Astronomi su prvi put otkrili atmosferu oko stenovite planete koja kruži u nastanjivoj zoni druge zvezde, čime je dobijen najjači dosadašnji dokaz da van Sunčevog sistema postoje svetovi koji mogu da sačuvaju jedan od osnovnih uslova za život.
Reč je o egzoplaneti LHS 1140 b, udaljenoj oko 48 svetlosnih godina od Zemlje. Naučnici su u njenim gornjim slojevima otkrili helijum koji odlazi u svemir, što predstavlja jasan dokaz da planeta nije gola stena, već da je obavijena atmosferom.
- Atmosfere su neophodne da bi planeta imala uslove za život kakav mi poznajemo. Ovo je prvi put da je neko pronašao atmosferu stenovite planete u nastanjivoj zoni druge zvezde - rekao je glavni autor istraživanja Kolin Čerubim, koji je nedavno doktorirao na Harvardu.
Otkriće ne dokazuje da na planeti postoji život, niti da na njenoj površini sigurno ima vode. Pokazuje, međutim, da je stenovita planeta u oblasti u kojoj bi tečna voda mogla da opstane uspela da sačuva atmosferu milijardama godina - nešto što astronomi do sada nisu uspeli pouzdano da potvrde ni na jednom sličnom svetu.
Planeta veća i teža od Zemlje
LHS 1140 b kruži oko hladnog crvenog patuljka, zvezde znatno manje i tamnije od Sunca. Jednu orbitu završava za 24,7 dana, ali se zbog slabijeg zračenja matične zvezde nalazi u takozvanoj cirkumstelarnoj nastanjivoj zoni.
To je područje oko zvezde u kojem temperature, u zavisnosti od sastava atmosfere, mogu da omoguće postojanje vode u tečnom stanju. Sama činjenica da je planeta u toj zoni ne znači da je nastanjena, ali je čini jednim od najvažnijih ciljeva u potrazi za životom van Sunčevog sistema.
Planeta ima oko 5,6 puta veću masu od Zemlje i prečnik približno 1,7 puta veći. Prima oko 42 odsto energije koju Zemlja dobija od Sunca, dok je njena procenjena ravnotežna temperatura oko minus 47 stepeni Celzijusa. Atmosfera bi, međutim, mogla znatno da promeni stvarne uslove na njenoj površini.
Atmosfere regulišu temperaturu, štite površinu od štetnog zračenja i omogućavaju dugoročno zadržavanje tečne vode. Upravo zato je pitanje da li stenovite planete oko crvenih patuljaka mogu da ih sačuvaju bilo jedna od najvećih nepoznanica savremene astronomije.
Crveni patuljci često emituju snažno rendgensko i ultraljubičasto zračenje koje može da ogoli obližnje planete i odnese njihove gasove u svemir. LHS 1140 b pokazuje da taj proces ne mora uvek potpuno da uništi atmosferu.
- Pre 20 godina pitali smo se da li uopšte postoje planete Zemljinog tipa. Onda smo otkrili da su česte i pronašli smo neke u nastanjivoj zoni. Sledeće pitanje bilo je da li je neka od njih uspela da sačuva atmosferu. Sada znamo da bar jedna jeste - rekao je profesor Harvarda Robin Vordsvort, jedan od autora studije.
Uhvatili helijum koji beži u svemir
Čerubim i njegove kolege prethodno su napravili teorijski model prema kojem bi LHS 1140 b trebalo da ima gornje slojeve atmosfere bogate helijumom i siromašne vodonikom.
Prema njihovoj teoriji, lakši vodonik je tokom milijardi godina uglavnom odnet u svemir, dok je helijum ostao. Teži gasovi, među kojima bi mogli da budu kiseonik, ugljenik, azot i vodena para, verovatno se nalaze dublje u atmosferi i ne mogu lako da pobegnu.
Da bi proverili proračune, astronomi su koristili infracrveni spektrograf VINERED na teleskopu Magelan Klej u opservatoriji Las Kampanas u Čileu.
Ključna prilika ukazala se 23. septembra 2024. godine, kada su LHS 1140 b i manja planeta LHS 1140 c prošle ispred svoje zvezde u razmaku od samo 39 minuta. Takvo poravnanje neće se ponoviti najmanje narednih 50 godina.
