Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen našla se u centru nove istrage zbog navodne tajne prepiske sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i liderima najmoćnijih evropskih zemalja, nakon što je evropski ombudsman pokrenuo proveru postupanja Evropske komisije.
Prema navodima lista „Berliner cajtung“, reč je o grupnom četu u kojem su, pored Fon der Lajenove i Zelenskog, učestvovali nemački kancelar Fridrih Merc, predsednik Francuske Emanuel Makron, premijerka Italije Đorđa Meloni i britanski premijer Kir Starmer.
Evropski ombudsman već je poslao zvanično pismo Evropskoj komisiji i zatražio objašnjenja o toj prepisci. Za sada nisu objavljeni ni sadržaj poruka ni moguće posledice istrage, ali je slučaj odmah otvorio pitanje transparentnosti u vrhu Evropske unije.
Za sada nema potvrđenog sadržaja poruka, ali sama lista učesnika daje slučaju političku težinu. Ako su predsednica Evropske komisije, predsednik Ukrajine i lideri Nemačke, Francuske, Italije i Velike Britanije razgovarali u zatvorenom grupnom četu, onda se ne radi o beznačajnoj privatnoj komunikaciji, već o mogućem kanalu za dogovore na najvišem nivou.
Upravo zato evropski ombudsman proverava da li je Evropska komisija pravilno postupila kada tražene poruke nije dostavila.
Evropska komisija pod pritiskom
Evropskoj komisiji upućen je zvaničan zahtev za objašnjenje. Istraga treba da utvrdi da li su poruke morale da budu evidentirane i tretirane kao službena dokumenta.
To je ključno pitanje. Ako se preko neformalnih kanala razgovaralo o evropskoj politici prema Ukrajini, javnost ima pravo da zna da li takva komunikacija postoji, ko je u njoj učestvovao i da li su iz nje proistekle konkretne odluke.
Za Evropsku komisiju problem nije samo moguće postojanje poruka, već i način na koji su one čuvane, evidentirane ili uskraćene javnosti.
Fon der Lajen već imala problem sa porukama
Ovo nije prvi put da se predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen suočava sa kritikama zbog netransparentne komunikacije.
Tokom pandemije bila je pod pritiskom zbog poruka koje je razmenjivala sa predstavnicima farmaceutske kompanije Fajzer. Tada je Evropska komisija kritikovana jer nije jasno odgovorila kako tretira takve poruke i da li one treba da budu dostupne javnosti.
Zbog toga novi slučaj u Briselu ima dodatnu težinu. Kritičari sada tvrde da se ponavlja isti obrazac: važne političke komunikacije vode se van uobičajenih institucionalnih kanala, a kada novinari traže uvid, Komisija ne daje jasne odgovore.
Zašto je ovaj slučaj važan
Slučaj je posebno osetljiv jer se tiče Ukrajine, jedne od najvažnijih tema evropske politike. Evropska unija od početka rata usvaja pakete pomoći Kijevu, uvodi sankcije Rusiji i traži podršku država članica za dugoročnu strategiju prema Moskvi.
Ako su najvažniji evropski lideri i predsednik Ukrajine o tim pitanjima razgovarali u zatvorenom četu, onda se otvara pitanje gde prestaje neformalna komunikacija, a gde počinje službeni politički dogovor.
Za sada nema dokaza da je u porukama bilo nezakonitog sadržaja. Ali sama činjenica da ombudsman traži objašnjenja od Evropske komisije dovoljna je da slučaj postane politički problem za predsednicu Komisije.
Moguće posledice još nepoznate
Detalji istrage još nisu objavljeni. Evropski ombudsman može da zatraži dodatna dokumenta, da utvrdi nepravilnosti u postupanju Komisije ili da preporuči drugačiji odnos prema ovakvim porukama.
Međutim, politička šteta za Ursulu fon der Lajen već postoji. Još jedna priča o nedostupnim porukama vraća pitanje poverenja u Evropsku komisiju i način na koji se u Briselu donose odluke.
