SAD su upozorile Evropsku uniju da bi američki tečni prirodni gas mogao da bude preusmeren na druga tržišta ako Brisel ne ublaži planirana pravila o emisiji metana. Poruka iz Vašingtona jasno pokazuje da Amerika sve otvorenije koristi svoju dominantnu poziciju na evropskom energetskom tržištu.
Evropska unija je posle eskalacije rata u Ukrajini 2022. godine i uvođenja sankcija Moskvi veliki deo ruskog gasovodnog gasa zamenila američkim LNG-om. Taj zaokret je tada u Briselu predstavljen kao veliki korak ka energetskoj bezbednosti Evrope.
Sada se ista ta zavisnost vraća kao politički problem.
Američki ministar energetike Kris Rajt izjavio je za Blumberg da bi američki izvoz mogao da „ode negde drugde“ ako EU ne promeni pravila koja bi trebalo da stupe na snagu 2027. godine.
- Bez ozbiljne reforme tog pravila, to će izazvati veliki bol u Evropi, a to je nepotrebno - rekao je Rajt.
Vašington pritiska Brisel zbog metana
Spor se vodi oko novih evropskih propisa o metanu. Prema planu EU, uvozni gas moraće da ispuni stroge standarde praćenja, prijavljivanja i provere emisija metana, slične onima koji važe za proizvođače unutar same Unije.
Brisel tvrdi da su ta pravila neophodna, jer je metan jedan od najopasnijih gasova sa efektom staklene bašte i ima mnogo jači kratkoročni uticaj na zagrevanje atmosfere od ugljen-dioksida.
Međutim, izvoznici gasa tvrde da je evropski zahtev u praksi teško izvodljiv. SAD, Katar, Alžir i Nigerija traže od EU da izmeni ili odloži primenu zakona.
Njihov argument je da ne postoji jednostavan način da se za svaki pojedinačni LNG teret precizno izmeri metan, posebno u američkom sistemu koji obuhvata ogromnu mrežu gasnih polja, cevovoda, terminala i postrojenja za preradu.
Amerikanci upozoravaju: Gas može da ode drugima
Rajtova izjava je najdirektnija do sada. Ona znači da Vašington više ne govori samo o tehničkim problemima i troškovima usklađivanja, već otvoreno poručuje Evropi da američki gas nije zagarantovan.
Ako Brisel bude insistirao na pravilima koja američke kompanije smatraju neizvodljivim ili preskupim, LNG bi mogao da bude prodat kupcima van Evrope.
To za EU nije mala pretnja. Posle odustajanja od najvećeg dela ruskog gasa, Evropa je postala mnogo zavisnija od američkih isporuka. SAD su se pretvorile u najvećeg spoljnog snabdevača gasom za evropski blok.
Drugim rečima, ono što je Brisel do juče predstavljao kao oslobađanje od ruske zavisnosti, sada se pretvara u novu zavisnost — samo od drugog dobavljača.
Brisel ne želi da popusti
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen odbacio je zahteve da se zakon oslabi. On insistira da EU neće odustati od svojih ekoloških standarda uprkos pritisku velikih dobavljača gasa.
Ministri energetike EU trebalo je da razgovaraju o ovom pitanju na sastanku u Luksemburgu, jer se spor više ne svodi samo na ekologiju. U pitanju su cene, dugoročni ugovori, snabdevanje i politička kontrola nad energetskim tokovima.
Izvoznici upozoravaju da neizvesnost oko mogućih kazni već odvraća kompanije od sklapanja dugoročnih ugovora sa evropskim kupcima. To znači da bi Evropa, čak i pre 2027. godine, mogla da oseti posledice ako tržište proceni da su pravila previše rizična.
Evropa zamenila Moskvu Vašingtonom
Ovaj spor otvara neprijatno pitanje za evropske lidere. Godinama su zapadne vlade optuživale Moskvu da koristi energente kao geopolitičko oružje, što je Kremlj odbacivao.
Sada se događa obrnuta scena: Evropa je veliki deo ruskog gasa zamenila američkim, a Vašington otvoreno povezuje buduće isporuke sa promenom evropske politike.