Dok planeta prolazi ispred zvezde, deo zvezdane svetlosti prolazi kroz njenu atmosferu. Različiti gasovi ostavljaju prepoznatljive tragove u spektru svetlosti, pa astronomi na osnovu njih mogu da utvrde šta se nalazi oko planete udaljene stotinama biliona kilometara.
LHS 1140 c nije pokazala jasan trag atmosfere. Kod LHS 1140 b, međutim, otkriven je karakterističan potpis helijuma koji se prostirao daleko izvan vidljive ivice planete.
- Kolin je analizirao planete koje poznajemo i pretpostavio da ova ima atmosferu sa helijumom. Zatim je organizovao posmatranje i rezultat je bio jasan - rekao je šef Odeljenja za astronomiju na Harvardu i astronom Centra za astrofiziku Harvard–Smitsonijan Dejvid Šarbone.
Šarbone je priznao da je u početku bio skeptičan jer se Čerubimov plan zasnivao na matematičkom modelu, a ne na prethodnim posmatranjima. Dobijeni podaci su ga, međutim, ubedili.
Atmosfera se menja, ali nije nestala
Helijum je jasno otkriven tokom posmatranja 2024. godine, ali isti signal nije registrovan godinu dana kasnije. Naučnici smatraju da to ne znači da je atmosfera nestala, već da se brzina njenog odlaska u svemir menja u zavisnosti od aktivnosti zvezde, temperature gornjih slojeva i zvezdanog vetra.
Modeli pokazuju da je gornja atmosfera verovatno bogata helijumom, dok bi se u nižim slojevima mogli nalaziti znatno teži gasovi. Ranija istraživanja ukazivala su i na mogućnost da voda čini između devet i 19 odsto mase planete, ali novo otkriće ne potvrđuje da na površini postoji okean.
Niske temperature mogle bi da zadrže vodu u nižim slojevima atmosfere i spreče je da dospe visoko, gde bi je zračenje zvezde razložilo i odnelo u svemir. To je jedan od razloga zbog kojih naučnici smatraju da bi LHS 1140 b mogla da bude izuzetno važna za buduća istraživanja.
Sledeći zadatak biće utvrđivanje sastava dubljih delova atmosfere. Posmatranja svemirskim teleskopom Džejms Veb trebalo bi da pokažu da li u njoj postoje voda, ugljen-dioksid i drugi gasovi važni za procenu uslova na površini.
Za sada je potvrđena presudna činjenica: najmanje jedna stenovita planeta u nastanjivoj zoni druge zvezde uspela je da sačuva atmosferu. Potraga za svetom nalik Zemlji time je prešla granicu koju astronomi do sada nisu uspeli da probiju.
Američka svemirska agencija NASA traži volontere za učešće u misiji Moon and Mars Exploration Analog, koja bi trebalo da počne najranije u avgustu 2027. godine u Svemirskom centru Džonson u Hjustonu.
Šest misterioznih objekata isplivalo je na plažama severnog Kvinslenda, kod Taunsvila, a stručnjaci upozoravaju da bi moglo da se radi o takozvanim „svemirskim kuglama“ - delovima raketa koji ostaju posle lansiranja i koji mogu da sadrže ostatke otrovnog raketnog goriva.
Iran nastavlja sa nesmetanom realizacijom svog ambicioznog kosmičkog programa, sa fokusom na stvaranje složene satelitske mreže, demonstrirajući vojnu i tehnološku otpornost na polju na kom su Sjedinjene Američke Države i Izrael godinama pokušavale da stave veto.
Asteroid (152637) 1997 NC1 danas u 11.14 časova po Griniču projuriće pored Zemlje i biće vidljiv posmatračima zvezda uz pomoć malog teleskopa ili većeg dvogleda, saopštila je Evropska svemirska agencija (ESA).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američka svemirska agencija NASA traži volontere za učešće u misiji Moon and Mars Exploration Analog, koja bi trebalo da počne najranije u avgustu 2027. godine u Svemirskom centru Džonson u Hjustonu.
Jedan od najostrašćenijih blokadera, Luka Pešić, bio je kolovođa današnjeg nasilja u Užicu tokom kog su njegovi istomišljenici nasrtali na kordon policije ne bi li izazvali krvoproliće u tom gradu gde se održavao skup Srpske napredne stranke (SNS).
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je pred hiljadama ljudi u srcu Užica na mitingu "Ujedinjena Srbija" održao veličanstven govor tokom kog je u jednom trenutku poslao moćnu poruku svima onima koji bi da cepaju našu zemlju.