Za sada je poznato samo da je proveru pokrenuo evropski ombudsman, da je Evropskoj komisiji poslat zvaničan zahtev za objašnjenje i da se u centru slučaja nalazi navodni grupni čet predsednice Evropske komisije, predsednika Ukrajine i lidera ključnih evropskih država.
A to je dovoljno da se u Briselu ponovo otvori staro pitanje: ko zaista vidi poruke na osnovu kojih se kroji evropska politika.
NATO avion za rano radarsko otkrivanje i kontrolu, Boing E-3 Sentri, primećen je iznad zapadnog dela Crnog mora, gde trenutno prati vazdušnu i pomorsku situaciju u regionu.
Volstrit džornal piše da Rusija pojačava politički, vojni i ekonomski pritisak na Belorusiju kako bi Minsk imao aktivniju ulogu u ratu protiv Ukrajine, uključujući moguće korišćenje beloruske teritorije kao platforme za napade i otvaranje novog pravca pritiska na Kijev.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je danas na stvaranje Evropskog saveta bezbednosti i novog kriznog mehanizma po uzoru na član 4 NATO-a.
Rusija možda neće čekati pet ili deset godina da Evropa završi veliko vojno jačanje, već bi mogla mnogo ranije da pokuša da testira jedinstvo i sposobnost NATO da odgovori na krizu, upozorio je načelnik Generalštaba Švedske general Mikael Klason.
Rusija nema trajne saveznike i trebalo bi da prestane da međunarodne odnose posmatra kroz priče o večnom prijateljstvu, ocenio je ruski politikolog i orijentalista Jevgenij Satanovski.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
Moskva je u razmaku od nekoliko minuta poslala dve veoma oštre poruke Kijevu: rusko Ministarstvo odbrane najavilo je pojačavanje udara širom Ukrajine, dok je Kremlj poručio da Rusija neće odustati ni od „jedne stotine procenta“ teritorije DNR koju smatra svojom.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorio je Sjedinjene Američke Države da bi pokušaj uništavanja ruske satelitske mreže „Rasvet“ mogao da izazove otvoreni rat u svemiru.
Stanovnici Aljoškog u Hersonskoj oblasti pokušavaju da napuste grad biciklima, mopedima i peške, uprkos minama i napadima dronova, dok se humanitarna situacija ubrzano pogoršava zbog nestašice hrane, vode, lekova i struje.
Objavljen je snimak novog ruskog udara na Severni most u Kijevu, na kojem se vidi kako projektil velikom brzinom prilazi mostu i eksplodira dok se preko prelaza i dalje kreću automobili.
Ruske snage ponovo su napale Severni most preko Dnjepra u Kijevu, dok se ukrajinska prestonica već treći dan suočava sa ozbiljnim saobraćajnim kolapsom zbog udara na glavne veze između leve i desne obale grada.
Ruski mlazni dron pogodio je jutros objekat telekomunikacione kompanije u centru Dnjepra, a ukrajinski mediji i snimci sa lica mesta navode da je reč o zgradi „Ukrtelekoma“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
NATO avion za rano radarsko otkrivanje i kontrolu, Boing E-3 Sentri, primećen je iznad zapadnog dela Crnog mora, gde trenutno prati vazdušnu i pomorsku situaciju u regionu.
Gostujući u emisiji "Hit Tvit", Ljiljana Cvjetković govorila je o napadu blokadera u Novom Sadu kada je pretrpela fizičko nasilje tokom postavljanja banera na štandu SNS kada ju je mučki udario Oleg Nikolić.
Rusija raspolaže sistemima S-400, „Pancir“, „Buk“ i „Tor“, ali ukrajinski dronovi koji lete brzinama uporedivim sa avionima iz Drugog svetskog rata ipak uspevaju da pređu stotine, pa i više od hiljadu kilometara i stignu do rafinerija, skladišta i drugih važnih objekata duboko u zemlji.
Slobodan Prvanović, jedan od najostrašćenijih blokadera, priznao je da takozvana "Studentska lista" nema nikakve šanse da pobedi Aleksandra Vučića na predstojećim izborima koji će se održati 25. oktobra.
