Moskva razmatra mogućnost prvog udara na vojne ciljeve u Evropi ako proceni da NATO nastavlja da koristi Ukrajinu za napade na rusku teritoriju, tvrdi bivši analitičar CIA Lari Džonson.
U video-razgovoru sa politikologom Glenom Dizenom, pod nazivom „Putinova eksplozivna poruka NATO-u — Rusija objavljuje da je spremna za rat“, Džonson je ocenio da je Zapad izgubio strah od Rusije i da Moskva zato može krenuti ka postepenoj eskalaciji.
Prvi korak, prema njegovoj proceni, mogli bi biti udari na fabrike, vojne objekte i infrastrukturu u evropskim državama koje proizvode, isporučuju ili pomažu korišćenje oružja za napade na Rusiju.
To je najopasnija poruka cele analize: rat koji je do sada vođen preko Ukrajine mogao bi, po Džonsonovom tumačenju, da se prelije na teritoriju Evrope.
Džonson: Rusija više neće samo čekati napade
Džonson tvrdi da u Moskvi raste uverenje da NATO više nije samo politički i vojni sponzor Kijeva, već direktan učesnik sukoba.
On smatra da zapadne države šalju oružje, obezbeđuju obaveštajne podatke, satelitsko navođenje, komunikacione sisteme i vojnu tehničku podršku koja omogućava ukrajinske napade duboko po ruskoj teritoriji.
Prema njegovoj proceni, Rusija bi u jednom trenutku mogla da zaključi da više nema razloga da pogađa samo lansirne tačke u Ukrajini, već i izvore odakle dolaze oružje, tehnologija, navođenje i logistika.
To bi značilo udare po ciljevima u Evropi.
Džonson takav scenario ne predstavlja kao gotovu odluku Kremlja, već kao pravac razmišljanja koji, po njegovom mišljenju, postaje sve realniji ako NATO nastavi sadašnji kurs.
Fabrike oružja i vojni objekti kao moguće mete
Prema Džonsonu, prvi ruski udari u Evropi mogli bi da budu usmereni na fabrike i vojne objekte u državama koje isporučuju oružje Ukrajini.
To bi bio dramatičan zaokret u ratu.
Do sada je Zapad tvrdio da slanje oružja Kijevu ne znači direktno učešće u ratu protiv Rusije. Moskva, međutim, sve češće tvrdi suprotno: ako evropske države proizvode, isporučuju i pomažu korišćenje sistema kojima se gađa ruska teritorija, onda ti objekti postaju deo ratne infrastrukture.
Džonson upravo tu vidi moguću liniju ruske eskalacije.
Po njegovoj oceni, Moskva bi mogla da krene od ciljeva koji su direktno povezani sa ratom u Ukrajini: skladišta, fabrike, logistički centri, baze za obuku, komandni čvorovi i objekti iz kojih se pruža tehnička podrška ukrajinskim napadima.
Izviđački avioni NATO-a kao sledeći rizik
Džonson smatra da bi Rusija mogla da upozori NATO da će obarati izviđačke letelice ako one u međunarodnom vazdušnom prostoru prikupljaju podatke za napade na rusku teritoriju.
To bi bio još jedan korak ka direktnom sudaru.
Zapadni izviđački avioni i dronovi već dugo patroliraju u blizini ruskih granica, Crnog mora, Baltika i drugih osetljivih zona. NATO ih tretira kao deo nadzora i obaveštajne aktivnosti, ali Moskva tvrdi da se ti podaci koriste za ukrajinske udare.
Ako bi Rusija zaista počela da obara takve letelice, sukob više ne bi mogao da se predstavlja kao posredni rat.
Tada bi se otvorilo pitanje direktne vojne reakcije NATO-a, a upravo to Džonson označava kao opasnu zonu u koju se sada ulazi.
Dizen: NATO je 12 godina gradio ukrajinsku proksi vojsku
Glen Dizen ocenjuje da se evropske države više ne pripremaju samo za posredni sukob, već i za mogućnost direktnog rata sa Rusijom.
Prema njegovoj tvrdnji, taj proces traje više od 12 godina, od događaja u Ukrajini 2014. godine, koje on opisuje kao državni udar podržan od NATO-a.
Dizen tvrdi da je Zapad taj događaj predstavljao kao demokratsku revoluciju, dok je stvarni cilj bio stvaranje velike ukrajinske proksi vojske i potkopavanje Minskog sporazuma.
Po njegovom tumačenju, posle 2022. godine Zapad je odbacio političko rešenje i sve stavio na isporuke oružja.
Umesto pregovora, nastavljena je strategija vojnog pritiska na Rusiju preko Ukrajine.
