Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen našla se u centru nove istrage zbog navodne tajne prepiske sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i liderima najmoćnijih evropskih zemalja, nakon što je evropski ombudsman pokrenuo proveru postupanja Evropske komisije.
Prema navodima lista „Berliner cajtung“, reč je o grupnom četu u kojem su, pored Fon der Lajenove i Zelenskog, učestvovali nemački kancelar Fridrih Merc, predsednik Francuske Emanuel Makron, premijerka Italije Đorđa Meloni i britanski premijer Kir Starmer.
Evropski ombudsman već je poslao zvanično pismo Evropskoj komisiji i zatražio objašnjenja o toj prepisci. Za sada nisu objavljeni ni sadržaj poruka ni moguće posledice istrage, ali je slučaj odmah otvorio pitanje transparentnosti u vrhu Evropske unije.
Za sada nema potvrđenog sadržaja poruka, ali sama lista učesnika daje slučaju političku težinu. Ako su predsednica Evropske komisije, predsednik Ukrajine i lideri Nemačke, Francuske, Italije i Velike Britanije razgovarali u zatvorenom grupnom četu, onda se ne radi o beznačajnoj privatnoj komunikaciji, već o mogućem kanalu za dogovore na najvišem nivou.
Upravo zato evropski ombudsman proverava da li je Evropska komisija pravilno postupila kada tražene poruke nije dostavila.
Evropska komisija pod pritiskom
Evropskoj komisiji upućen je zvaničan zahtev za objašnjenje. Istraga treba da utvrdi da li su poruke morale da budu evidentirane i tretirane kao službena dokumenta.
To je ključno pitanje. Ako se preko neformalnih kanala razgovaralo o evropskoj politici prema Ukrajini, javnost ima pravo da zna da li takva komunikacija postoji, ko je u njoj učestvovao i da li su iz nje proistekle konkretne odluke.
Za Evropsku komisiju problem nije samo moguće postojanje poruka, već i način na koji su one čuvane, evidentirane ili uskraćene javnosti.
Fon der Lajen već imala problem sa porukama
Ovo nije prvi put da se predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen suočava sa kritikama zbog netransparentne komunikacije.
Tokom pandemije bila je pod pritiskom zbog poruka koje je razmenjivala sa predstavnicima farmaceutske kompanije Fajzer. Tada je Evropska komisija kritikovana jer nije jasno odgovorila kako tretira takve poruke i da li one treba da budu dostupne javnosti.
Zbog toga novi slučaj u Briselu ima dodatnu težinu. Kritičari sada tvrde da se ponavlja isti obrazac: važne političke komunikacije vode se van uobičajenih institucionalnih kanala, a kada novinari traže uvid, Komisija ne daje jasne odgovore.
Zašto je ovaj slučaj važan
Slučaj je posebno osetljiv jer se tiče Ukrajine, jedne od najvažnijih tema evropske politike. Evropska unija od početka rata usvaja pakete pomoći Kijevu, uvodi sankcije Rusiji i traži podršku država članica za dugoročnu strategiju prema Moskvi.
Ako su najvažniji evropski lideri i predsednik Ukrajine o tim pitanjima razgovarali u zatvorenom četu, onda se otvara pitanje gde prestaje neformalna komunikacija, a gde počinje službeni politički dogovor.
Za sada nema dokaza da je u porukama bilo nezakonitog sadržaja. Ali sama činjenica da ombudsman traži objašnjenja od Evropske komisije dovoljna je da slučaj postane politički problem za predsednicu Komisije.
Moguće posledice još nepoznate
Detalji istrage još nisu objavljeni. Evropski ombudsman može da zatraži dodatna dokumenta, da utvrdi nepravilnosti u postupanju Komisije ili da preporuči drugačiji odnos prema ovakvim porukama.
Međutim, politička šteta za Ursulu fon der Lajen već postoji. Još jedna priča o nedostupnim porukama vraća pitanje poverenja u Evropsku komisiju i način na koji se u Briselu donose odluke.
Za sada je poznato samo da je proveru pokrenuo evropski ombudsman, da je Evropskoj komisiji poslat zvaničan zahtev za objašnjenje i da se u centru slučaja nalazi navodni grupni čet predsednice Evropske komisije, predsednika Ukrajine i lidera ključnih evropskih država.