Razlika je samo u pakovanju. Umesto priče o gasovodima i Moskvi, sada se govori o LNG-u, metanu i pravilima EU. Ali suština je ista: ko drži energiju, ima moć da pritisne kupca.
Ruske snage izvele su novi talas udara balističkim raketama i dronovima po Kijevu i više ukrajinskih gradova, a prema lokalnim kanalima zabeleženo je više pogodaka, eksplozija i požara.
Ruska Spoljna obaveštajna služba tvrdi da zapadne zemlje i njihovi saveznici sve otvorenije zaključuju da sankcije protiv Rusije nisu dale rezultat koji su očekivali. Tu ocenu izneo je Aleksandar Pastuhov, stručnjak SVR, na Međunarodnom pravnom forumu u Sankt Peterburgu.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen našla se u centru nove istrage zbog navodne tajne prepiske sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i liderima najmoćnijih evropskih zemalja, nakon što je evropski ombudsman pokrenuo proveru postupanja Evropske komisije.
Društvenim mrežama kruže uznemirujući snimci trenutka udara u Zaporožju, gde je pogođena benzinska pumpa, dok su napadi na iste ili slične objekte zabeleženi i u drugim ukrajinskim regionima.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Evropska strategija prema ratu u Ukrajini sve više se svodi na pokušaj da se Sjedinjene Države ponovo snažnije uvuku u konfrontaciju sa Rusijom, ocenjuje bivši britanski diplomata Alister Kruk.
Sjedinjene Američke Države odbile su da se pridruže zajedničkom saopštenju o Ukrajini u UN kojim se osuđuju postupci Rusije i od Moskve traži bezuslovni prekid vatre, a Vašington je umesto toga pozvao i Rusiju i Ukrajinu da se vrate za pregovarački sto.
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Trut soušal mapu na kojoj je Ormuski moreuz, zajedno sa delovima teritorije Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zaokružen i označen kao „nova teritorija SAD“, samo dan nakon njegove tvrdnje da Amerika ima „potpunu kontrolu“ nad tim delom Bliskog istoka.
Evropu pred dolazak zime sve ozbiljniji problemi sa zalihama energenata guraju ka obnavljanju dijaloga sa Rusijom, ocenio je američki politički i ekonomski komentator Pol Krejg Roberts,
Ruski stručnjaci proučili su oborene bespilotne letelice američke proizvodnje Hornet koje koriste Oružane snage Ukrajine i utvrdili da specifičan položaj njihovih antena otežava elektronsko ometanje, ali ih ipak ne čini otpornim na ruske sisteme za radio-elektronsku borbu.
Predsednica Moldavije Maja Sandu optužila je Rusiju da pojedine dronove namerno usmerava u vazdušni prostor njene zemlje, nakon što je kod sela Talmaza pala neidentifikovana letelica i u kukuruznom polju ostavila krater širok oko dva metra.
Ukrajinska vojska koristila je satelitske snimke koje su joj dostavljale zapadne vlade i privatne kompanije još pre početka specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine.
SAD i Ukrajina zajedno rade na modernizaciji starih raketa za sisteme S-300 ili razvoju njihove nove verzije, koja bi trebalo da ublaži sve ozbiljniji nedostatak raketa za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu.
Ukrajinski i američki stručnjaci rastavljaju ostatke ruske balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, upotrebljene u udaru na Belu Crkvu u Kijevskoj oblasti, a prvi rezultati otkrili su ono čemu se na Zapadu nisu nadali - projektil je napravljen gotovo bez zapadnih i kineskih delova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske snage izvele su novi talas udara balističkim raketama i dronovima po Kijevu i više ukrajinskih gradova, a prema lokalnim kanalima zabeleženo je više pogodaka, eksplozija i požara.
U području Ovidiopolja u Odeskoj oblasti zabeležen je udar reaktivne bespilotne letelice, nedaleko od nekadašnjeg sovjetskog obaveštajnog centra „Ovidiopolj-2“.
Blokaderski zgubidani naručili su kriptovane telefone u vrednosti između 15.000 i 30.000 evra kako bi se zaštitili od Gledalačko-obaveštajne službe Informera (GOSI).
