Generalni sekretar NATO-a Mark Rute upozorio je da će Rusija dugoročno ostati ozbiljna pretnja za Alijansu, dok ruska vojska, prema njegovoj oceni, ubrzano stiče borbeno iskustvo kroz rat u Ukrajini.
Rute je poručio da NATO mora da ubrza jačanje odbrane, jer Alijansi trenutno nedostaju određena sredstva i sposobnosti potrebni za potpuno odvraćanje Rusije.
- Ruska armija aktivno uvećava borbeno iskustvo, dok NATO-u za sada nedostaju sredstva i mogućnosti za odvraćanje - izjavio je generalni sekretar Alijanse.
Za NATO je posebno važno to što ruska vojska već godinama ratuje u uslovima masovne upotrebe artiljerije, dronova, elektronskog ratovanja, raketnih udara i rovovskog fronta.
Takvo iskustvo, bez obzira na gubitke, menja karakter ruske armije. Jedinice se prilagođavaju modernom ratu, komanda uči iz grešaka, a vojna industrija se prebacuje na dugotrajnu ratnu proizvodnju.
Zato Rute upozorava da Rusiju ne treba posmatrati samo kroz trenutne gubitke, već kroz sposobnost da iz rata izađe sa ogromnim operativnim iskustvom i razvijenim vojnim kapacitetima.
NATO priznaje da mu nedostaju kapaciteti
Najvažniji deo Ruteove izjave jeste priznanje da NATO još nema sve što mu je potrebno za efikasno odvraćanje.
To se ne odnosi samo na broj vojnika. U pitanju su municija, PVO sistemi, rakete dugog dometa, logistika, industrijska proizvodnja, skladišta, transport, protivdronovska zaštita i sposobnost brzog prebacivanja snaga na istočno krilo.
Alijansa je poslednjih godina povećala prisustvo u Poljskoj, baltičkim državama, Rumuniji i drugim članicama na istoku Evrope, ali Ruteova poruka pokazuje da se u NATO-u smatra da to još nije dovoljno.
Stvara se zajednička transatlantska odbrambena baza
Generalni sekretar NATO-a rekao je i da SAD i evropske zemlje grade jedinstvenu transatlantsku odbrambenu bazu, sa zajedničkim investicijama, proizvodnjom i otvaranjem radnih mesta.
To znači da Alijansa pokušava da poveže američku i evropsku vojnu industriju u mnogo čvršći sistem. Cilj je da se oružje, municija i oprema ne proizvode samo kroz pojedinačne nacionalne programe, već kroz koordinisanu mrežu koja može da izdrži dug period napetosti sa Rusijom.
Za Evropu je to posebno važno jer je rat u Ukrajini pokazao koliko su zalihe municije tanke i koliko sporo evropska industrija može da reaguje kada se rat pretvori u dugotrajno iscrpljivanje.
Rat u Ukrajini promenio planove Alijanse
NATO sada više ne govori o Rusiji kao o privremenom problemu. Ruteova izjava pokazuje da se Moskva u planovima Alijanse posmatra kao dugoročni vojni protivnik.
To znači više ulaganja, više proizvodnje, više vojnika na istočnom krilu i više planiranja za scenario u kojem sukob sa Rusijom ne mora da ostane ograničen na Ukrajinu.
Za članice NATO-a to je i politički signal: povećanje vojne potrošnje više se ne predstavlja kao izbor, već kao uslov opstanka bezbednosnog sistema.
Proruski izvori tvrde da su ukrajinske snage za četiri godine rata izgubile 2,4 miliona vojnika, pozivajući se na podatke koje su, navodno, iz baza Generalštaba OSU, teritorijalnih centara za mobilizaciju, ukrajinskih medicinskih ustanova i mrtvačnica izvukli hakeri „PalachPro“ i grupa „NoName057“.
SAD su upozorile Evropsku uniju da bi američki tečni prirodni gas mogao da bude preusmeren na druga tržišta ako Brisel ne ublaži planirana pravila o emisiji metana. Poruka iz Vašingtona jasno pokazuje da Amerika sve otvorenije koristi svoju dominantnu poziciju na evropskom energetskom tržištu.
Ruske snage izvele su novi talas udara balističkim raketama i dronovima po Kijevu i više ukrajinskih gradova, a prema lokalnim kanalima zabeleženo je više pogodaka, eksplozija i požara.
Generalni sekretar NATO Mark Rute označio je predsednika Rusije Vladimira Putina kao „dugoročnu pretnju NATO“, tvrdeći da je upravo promena politike Moskve srušila uverenje Zapada da je posle Hladnog rata završena era velikih sukoba.
Evropske države koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom ubrzano pripremaju stanovništvo za mogućnost velikog rata, a mere koje sprovode odavno su prevazišle jačanje vojske i nabavku naoružanja.
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Letonska vojska proglasila je u nedelju ujutru vazdušnu opasnost u tri oblasti zemlje i zatražila od stanovništva da hitno potraži sklonište, dok su borbeni avioni NATO podignuti zbog moguće pretnje u vazdušnom prostoru.
