Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen našla se u centru nove istrage zbog navodne tajne prepiske sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i liderima najmoćnijih evropskih zemalja, nakon što je evropski ombudsman pokrenuo proveru postupanja Evropske komisije.
Prema navodima lista „Berliner cajtung“, reč je o grupnom četu u kojem su, pored Fon der Lajenove i Zelenskog, učestvovali nemački kancelar Fridrih Merc, predsednik Francuske Emanuel Makron, premijerka Italije Đorđa Meloni i britanski premijer Kir Starmer.
Evropski ombudsman već je poslao zvanično pismo Evropskoj komisiji i zatražio objašnjenja o toj prepisci. Za sada nisu objavljeni ni sadržaj poruka ni moguće posledice istrage, ali je slučaj odmah otvorio pitanje transparentnosti u vrhu Evropske unije.
Za sada nema potvrđenog sadržaja poruka, ali sama lista učesnika daje slučaju političku težinu. Ako su predsednica Evropske komisije, predsednik Ukrajine i lideri Nemačke, Francuske, Italije i Velike Britanije razgovarali u zatvorenom grupnom četu, onda se ne radi o beznačajnoj privatnoj komunikaciji, već o mogućem kanalu za dogovore na najvišem nivou.
Upravo zato evropski ombudsman proverava da li je Evropska komisija pravilno postupila kada tražene poruke nije dostavila.
Evropska komisija pod pritiskom
Evropskoj komisiji upućen je zvaničan zahtev za objašnjenje. Istraga treba da utvrdi da li su poruke morale da budu evidentirane i tretirane kao službena dokumenta.
To je ključno pitanje. Ako se preko neformalnih kanala razgovaralo o evropskoj politici prema Ukrajini, javnost ima pravo da zna da li takva komunikacija postoji, ko je u njoj učestvovao i da li su iz nje proistekle konkretne odluke.
Za Evropsku komisiju problem nije samo moguće postojanje poruka, već i način na koji su one čuvane, evidentirane ili uskraćene javnosti.
Fon der Lajen već imala problem sa porukama
Ovo nije prvi put da se predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen suočava sa kritikama zbog netransparentne komunikacije.
Tokom pandemije bila je pod pritiskom zbog poruka koje je razmenjivala sa predstavnicima farmaceutske kompanije Fajzer. Tada je Evropska komisija kritikovana jer nije jasno odgovorila kako tretira takve poruke i da li one treba da budu dostupne javnosti.
Zbog toga novi slučaj u Briselu ima dodatnu težinu. Kritičari sada tvrde da se ponavlja isti obrazac: važne političke komunikacije vode se van uobičajenih institucionalnih kanala, a kada novinari traže uvid, Komisija ne daje jasne odgovore.
Zašto je ovaj slučaj važan
Slučaj je posebno osetljiv jer se tiče Ukrajine, jedne od najvažnijih tema evropske politike. Evropska unija od početka rata usvaja pakete pomoći Kijevu, uvodi sankcije Rusiji i traži podršku država članica za dugoročnu strategiju prema Moskvi.
Ako su najvažniji evropski lideri i predsednik Ukrajine o tim pitanjima razgovarali u zatvorenom četu, onda se otvara pitanje gde prestaje neformalna komunikacija, a gde počinje službeni politički dogovor.
Za sada nema dokaza da je u porukama bilo nezakonitog sadržaja. Ali sama činjenica da ombudsman traži objašnjenja od Evropske komisije dovoljna je da slučaj postane politički problem za predsednicu Komisije.
Moguće posledice još nepoznate
Detalji istrage još nisu objavljeni. Evropski ombudsman može da zatraži dodatna dokumenta, da utvrdi nepravilnosti u postupanju Komisije ili da preporuči drugačiji odnos prema ovakvim porukama.
Međutim, politička šteta za Ursulu fon der Lajen već postoji. Još jedna priča o nedostupnim porukama vraća pitanje poverenja u Evropsku komisiju i način na koji se u Briselu donose odluke.
Za sada je poznato samo da je proveru pokrenuo evropski ombudsman, da je Evropskoj komisiji poslat zvaničan zahtev za objašnjenje i da se u centru slučaja nalazi navodni grupni čet predsednice Evropske komisije, predsednika Ukrajine i lidera ključnih evropskih država.
A to je dovoljno da se u Briselu ponovo otvori staro pitanje: ko zaista vidi poruke na osnovu kojih se kroji evropska politika.
NATO avion za rano radarsko otkrivanje i kontrolu, Boing E-3 Sentri, primećen je iznad zapadnog dela Crnog mora, gde trenutno prati vazdušnu i pomorsku situaciju u regionu.
Volstrit džornal piše da Rusija pojačava politički, vojni i ekonomski pritisak na Belorusiju kako bi Minsk imao aktivniju ulogu u ratu protiv Ukrajine, uključujući moguće korišćenje beloruske teritorije kao platforme za napade i otvaranje novog pravca pritiska na Kijev.
Bivši generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen pozvao je Veliku Britaniju i Francusku da odmah pošalju vojsku u Ukrajinu, ne čekajući mirovni sporazum sa Rusijom.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Ukrajinski poslanik Aleksej Kučerenko izazvao je skandal tokom gostovanja uživo na televiziji „Kijev 24“, kada je, pokušavajući da namesti kameru, pred gledaocima slučajno pokazao svoje genitalije.