A to je dovoljno da se u Briselu ponovo otvori staro pitanje: ko zaista vidi poruke na osnovu kojih se kroji evropska politika.
NATO avion za rano radarsko otkrivanje i kontrolu, Boing E-3 Sentri, primećen je iznad zapadnog dela Crnog mora, gde trenutno prati vazdušnu i pomorsku situaciju u regionu.
Volstrit džornal piše da Rusija pojačava politički, vojni i ekonomski pritisak na Belorusiju kako bi Minsk imao aktivniju ulogu u ratu protiv Ukrajine, uključujući moguće korišćenje beloruske teritorije kao platforme za napade i otvaranje novog pravca pritiska na Kijev.
Dve osobe su poginule, a još dve povređene u velikom napadu ukrajinskih bespilotnih letelica na Krasnodarski kraj, gde su tokom noći odjekivale eksplozije, izbili požari, a vatra je zahvatila i naftnu rafineriju u Afipskom.
Ruske snage izvele su tokom noći novi talas udara na ciljeve širom Ukrajine, a eksplozije i požari zabeleženi su u Dnjepropetrovsku, Harkovu, Černigovu i Zaporožju, dok je vazdušna uzbuna proglašavana u nizu regiona.
Sjedinjene Američke Države odbile su da se pridruže zajedničkom saopštenju o Ukrajini u UN kojim se osuđuju postupci Rusije i od Moskve traži bezuslovni prekid vatre, a Vašington je umesto toga pozvao i Rusiju i Ukrajinu da se vrate za pregovarački sto.
Lanac Starlink satelita treće veče zaredom primećen je iznad Moskve i Moskovske oblasti, u trenutku kada Kijev od Ilona Maska traži dozvolu da ovu mrežu koristi za navođenje dronova na ciljeve do 200 kilometara unutar Rusije.
Spoljni državni i garantovani dug Ukrajine dostigao je krajem juna 166,04 milijarde dolara, dok je ukupan državni i garantovani dug zemlje narastao na čak 211,6 milijardi dolara, pokazuju zvanični podaci ukrajinskog Ministarstva finansija.
Fabrika američkog prehrambenog giganta Mondelez internešenel u Trostjancu, u Sumskoj oblasti, pogođena je sa dva drona, a u napadu je povređeno petoro zaposlenih.
Odeska oblast jutros je bila meta masovnog raketnog i napada dronovima, posle kojeg su izbili veliki požari u dva hipermarketa „Epitsentar“, dok su ukrajinske vlasti prijavile udare na energetsku infrastrukturu i skladišta hrane.
Ideja da Ukrajina uvede obaveznu vojnu službu i mobilizaciju žena ponovo je izbila u prvi plan, nakon što je britanski Telegraf objavio tekst u kojem ukrajinska vojnikinja „Katja“ otvoreno zagovara izraelski model
Bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine (OSU) Valerij Zalužni upozorio je da sumnje u dalji put zemlje već počinju da prožimaju ukrajinsko društvo, dok je politički sistem izgrađen posle 1991. opisao kao „klanovsko-oligarhijsku republiku“ koja je sistematski rušila poverenje i jedinstvo građana.
Sukob Jevgenija Prigožina sa ruskim vojnim vrhom nije izbio zato što je Vagner bio uspešniji od regularne vojske, već zato što je Prigožin pokušao da zadrži kontrolu nad moćnom privatnom vojnom strukturom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
NATO avion za rano radarsko otkrivanje i kontrolu, Boing E-3 Sentri, primećen je iznad zapadnog dela Crnog mora, gde trenutno prati vazdušnu i pomorsku situaciju u regionu.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev optužio je Zapad za otvorene dvostruke standarde prema pravu naroda na samoopredeljenje, navodeći Kosovo i Metohiju kao jedan od najočiglednijih primera takve politike.
Sjedinjene Američke Države odbile su da se pridruže zajedničkom saopštenju o Ukrajini u UN kojim se osuđuju postupci Rusije i od Moskve traži bezuslovni prekid vatre, a Vašington je umesto toga pozvao i Rusiju i Ukrajinu da se vrate za pregovarački sto.