Blokaderi su večeras u naselju Konjarnik u Beogradu izazvali neviđeni haos nasrnuvši na pristalice Srpske napredne stranke (SNS), pri čemu su im pokazivali srednji prst i uputili salve uvreda.
Aleksandar Vučić obratio se građanima na mitingu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Bačkoj Palanci, međutim, iznenada je prekinuo govor jer je jednoj baki pozlilo.
Osvedočeni siledžija i nasilnik nad ženama, blokader sa dna kace i prvi na blokaderskoj listi za predstojeće izbore, Ilija Srdanović, uhvaćen je u sramnoj laži.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" i kandidat za premijera Aleksandar Vučić obratio se građanima na velikom predizbornom skupu u Bačkoj Palanci.
Takmičar Plavog tima, Boris Stanojević, u "Exatlonu Srbija" simulirao je da prosi takmičarku Ivu Janković, pa je to ostao nezaboravan trenutak u emisiji "Druga strana Exatlona"
Jedna Srpkinja doživela je neprijatno iznenađenje kada je, nakon renoviranja kupatila, pokušala od majstora da zatraži da ispravi uočene propuste, a umesto odgovora dobila pretnju prijavom policiji.
Novosađaninu S. J., osumnjičenom da je tokom septembra na području podgoričkog naselja Stari aerodrom krao mobilne telefone, novčanike i torbu, određeno je zadržavanje do 72 sata.
Službenici Odeljenja bezbednosti Danilovgrad su u subotu veče u okviru planskih aktivnsoti pretresli kuću koju koristi državljanin Ujedinjenog Kraljevstva A.T.G. (33) i tom prilikom pronašli i u zaplenili određenu količinu marihuane.
Dvadesetogodišnjak i dve 19-godišnjakinje sa područja Varaždinske županije istražuju se zbog prodaje i omogućavanja konzumiranja droge, uključujući prodaju MDMA-a učenicama u srednjoj školi u Varaždinu. Tužilaštvo sumnja i da su od ljudi koji su dugovali novac za drogu uzimane lične karte i bankovne kartice kao garancija za plaćanje.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" nij elako nastao i da reditelju Lordanu Zafranoviću treba pružiti punu podršku.
Novi naučnofantastični triler Ridlija Skota u kojem glavnu ulogu igra Džejkob Elordi, povučen je iz više od 3.000 bioskopskih sala zbog slabe gledanosti, nakon što je za samo mesec dana doživeo veliki komercijalni neuspeh.
Ako na Jutjubu sve češće hvatate sebe kako satima gledate video za video-snimkom iako ste hteli da pronađete samo jednu konkretnu stvar, problem je u samoj platformi. Uz par izmena u podešavanjima možete da prekinete dominaciju algoritma i ponovo preuzmete kontrolu nad svojim vremenom.
Mišel Rok (52) iz Belfasta u Irskoj mislila je sa 42 godine da ulazi u menopauzu. Umesto toga, dočekalo ju je šokantno iznenađenje - trudnoća koju je otkrila tek u 33. nedelji.
Sestre Hilton ponovo su pokorile Pariz! Paris i Niki bile su glavne zvezde prestižne gala večeri BoF 500, gde su na Pariskoj nedelji mode demonstrirale dva potpuno različita, ali podjednako upečatljiva modna stila.
Zabluda je da holesterol iz namirnica direktno podiže njegov nivo u krvi. Glavni krivac u puteru zapravo su zasićene masti, koje podstiču rast LDL („lošeg”) holesterola. Puter zato nije zabranjena namirnica, ali ključ leži u umerenoj količini i pametnom kombinovanju.
Ćerka Jelene Karleuše Atina Tošić započinje novo životno poglavlje u Italiji, gde je nedavno upisala studije modnog menadžmenta, a kako naš portal saznaje - već je obezbedila i luksuzni stan u jednoj od najprestižnijih četvrti u Milanu.
Producent i voditelj Žika Jakšić tokom služenja vojnog roka završio je "iza rešetaka", i to na sedam dana zbog, kako sam kaže, potpuno nesvakidašnjeg razloga.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.