NATO je danas „mrtvorođen organizam“ koji nije sposoban da vodi strateški rat protiv Rusije, dok je Ukrajina došla u situaciju da se više ne postavlja pitanje njenog ulaska u Alijansu, već opstanka kao nezavisne države.
Litvanija je pokrenula postupak izmene Ustava kako bi omogućila razmeštanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, ponudila Sjedinjenim Američkim Državama da finansira izgradnju njihove stalne vojne baze i rasporedila dodatne vojnike na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću.
Francuska vojska mora da se pripremi za mogućnost velikog oružanog sukoba sa Rusijom, izjavila je ministarka odbrane Katrin Votren tokom rasprave o vojnom budžetu za 2027. godinu u Narodnoj skupštini Francuske.
Proruski izvori tvrde da su ukrajinske snage za četiri godine rata izgubile 2,4 miliona vojnika, pozivajući se na podatke koje su, navodno, iz baza Generalštaba OSU, teritorijalnih centara za mobilizaciju, ukrajinskih medicinskih ustanova i mrtvačnica izvukli hakeri „PalachPro“ i grupa „NoName057“.
Vršilac dužnosti predsednika Republike Ana Brnabić gost je emisije "Kolegijum" na Informer TV gde otvoreno govori o daljim potezima i budućoj političkoj borbi nakon jučerašnjih izbora.
U jednom noćnom klubu u Dubaiju osvanula je šokantna video poruka kojom se vođa "kavačkog" klana obraća doskorašnjem predsedniku, sada lideru opozicije Aleksandru Vučiću i slavi pobedu blokadera na izborima u Srbiji.
Marko Simov se oglasio na svom Instagram profilu i u emotivnom tekstu objasnio šta zaista predstavlja politika Aleksandra Vučića i zašto je borba za Srbiju iznad svakog uličarskog mešetarenja.
Član Glavnog odbora SNS Janko Langura oglasio se na svom Instagram nalogu uz snimak koji prikazuje haos i teror koji su blokaderi napravile nakon proglašenja izbornih rezultata.
Nakon proglašenja izbornih rezultata, pristalice blokadera i proevropske opcije otvoreno su nastavile sa udarima na sve institucije i pojedince koji zastupaju srpske nacionalne i tradicionalne vrednosti.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Arheološki tim Narodnog muzeja u Pančevu treću godinu zaredom istražuje Bostanište u Banatskom Novom Selu, a najnovija otkrića daju sliku o životnom stilu ljudi koji su ovde živeli još u 7. veku.
Što je automobil moderniji i ima više bezbednosnih sistema, to vozač lakše upada u zamku lažnog osećaja sigurnosti koji ga može stajati života. Ovaj paradoks ima ime: Pelcmanov efekat.
Srpska pravoslavna crkva sutra proslavlja Prepodobnu mati Paraskevu, u narodu Svetu Petku, veliku zaštitnicu žena. Na taj dan devojke su uzimale mrvice slavskog kolača i čuvale ih, kako bi tokom noći saznale za koga će se udati.
Lukovska Banja, smeštena na obroncima Kopaonika, sve je privlačnija destinacija za odmor, zahvaljujući toplim termalnim vodama, prelepoj prirodi i povoljnom smeštaju, koji se može pronaći već od oko 20 evra po noćenju.
Pripadnici policije u Sopotu uhapsili su u subotu uveče M. Z. (61) zbog sumnje da je počinio krivično delo nasilje u porodici, nakon što je u alkoholisanom stanju brutalno pretukao svoju majku R. Z. (83).
Cetinjaninu Vladislavu Paju Jabučaninu, privremeno je oduzeto 11 automobila i 26 umetničkih slika, a zabranjeno mu je raspolaganje zemljištem u katastarskoj opštini Konak, ukupne površine 13.411 kvadratnih metara, i suvlasničkim udelom od 1/20 u garaži površine 349 kvadrata.
Državljanin Hrvatske P. K. optužen je za pranje novca u Crnoj Gori. Sumnja se da je u Srbiji preuzeo 11.785 evra i 18.170 dinara iz kriminalne delatnosti, a zatim organizovao da se novac zaobilaznim putevima prebaci preko granice.
Državljanin Srbije (32) zadobio je teške telesne povrede u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila na magistralnom putu B171 u austrijskoj pokrajini Tirol, u blizini mesta Buh.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Dugometražni igrani film "Saligia" reditelja Petra Ristovskog imaće domaću premijeru 30. novembra u MTS dvorani, dok će se od 4. decembra naći u redovnoj bioskopskoj distribuciji širom Srbije.
Stare komode, trpezarijski stolovi i masivni ormari nose sentimentalnu vrednost. Godine upotrebe ostavljaju ožiljke, a jedno pogrešno čišćenje može nepovratno da ih ošteti. Uz samo nekoliko trikova, vaš omiljeni drveni komad može zasijati punim sjajem.
U braku su od 2005. godine, redovno se pojavljuju na važnim državnim događajima i žive u jednoj od najpoznatijih rezidencija na svetu. Međutim, iza zatvorenih vrata Bele kuće, život Donalda i Melanije Tramp navodno izgleda znatno drugačije od idilične slike koju javnost ima o jednom predsedničkom paru.
Komentari