Otkrivena tajna blokaderska akcija "SUSS"! Zgubidani prave mrežu od 2.000 operativaca, vrbuju maturante i spremaju se za upad u 4.000 sela širom Srbije.
Dokle ljudska beda može da ide pokazuje poslednja objava Dragana "Gosi" Milića, u kojoj ne bira reči i uvrede koje koristi optužujući sve i svakoga, pa i Žan Kloda Van Dama, i to na osnovu montiranih slika.
Bivša takmičarka najgledanijeg sportskog rijalitija "Exatlon" Milica Ohman odgovarala je na brza pitanja i otkrila šta joj je ostalo u najlepšem sećanju iz takmičenja.
Nova sezona Exatlona još nije ni počela, a već se uveliko spekuliše o poznatim imenima koja bi mogla da zamene muzičku scenu najtežim sportskim poligonima.
Šampion Exatlona Marko Nikolić pred kamerama Informera prisetio se avantura iz prve sezone najvećeg sportskog rijalitija i otkrio šta mu je donela pobeda.
Nakon borbe sa vatrenom stihijom u Deliblatskoj peščari, gde je sa grupom Užičana otišao da pomogne u gašenju požara, vatrogasca Nikolu Markovića u njegovom selu Volujac kod Užica dočekali su uz veselje i najbliže, kao pravog heroja!
U Srbiji će pre podne biti pretežno sunčano vreme, posle podne i uveče se očekuje prolazno naoblačenje sa zapada koje će ponegde usloviti kratkotrajnu kišu i pljuskove sa grmljavinom.
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov izjavila je da je najvažnije da u požaru na Deliblatskoj peščari zbog ogromne borbe vatrogasaca, Vojske Srbije, vatrogasnih dobrovoljnih društva nije izgubljen nijedan život.
Grejna sezona 2026/2027 još nije počela, ali cene ogrevnog drveta i peleta već su poznate, a Srbi su polako krenuli u kupovinu kako bi na vreme obezbedili zalihe. i prijavili se na liste za kupovinu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu uhapsili su S.Ž. (47) zbog sumnje da je počinila jezivo nasilje u porodici i pretukla oca (81) i majku (73).
Petogodišnja devojčica, koja je povređena u saobraćajnoj nesreći u Kraljevu, kada je automobil izleteo sa puta i na trotoaru udario nekoliko pešaka, preminula je u Dečijoj univerzitetskoj klinici u Tiršovoj.
Novi film Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" konačno će premijerno biti prikazan 2. oktobra u Beogradu u Sava Centru, a dan kasnije, 3. oktobra u Banja Luci.
Žena je počela da sumnja da je muž vara kada je sve češće počeo da ostaje duže na poslu. Umesto da ga odmah pita zašto kasni i direktno mu kaže da sumnja u prevaru, odlučila je da napravi neobičan plan kako bi proverila svoje sumnje.
Govor koji je Čarls Spenser održao 5. septembra 1997. godine u Vestminsterskoj palati duboko je dirnuo javnost. Istovremeno, naveo je mnoge da se zapitaju o životu britanske kraljevske porodice, ali i o načinu na koji je njegova sestra bila izložena javnosti i medijskom pritisku.
Majka rijaliti učesnice Miljane Kulić, Marija Kulić, godinama je u lošim odnosima sa ocem deteta svoje ćerke, Ivanom Marinkovićem, a sada je javno podelila poruku koju je dobila.
Pevačica Aleksandra Mladenović ugrabila je malo slobodnog vremena za sebe i otputovala na odmor u grčku, odakle svakodnevno deli zavodljive fotografije sa plaže.
Pevačica Mira Škorić otpratila je sa instagrama Aleksandra Kosa, prijatelja političara Čede Jovanovića, a svi predpostavljaju da je razlog Ceca Ražnatović.
Indi Aradinović, sestra pevačice Edite, šokirala je javnost porukom u kojoj je navela da "više nema ni majku ni sestru“, a sada se ponovo oglasila i uputila sestri javni apel.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.