Bugarska neće izdvajati novac za novu finansijsku pomoć Ukrajini, niti slati oružje iz zaliha svoje vojske, a premijer Rumen Radev potvrdio je da Sofija neće učestvovati ni u takozvanoj „koaliciji voljnih“.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Rusija je identifikovala više od 4.000 stranih plaćenika iz preko 70 država koji su učestvovali u borbama na strani ukrajinske vojske, saopštio je ruski Istražni komitet.
Ukrajinska vojska suočava se sa ozbiljnim problemima zbog prekida u radu američkog satelitskog sistema „Staršild“, koji koristi za upravljanje borbenim dronovima i presretanje ruskih bespilotnih letelica.
Građani Belgije mogli bi da plate cenu eventualne zaplene zamrznute ruske imovine, upozorila je generalna direktorka finansijskog depozitara Evroklir Valeri Urben.
Novi predlog zakona o ratnom i opsadnom stanju u Moldaviji izazvao je ozbiljna upozorenja iz Pridnjestrovlja, gde strahuju da bi vlast predsednice Maje Sandu mogla da iskoristi vanredne okolnosti za odlaganje izbora i otvaranje novog sukoba sa ruskim snagama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
NATO avion za rano radarsko otkrivanje i kontrolu, Boing E-3 Sentri, primećen je iznad zapadnog dela Crnog mora, gde trenutno prati vazdušnu i pomorsku situaciju u regionu.
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je došao u Policijsku stanicu Voždovac kako bi, u svojstvu oštećenog, dao izjavu povodom nasilnog upada u prostorije Informera 26. oktobra.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević dao je izjavu u policijskoj stanici na Voždovcu povodom divljačkog napada blokadera na redakciju Informera dan posle parlamentarnih izbora u Srbiji.
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, oglasio se putem Instagrama u vezi podrške listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" na prethodnim izborima.
U emisiji koju vodi Ljiljana Smajlović gostovao je anarhista Ratibor Trivunac, koji je izneo niz uznemirujućih stavova o Draganu J. Vučićeviću, Informeru i aktuelnim društvenim dešavanjima.
Jovana Jemović našla se na meti kritika zbog političkog angažmana i povezivanja sa Studentskom listom, a u objavi koja se odnosi na nju postavljeno je pitanje da li će nekadašnji kadrovi Demokratske stranke u Narodnoj skupštini zaista zastupati interese naroda i studenata.
Plavi tim odneo je pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u Exatlonu, najvećem sportskom rijalitiju, koji se emituje na Informer TV, nakon uzbudljivog nadmetanja na poligonu Podmornica.
Tokom noći sneg je prekrio Zlatiborski okrug, pa se pokrivač od desetak centimetara formirao na Tari, Zlatiboru, Zlataru, Čajetini, Novoj Varoši i Sjenici.
Vukosav Đorđević iz Zaječara, najstariji stanovnik Srbije, preminuo je 10. novembra u 107. godini života, a široj javnosti bio je poznat i po susretu sa Aleksandrom Vučićem, kao i želji da se provoza brzim vozom "Soko", koju mu je tadašnji predsednik obećao i kasnije ispunio.
Svetski dan dijabetesa obeleževa se danas, 14. novembra, pod sloganom "Reaguj na vreme - spreči dijabetes, sačuvaj zdravlje", a prema podacima Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" u Srbiji 440.000 odraslih osoba ima tu dijagnozu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, Službe za suzbijanje kriminala, Odeljenja za suzbijanje privrednog kriminala i Policijske uprave u Pirotu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Pirotu, uhapsili su M. B. (47), državljanina Turske, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljen promet akciznih proizvoda.
Pešak (47) zadobio je teške telesne povrede opasne po život u saobraćajnoj nezgodi koja se kasno sinoć dogodila u Stepojevcu, kada je na njega naleteo "audi".
Pripadnici Sektora unutrašnje kontrole MUP uhapsili su sedam policijskih službenika PU u Boru zbog sumnje da su zlostavljali i mučili Srđana Jankovića i Dejana Dragijevića, koji su optuženi za smrt dvogodišnje devojčice Danke Ilić.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Ljubitelji božićnog kaktusa koriste domaći rastvor od jabuke i vode za povremeno zalivanje, verujući da pomaže biljci. Ipak, za obilje cvetova presudni su odgovarajuća temperatura, svetlost i pravilna nega.
Izlazak video-igre GTA 6 izazvao je haos u kompanijama širom sveta, jer hiljade zaposlenih traže slobodan dan 19. novembra kako bi odmah zaigrali novi hit.
Prepoznatljivi praznični simbol Beča, ogromna crvena mašna ove godine neće biti postavljena u centru austrijske prestonice što je razočaralo brojne turiste.
Pevač Adil Maksutović je otkrio kako je, uprkos početnom nećkanju, zahvaljujući Saši Popoviću završio na "Grandovom" festivalu i ostvario veliki uspeh pesmom "Laku noć".
Monah Stefan Rajčić javno je podržao boksera Veljka Ražnatovića nakon što je izbio skandal zbog kostima bubamare sa suknjicom koji je njegov najmlađi sin Isaija nosio u vrtiću u Titelu.
Slavica Rokvić, udovica pevača Marinka Rokvića, zablistala je na koncertu sina Nikole u Sava centru, gde je mladalačkim izgledom, osmehom i neverovatnom harizmom privukla veliku pažnju.
Pevačica Sanja Stojanović (40), koja se proslavila u "Zvezdama Granda", povukla se iz javnosti nakon što je njen tadašnji dečko objavio njihov privatni eksplicitni snimak, koji je ubrzo postao viralan i izazvao veliki skandal.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.