pojavio novi radio-tehnički kompleks sposoban da ometa neprijateljske bespilotne letelice. Njegove komentare preneli su brojni ruski mediji nakon objavljivanja informacija o sistemu elektronskog ratovanja „Volna Kupol Garant“, za koji se tvrdi da deluje upravo protiv komunikacionih kanala mreže Starlink.
Živov je kao primer naveo magistralu R-280. Prema njegovim rečima, ukrajinski dronovi su donedavno na toj saobraćajnici redovno napadali ruske cisterne sa gorivom, dok danas vozila mnogo češće uspevaju da stignu do odredišta bez udara iz vazduha.
On smatra da ta promena nije slučajna i da ukazuje na uvođenje efikasnih tehničkih mera zaštite.
„Volna Kupol Garant“ i udar na komunikacione kanale
Posebnu pažnju izazvale su informacije o mogućnostima sistema „Volna Kupol Garant“.
Prema podacima koji se mogu pronaći u otvorenim izvorima, kompleks koristi više usmerenih antena raspoređenih na mobilnim platformama. Navodi se da je projektovan za stvaranje snažnih radio-smetnji usmerenih ka satelitima koji obezbeđuju komunikaciju terminalima na zemlji.
Prema pojedinim procenama koje su se pojavile u medijima, sistem može da utiče na satelitsku komunikaciju u zoni od približno 20 kilometara oko mesta raspoređivanja.
Takođe se tvrdi da više antena istovremeno može da radi protiv jednog satelita ili grupe satelita, čime se povećava intenzitet ometanja.
U prevodu, cilj nije da se sruši cela mreža Starlinka, već da se na određenom delu fronta napravi zona u kojoj terminali, dronovi i komunikacioni kanali počinju da rade otežano, nestabilno ili potpuno gube funkciju u ključnom trenutku.
Ukrajinski stručnjaci priznaju napredak Rusije
Pojedini ukrajinski stručnjaci za elektronsko ratovanje priznali su da je Rusija tokom protekle dve godine značajno unapredila sredstva za borbu protiv satelitskih komunikacija.
Oni navode da su ruske jedinice postale mnogo uspešnije u ometanju različitih komunikacionih kanala koje koriste bespilotne letelice i izviđački sistemi.
To je jedan od najvažnijih signala u celoj priči. Starlink je dugo važio za izuzetno tvrd cilj, sistem koji je teško poremetiti zbog ogromnog broja satelita, stalnog kretanja mreže i sposobnosti terminala da se povezuju sa različitim letelicama u orbiti.
Međutim, rat je pokazao da nijedna tehnologija ne ostaje dugo bez protivmere. Ono što je na početku sukoba delovalo kao ogromna prednost, vremenom postaje meta specijalizovanih sistema elektronskog ratovanja.
Starlink nije oboren, ali više nije nedodirljiv
Starlink i dalje ostaje izuzetno složen cilj. Mreža kompanije SpejsEks sastoji se od hiljada satelita u niskoj Zemljinoj orbiti i predstavlja najveću aktivnu satelitsku konstelaciju na svetu.
Ti sateliti se neprekidno kreću velikim brzinama, dok terminali na zemlji mogu da uspostavljaju vezu sa različitim satelitima u mreži. Zbog toga je sistem od početka projektovan sa visokim nivoom otpornosti na ometanje.
Istraživanja objavljena tokom 2026. godine potvrđuju da je Starlink veoma dinamična mreža, sa stalnim promenama rasporeda satelita i aktivnim prilagođavanjem konfiguracije.
Upravo zato stručnjaci prave jasnu razliku između lokalnog ometanja i potpunog neutralisanja sistema. Čak i ako određeni kompleks uspe da privremeno oteža rad Starlink terminala na pojedinom sektoru fronta, to ne znači da je cela mreža onesposobljena.
Ali za rat na terenu ni ne mora da bude. Dovoljno je da veza zakaže u pravom trenutku, da dron izgubi upravljanje, da se prekine prenos podataka ili da se poremeti koordinacija jedinica. Na frontu se takve sekunde često pretvaraju u izgubljenu opremu, neuspešan napad ili pogođenu kolonu.