Preduzeće "Trepča jug" kojim upravljaju privremene institucije u Prištini danas je preuzelo nekoliko objekata u centru Zvečana, nakon što je prethodno od njihovih korisnika zatraženo da ih napuste, uz obrazloženje da se radi o imovini ovog preduzeća.
Skandalozne scene uličnog divljaštva zabeležene su u Užicu uoči veličanstvenog narodnog skupa Srpske napredne stranke, kada je grupa opozicionih ekstremista i blokadera nasilno pokušala da spreče okupljanje desetina hiljada poštenih građana. Ono što se dešavalo ispred kordona policije graniči se sa čistom psihijatrijom i podseća na najcrnje scenarije uličnog terora.
Predsednica Narodne Skupštine Republike Srbije Ana Brnabić razmontirala je u četiri kratke rečenice predsednika DS-a Srđana Milivojevića, koji je, podsetimo, danas bio jedan od predvodnika nasilnih blokadera u Užicu.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić ponovo se oglasila na društvenoj mreži Iks po povatku sa veličanstvenog skupa u Užicu i poslala upozoravajuću poruku građanima Srbije da ne zaborave bezobzirne uvrede i mržnju koju opozicioni ekstremisti svakodnevno prosipaju po narodu.
Lanu Stanišić, Nemanju Radovanovića i Jovana Ikića veoma je iznenadila informacija da će Exatlon 2 trajati tri meseca, a njihova reakcija će se prepričavati.
Bivši učesnik "Exatlona" Andrej Bedić otkrio je kako se nosio sa porazima u takmičenju, ali i detalje iz privatnog života koje javnost do sada nije znala.
Na društvenim mrežama pojavila se fotografija muzičara Pavla Boškovića, poznatijeg kao Gazda Paja, iz detinjstva, koja je izazvala brojne reakcije i simpatije fanova.
Bivša učesnica Exatlona Sanja Kalinović podelila je sa pratiocima svoje mišljenje o učešću Gazda Paje u novoj sezoni najvećeg sportskog rijalitija na svetu.
Mladoženja i njegovo društvo iz sela Koštunići kod Gornjeg Milanovca dugo će pamtiti momačko veče, ali ne baš po provodu kojem su se nadali. Planirano slavlje prekinulo je snažno nevreme koje je zahvatilo ovaj kraj.
Radovan Krivokapić (44), poznatiji pod nadimkom "Mesar", preminuo je u Opštoj bolnici, 29. avgusta 2025. godine, nakon što je teško ranjen u pucnjavi u naselju Zlatne njive, u Kotoru.
Kada pijani ili drogirani sednu za volan, ne ugrožavaju samo sebe i druge učesnike u saobraćaju, već neretko, kada ih policija zaustavlja, pokušavaju da pobegnu. Umesto da stanu na znak službenika, dodaju gas, prelaze u suprotnu traku, prolaze kroz ulice velikom brzinom, a pojedini, kada shvate da im beg automobilom ne uspeva, pokušavaju da policiji umaknu i pešice. Tako obična saobraćajna kontrola za nekoliko trenutaka može da preraste u pravu filmsku poteru.
Sinoć je u Zaječaru počeo tradicionalni rok spektakl, 59.Gitarijada koja se održava u podnožju Kraljevice uz rokere koji su pristigli iz svih gradova Srbije, ali i iz inostranstva.
U studiji sprovedenoj na jednom paru istraživači su došli do zaključka da misionarska poza sa jastukom ispod karlice dovodi do najvećeg protoka krvi ka klitorisu.
Iako se često smatra da je osam sati sna idealno za svakoga, stvarna potreba za odmorom varira od osobe do osobe. Dok nekima ista količina sna nije neophodna da bi normalno funkcionisali, drugima je potrebno znatno više vremena u krevetu da bi se osećali odmorno i produktivno.
Voditeljka Dragana Katić prisustvovala je koncertu pevača Milančeta Radosavljevića, gde je u razgovoru sa okupljenim medijima podelila utiske o atmosferi, ali se dotakla i aktuelnosti sa domaće javne scene.
Supruga popularnog boksera Veljka Ražnatovića, Bogdana Ražnatović, stigla je večeras na boks meč u Beogradu kako bi iz prvih redova pružila podršku svom suprugu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.