Glavnokomandujući OSU Aleksandar Sirski izjavio je da Rusija razrađuje različite varijante nove ofanzivne operacije, uključujući i scenario napada iz pravca Belorusije, ali je kao najrealniju mogućnost izdvojio udar sa severa, iz Brjanske oblasti, prema Černigovskoj oblasti.
Raketni i dronovski udari po ruskoj logistici, energetici i infrastrukturi mogli bi da nateraju Rusiju da sama povuče snage sa Krima do kraja 2027. godine, izjavio je bivši komandant američke vojske u Evropi Ben Hodžis
Premijer Mađarske Peter Mađar poručio je da će Budimpešta nastaviti da pruža utočište Ukrajincima koji žele da izbegnu mobilizaciju, odbacujući inicijativu Evropske komisije da se ukrajinskim muškarcima vojnog uzrasta ukine privremena zaštita u Evropskoj uniji.
Ukrajinski dronovi su tokom noći ponovo pokušali da pogode rusku infrastrukturu satelitskih komunikacija, dok Moskva tvrdi da je protivvazdušna odbrana za 24 sata oborila čak 806 ukrajinskih bespilotnih letelica avionskog tipa.
Evropske članice NATO-a produžavaju oružani sukob u Ukrajini, a Zapad više ne krije pripreme za novi veliki evropski rat, izjavio je zamenik ministra odbrane i načelnik Glavne vojno-političke uprave Oružanih snaga Rusije, general armije Viktor Goremikin.
Dok je pažnja evropske javnosti usmerena na druge krize, Rusija uz granice severne Evrope i Baltika ubrzano gomila vojsku, širi baze i premešta tehniku, što u NATO-u sve otvorenije tumače kao pripremu za najgori scenario.
Ruski prankeri Vovan i Leksus objavili su razgovor u kojem je savetnik predsednika Estonije za nacionalnu bezbednost Madis Rol, misleći da razgovara sa sekretarom ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Rustemom Umerovom, govorio o spremnosti Talina da pomogne u koordinaciji aktivnosti povezanih sa napadima na severozapad Rusije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin hitno je sazvao sednicu Saveta bezbednosti zbog Kalinjingrada, jedne od najosetljivijih tačaka mogućeg sukoba Rusije i NATO-a, a pažnju su posebno privukle crvene fascikle na stolu učesnika sastanka.
Dok se borbe u Ukrajini nastavljaju bez radikalnih pomeranja na većem delu linije fronta, u zapadnim vojnim i obaveštajnim krugovima sve češće se postavlja ključno pitanje: zbog čega Rusija, uprkos očiglednim i ogromnim vojnim resursima, ne pokušava da izvede mnogo širu i masovniju ofanzivu?
Rizik da Evropa bude uvučena u sukob sa Rusijom mogao bi da se pojavi i pre 2030. godine, rekao je za Sputnjik stalni predstavnik Rusije pri OEBS Dmitrij Poljanski.
Rusija bi mogla da priprema vojnu provokaciju protiv baltičkih država ili Poljske kako bi proverila jedinstvo NATO-a i spremnost SAD da brane istočno krilo Alijanse, objavio je britanski „Gardijan“, pozivajući se na izvore iz dve zemlje NATO-a.
Ruski ekonomista Mihail Hazin ocenjuje da se globalni finansijski sistem približava tački preokreta i da se iza zvaničnih brojki krije mnogo dublja kriza Zapada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavnokomandujući OSU Aleksandar Sirski izjavio je da Rusija razrađuje različite varijante nove ofanzivne operacije, uključujući i scenario napada iz pravca Belorusije, ali je kao najrealniju mogućnost izdvojio udar sa severa, iz Brjanske oblasti, prema Černigovskoj oblasti.
Ruska ekonomija je već „previše ohlađena“ i više ne može dugo da izdrži ekstremno visoke kamatne stope, upozorio je izvršni direktor Sberbanke German Gref, tražeći od Centralne banke Rusije brže smanjenje kamata kako bi se pokrenule investicije i sprečilo dalje gušenje privrede.
Predsednik Rusije Vladimir Putin, prema oceni ukrajinskog politikologa Ruslana Bortnika, obnavlja rusku političku elitu ljudima povezanim sa ratom u Ukrajini kako bi se okružio kadrovima koji mu ostaju lojalni u slučaju nove krize sa Kijevom i Zapadom.
Dragan Đilas, lider Stranke slobode i pravde (SSP), tajkun i okoreli opozicionar, žestoko je napao studente blokadere i to prilikom gostovanja na njihovim glasilima.
Društvena mreža Iks danima "gori" zbog jednog pitanja - "Gde je nestala donedavna uzdanica tajkunske televizije N1, ali i jedna od glavnih promoterki blokadera i kreatorka laži decenije o sopstvenom dedi, Žaklina Tatalović?".