Gledaoci tajkunske televizije N1 ostali su u potpunom šoku kada se na malim ekranima ponovo pojavila Žaklina Tatalović! Bivša prva zvezda blokaderskih medija izgledala je potpuno neprepoznatljivo i devastirano, a njen drastično promenjen izgled bio je glavna tema na društvenim mrežama!
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić sastao se danas sa otpravnikom poslova Ambasade SAD u Srbiji Aleksandrom Titolom, sa kojim je razgovarao o nastavku saradnje dve zemlje u okviru Strateškog dijaloga.
Šampion Exatlona Marko Nikolić i voditeljka Jelena Dimitrijević odmerili su snage u akva kartingu i najavili drugu sezonu najvećeg sportskog rijalitija.
Bivša takmičarka najgledanijeg sportskog rijalitija "Exatlon" Milica Ohman odgovarala je na brza pitanja i otkrila šta joj je ostalo u najlepšem sećanju iz takmičenja.
Nova sezona Exatlona još nije ni počela, a već se uveliko spekuliše o poznatim imenima koja bi mogla da zamene muzičku scenu najtežim sportskim poligonima.
U Srbiji je u periodu januar-jul ove godine, rođeno 33.345 beba što je za 2,0 odsto ili 652 više nego u istom periodu prethodne godine, kada je rođeno 32.693 dece.
Poslednje zaplene kokaina u Španiji i Portugalu pokazuju u kojoj su značajnoj meri zastupljene osobe sa prostora bivše Jugoslavije, kao i da su pripadnici "balkanskog kartela " izuzetno značajni faktori na prostoru Južne Amerike, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član Svetske asocijacije šefova policija.
Nakon raspisane potrage za tri osobe koje su mladića P. V. (26) otele nasred ulice, a potom teško povredile i tražile otkup za njegovo puštanje, uhapšen je V. P. (22).
Crnogorac Goran Vlaović Gora (39), iz Herceg Novog, koji je važio za visokopozicioniranog člana "škaljarskog klana", ubijen je 25. avgusta 2022. godine ispred noćnog kluba "Noa" na popularnoj plaži Zrće na ostvu ostrvu Pagu, u Hrvatskoj, dok se vraćao iz noćnog provoda.
Holivudska akciona zvezda Žan-Klod van Dam stigao je danas u Niš, gde će večeras biti specijalni gost otvaranja Međunarodnog filmskog festivala u Nišu.
Novi dokumentarni film o stravičnim zločinima Džefrija Epstina pod nazivom "Epstinovi dosijei: Mreža zla" (Diabolical: The Epstein Files) stiže na HBO Max 3. septembra, nakon što je kompanija Warner Bros. Discovery zvanično obezbedila međunarodna distributivna prava za ovo ostvarenje.
Ministarstvo kulture prenelo je 463.910.000 dinara za realizaciju projekta "Zaštita i prezentacija manastira Manasija" a ugovor su danas potpisali ministar kulture Nikola Selaković i iguman manastira protosinđel Pavle.
Prema savetima stručnjaka za san, Marjane Tejlor, ključ za bolji san tokom vrućina je pravilna ravnoteža unosa tečnosti tokom dana i smanjenje većih količina pića neposredno pre spavanja.
Iako se hotelska soba uglavnom doživljava kao sigurno mesto, nije preporučljivo da pasoš, gotovinu, nakit, telefon, laptop ili druge vredne predmete ostavljate na stolu, noćnom ormariću ili drugim otvorenim površinama.
Kada temperature porastu, teška i vrela jela često nisu ono što nam se jede. Tada je idealan izbor lagana hladna čorba od šargarepe - osvežavajuća, jednostavna i puna ukusa
Pevačica Jelena Karleuša obeležila je 48. rođendan u velikom stilu, a među brojnim skupocenim poklonima pažnju je privukla prestižna torba brenda "Hermes", vredna čak 20.000 evra.
Javne ličnosti često nisu u dobrim odnosima sa svojim najmilijima, a kada govorimo o narušenim relacijama među najbližim krvnim srodnicima - ovo su samo neki primeri porodičnih odnosa braće i sestara koji su narušeni.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.