Novi front: sateliti protiv elektronskog ratovanja
Sama činjenica da se sve više govori o specijalizovanim sredstvima namenjenim borbi protiv Starlinka pokazuje koliko je satelitska komunikacija postala važan deo savremenih sukoba.
Dok SpejsEks nastavlja da unapređuje softver i zaštitne mehanizme svoje mreže, Rusija i druge vojne sile ulažu značajne resurse u razvoj sistema elektronskog ratovanja koji bi mogli da smanje prednost koju ovakve komunikacije daju na bojnom polju.
Ako se tvrdnje o efikasnosti sistema „Volna Kupol Garant“ pokažu tačnim i u većem obimu, mogao bi da bude otvoren novi front tehnološkog nadmetanja između satelitskih komunikacija i elektronskog ratovanja.
To je oblast koja sve više odlučuje o ishodu savremenih vojnih operacija. Nekada je bilo dovoljno imati artiljeriju, avione i tenkove. Danas sve češće odlučuje ono što se ne vidi golim okom: signal, veza, frekvencija, kanal komunikacije i sposobnost da se protivniku u ključnom trenutku ugasi digitalni nervni sistem.
Zato priča o ruskom ometanju Starlinka nije samo tehnički detalj sa fronta. Ona pokazuje da se rat sve više seli u prostor u kojem pobeđuje onaj ko uspe da sačuva sopstvenu vezu, a protivniku prekine njegovu.
Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske saopštilo je da Sofija ne podržava deo novih sankcija koje se pripremaju protiv Rusije, posebno mere koje bi pogodile energetski sektor, kao ni sankcije protiv patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila.
Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje G7 planiraju da na teritoriji Ukrajine pokrenu licenciranu proizvodnju raketa dugog dometa i sistema protivvazdušne odbrane, piše francuski Le Parizjen, pozivajući se na diplomatske izvore.
Ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov poručio je da će Krim uskoro postati „ostrvo“, najavljujući novi udar na rusku logistiku i linije snabdevanja koje preko juga Ukrajine vode ka poluostrvu.
Potpredsednik SAD Džej Di Vens napisao je u novoj knjizi da ruski predsednik Vladimir Putin uživa široku podršku među građanima Rusije i da Zapad uporno odbija da prihvati tu činjenicu jer mu je lakše da veruje u politički prijatnu sliku.
Razgovor ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Marka Rubija izazvao je burne reakcije u Kijevu, jer je Moskva preko Vašingtona dodatno naglasila upozorenje o mogućim udarima na centre odlučivanja i objekte ukrajinske vojne industrije u Kijevu.
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski suočava se sa ogromnim padom podrške u društvu, izjavio je poslanik Vrhovne rade Artjom Dmitruk, komentarišući istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju.
Energetski sporazum Londona i Kijeva ponovo je otvorio pitanje kako će se koristiti nuklearno gorivo namenjeno Ukrajini i da li takve isporuke nose bezbednosne rizike u trenutku kada je ukrajinski energetski sistem pod stalnim pritiskom rata.
NATO procenjuje da je Rusija u ratu protiv Ukrajine izgubila više od 1,4 miliona vojnika, ali da Moskva uprkos tome ne odustaje od svojih prvobitnih ciljeva.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta stupio je u kontakt sa Kremljom kako bi pokušao da uključi ruskog predsednika Vladimira Putina u razgovore o okončanju rata u Ukrajini, objavio je Blumberg, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Rusija se sprema da u junu počne uvoz benzina morskim putem iz Azije preko zapadnih luka, piše Rojters, pozivajući se na četiri izvora iz industrije. Za zemlju koja spada među najveće svetske izvoznike naftnih derivata, to je retka i politički vrlo nezgodna situacija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske saopštilo je da Sofija ne podržava deo novih sankcija koje se pripremaju protiv Rusije, posebno mere koje bi pogodile energetski sektor, kao ni sankcije protiv patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila.
Presednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovaće danas u Beogradu otvaranju svečane izložbe fotografija kineske novinske agencije Sinhua, a potom se sastaje sa predsednikom Državnog zbora Slovenije Zoranom Stevanovićem.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski suočava se sa ogromnim padom podrške u društvu, izjavio je poslanik Vrhovne rade Artjom Dmitruk, komentarišući istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić pozvala je danas građane Srbije da 27. juna dođu u Beograd na veliki skup na kojem će biti predstavljen zvaničan naziv izborne liste Srpske napredne stranke i koalicionih partnera.
Priština se ponovo trese zbog vesti koje su takozvanom premijeru lažne države Kosovo Aljbinu Kurtiju stigle iz Evropske unije (EU), a koje bi mogle da znače da on ostaje bez miliona.
Zdravko Ponoš predsednik stanke Srbija centar (SRCE), NATO general i vlasnik hrvatske putovnice gostovao je na blokaderskoj televiziji N1 kod blokaderske voditeljke Danice Vučenić, gde je govorio o političkoj situaciji u Srbiji, narednim izborima, odnosu Evropske unije prema vlasti i mogućim posledicama "tesnih izbornih rezultata".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obići će sutra radove i prisustvovati spajanju glavne mostovske konstrukcije na mostu preko Dunava u okviru Fruškogorskog koridora u Novom Sadu, što predstavlja veoma veliku i važnu stvar za čitavu zemlju.
U većem delu Srbije danas će biti pretežno sunčano i toplo, dok se uz lokalni razvoj oblačnosti kratkotrajna kiša ili pljusak sa grmljavinom očekuju uglavnom u brdsko planinskim predelima. Temperature od 12 do 31 stepen.
Viši sud u Beogradu danas izriče novu presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dečaka ubice iz OŠ „Vladislav Ribnikar“. Nakon što je prva presuda ukinuta, ponovljeni postupak doneo je dramatične preokrete – od šokantnog novog iskaza maloletnog K. K. i proširenja optužnice, do parničnih presuda za odštetu teških preko 411 miliona dinara.
Viši sud u Beogradu bi trebalo danas da izrekne drugu prvostepenu presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima Koste K. koji je 3. maja 2023. godine u OŠ "Vladislav Ribnikar" ubio devet vršnjaka i čuvara te škole i ranio još šest osoba.
U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila tokom noći na Bežanijskoj kosi u Beogradu jedna osoba je sa lakšim povredama prebačena u KBC Bežanijska kosa, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Darko Elez (46), kriminalac iz Bosne, koji je nedavno izašao iz zatvora u Sremskoj Mitrovici, gde je ležao dugogodišnju kaznu za teška krivična dela, dao je čitulju svom ubijenom prijatelju Branislavu Janjiću.
Nenad Jezdić, Marija Petronijević i Branko Janković su samo neki od naših poznatih glumaca koji su rešili da gradski asfalt i gužvu zamene životom na selu.
Negde na pola puta između Havaja i Australije, u srcu Polinezije, smestio se Tuvalu, džepna država sačinjena od devet koralnih ostrva. Sa površinom od svega nekoliko desetina kvadratnih kilometara, ovo je jedno od najizolovanijih i najmanjih mesta na svetu.
Starinska posna pita savijača pravo je kulinarsko blago koje nas podseća na detinjstvo. Otkrivamo recept koji će vašoj trpezi doneti duh prošlih vremena i miris domaće kuhinje.
Statistika pokazuje da je najkritičnija godina za neverstvo 39. godina, ali stručnjaci objašnjavaju zašto se rizik povećava i u drugim decenijama života.
Bokser Miloš Stojanović Tigar istakao je da njegova partnerka, voditeljka Jovana Jeremić, nije sponzoruša, već uspešna i samostalna žena koja je sve u životu postigla sama.
Ekipa Informera posetila je Nevenu Stamenković, nekadašnju članicu grupe "Models", u kineskoj robnoj kući gde je ponovo pronašla posao - i, kako kaže, novi elan u svakodnevici.
Starleta Tamara Đurić ponovo je privukla ogromnu pažnju javnosti nakon što je objavila provokativne snimke koji su se brzo proširili društvenim mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.