Istoričar iz Nikšića i funkcioner stranke Slobodna Crna Gora, Spasoje Tomić, otkrio je šta se krije iza napada vladajućih struktura njegove zemlje na Srbiju, istakavši i kako jedan ambasador u čitavoj toj situaciji vuče konce iza scene.
Damjan Otašević iz Crne Gore podelio je jezivo svedočenje o tome šta je preživeo nakon što su njega i još 34 Srba i Crnogoraca na Gazimestanu na Vidovdan, 28. juna, uhapsili krvnici Aljbina Kurtija, inače pripadnici policije lažne države Kosovo.
Specijalizovana veća u Hagu oglasila su se povodom suđenja bivšim vođama zločinačke Oslobodilakče vojske Kosova (OVK) Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju.
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Influenserka Jovana Morača, zajedno sa još 250 putnika, doživela je veliku neprijatnost prilikom leta kompanije "Wizz Air", kada je nakon višesatnog čekanja morala da napusti letelicu.
Kompanije koje su otpuštale zaposlene uz obrazloženje da će njihove poslove preuzeti veštačka inteligencija (AI) sada menjaju strategiju i ponovo zapošljavaju radnike, nakon što se pokazalo da automatizovani sistemi ne mogu u potpunosti da zamene ljudsko iskustvo i stručnost.
Nesvakidašnja filmska potera odigrala se u utorak uveče na području Grubišnog Polja u Hrvatskoj, gde je jedan maloletnik (17) seo za volan traktora i odlučio da isproba živce lokalne policije.
Zagrebačka policija sprečila je distribuciju ogromne količine supstanci zabranjenih u sportu tako što je u jednoj poštanskoj pošiljci na području Peščenice zaplenila stotine kilograma testosterona i steroida.
Istraga o brutalnom ubistvu Darka Veskovića Prike (46), koji je likvidiran 22. juna u Kumodražu, otkrila je zastrašujuće detalje o tome koliko je ovaj zločin bio profesionalno i do detalja isplaniran.
Crnogorska policija, u saradnji sa Interpolom i FAST timom za ciljano traganje, uspešno je realizovala ekstradiciju Vuka Lakićevića (28), visokorangiranog pripadnika "škaljarskog klana". Primopredaja je izvršena na graničnom prelazu Debeli Brijeg, nakon što je Lakićević lociran i uhapšen u Hrvatskoj krajem aprila ove godine po poternici Višeg suda u Podgorici.
Evropska radiodifuzna unija saopštila je da je CBS/Radio Kanada nacionalni javni emiter Kanade njen novi član i da će ta zemlja učestvovati na Evroviziji 2027. u Bugarskoj.
Pevačica Tejlor Svift i njen verenik Trevis Kelsi grade ogroman dvorac unutar arene "Medison Skver Garden" u Njujorku za svoje venčanje koje je zakazano za 3. jul.
Glumica Vesna Stanković već pune dve godine prolazi kroz izuzetno zahtevan životni period, suočavajući se sa ozbiljnim zdravstvenim problemom, karcinomom dojke.
Producent Nikola Burovac izrazio je veliku zahvalnost predsedniku Aleksandru Vučiću, istakavši da zahvaljujući njegovoj višegodišnjoj podršci domaćoj filmskoj i televizijskoj produkciji danas svedočimo zlatnom dobu i velikom uspehu domaće kinematografije.
Mnogi smatraju da je veče, neposredno pre odlaska na spavanje, pravo vreme za intimnost, ali doktor Majkl Brus tvrdi da biologija govori nešto sasvim drugo.
Tokom letnjih vrućina grudnjak mnogo brže upija znoj i nečistoće, pa stručnjaci upozoravaju da ga ne bi trebalo nositi predugo bez pranja. Evo koliko često bi trebalo da ga perete.
Ako želite da vaša spavaća soba konačno prodiše i dobije onaj prepoznatljivi, sofisticirani izgled koji viđamo u luksuznim hotelima i na stranim sajtovima za dizajn, sve se vrti oko izuzetno pristupačnih trikova koji menjaju celokupan doživljaj prostora.
Pevačica Dušica Grabović objavila je snimak koji je u rekordnom roku zapalio društvene mreže, prikupivši više od 200.000 pregleda za svega nekoliko sati.
Pevačica Jelena Karleuša jedna je od retkih koja nikada nije podlegla trendu tetoviranja, već na telu nosi samo dve tetovaže. U pitanju su imena njenih ćerki Atine i Nike, koje za nju predstavljaju najveću životnu vrednost.
Pevačica Džejla Ramović ostvaruje značajnu zaradu i van muzičke scene, a od reklama na društvenim mrežama inkasira između 5.000 i 10.000 evra po angažmanu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.