Azerbejdžan je za samo nekoliko dana javno podržao odbijanje Ukrajine da se odrekne teritorija, a zatim u Moskvi potpisao dvogodišnji plan konsultacija sa Rusijom i ponovo stao iza kopnenog koridora koji Moskvu povezuje sa Iranom.
Baku ne želi da bude ruski satelit, ali očigledno nema nameru ni da se svrsta uz Evropu, ocenjuje Kijev post.
Ministar spoljnih poslova Azerbejdžana Džejhun Bajramov i njegov ruski kolega Sergej Lavrov sastali su se 17. jula u Moskvi, gde su potpisali Plan konsultacija dva ministarstva za 2026. i 2027. godinu. Bajramov je poručio da su dve zemlje iza sebe ostavile „težak period“ i da su odnosi potpuno normalizovani zahvaljujući ličnom angažovanju predsednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva i predsednika Rusije Vladimira Putina.
Taj potez usledio je samo nekoliko dana nakon što je Alijev na Globalnom medijskom forumu u Šuši poslao otvorenu poruku podrške Ukrajini.
Upitan kakav bi savet dao Kijevu, predsednik Azerbejdžana ponovio je stav koji je izneo i godinu dana ranije:
„Nikada ne pristajte na okupaciju.“
Alijev je dodao da Ukrajina upravo to i radi – ne prihvata gubitak teritorije. Njegova poruka dobija dodatnu težinu jer je i sam Azerbejdžan decenijama zasnivao spoljnu politiku na neprikosnovenosti teritorijalnog integriteta.
Zelenski potpisao šest sporazuma, Lavrov odmah dobio svoj plan
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski boravio je 25. aprila u prvoj radnoj poseti Azerbejdžanu od početka rata. Tokom razgovora sa Alijevim u Gabali potpisano je šest bilateralnih dokumenata, dok su bezbednost, energetika, humanitarna podrška i saradnja odbrambenih industrija označene kao oblasti od posebnog značaja.
Međutim, nekoliko dana posle Alijevljeve poruke Ukrajini, njegov šef diplomatije sedeo je pored Lavrova u Moskvi i potpisivao dokument kojim se saradnja dva ministarstva institucionalizuje za naredne dve godine.
Foto: Miloš Rafailović
Ilham Alijev
Takav potez ne znači da se Azerbejdžan automatski vraća pod rusku kontrolu, ali Moskvi daje politički kanal koji joj je izuzetno važan. Saradnja ministarstava ne obuhvata samo bilateralne odnose, već može uključivati koordinaciju na međunarodnim forumima, glasanje, uzdržavanje ili odbijanje inicijativa kojima Zapad pokušava da dodatno izoluje Rusiju, navodi se u analizi Kijev posta.
Baku tako pokušava da zadrži maksimalan prostor za manevrisanje. Ukrajini i Evropi poručuje da nije deo ruske sfere uticaja, dok Moskvi jasno stavlja do znanja da se neće priključiti evropskom bloku niti prekinuti strateški važne veze sa Rusijom.
Koridor koji Rusiju izvlači iz dometa ukrajinskih napada
Moskva je sa sastanka dobila još jednu važnu potvrdu – Azerbejdžan nastavlja da podržava Međunarodni transportni koridor Sever–Jug, kopneni pravac koji preko azerbejdžanske teritorije povezuje Rusiju sa Iranom, a dalje i sa tržištima Persijskog zaliva i južne Azije.
Bajramov je ovaj koridor nazvao jednim od ključnih prioriteta Bakua i potvrdio spremnost Azerbejdžana da proširi transportne kapacitete. Lavrov je ukazao na napredak u izgradnji železničke deonice Rašt–Astara u Iranu, kao i na razgovore ruskih, azerbejdžanskih i iranskih železničkih zvaničnika.
Za Azerbejdžan projekat nosi i očigledan rizik, jer jača vezu Rusije i Irana – dve sile sa kojima Baku ima složene i često napete odnose. Za Moskvu je, međutim, korist višestruka: dobija kopneni pravac za trgovinu i logistiku koji je znatno teže ugroziti od pomorskih ruta.
Ukrajina je poslednjih nedelja proširila napade na ruske brodove i logistiku u Azovskom moru. Plovidba je ograničena, deo tereta mora da se preusmerava, dok su ruski izvozni pravci kroz Azovsko i Crno more sve izloženiji bespilotnim letelicama i drugim sredstvima udara.
U takvim okolnostima koridor Sever–Jug za Rusiju više nije samo komercijalni projekat. On postaje strateška kopnena arterija koja Moskvu preko Azerbejdžana povezuje sa Iranom i omogućava joj da deo transporta skloni od ukrajinske kampanje protiv ruske pomorske infrastrukture.
Rusija kao osiguranje za vlast u Bakuu
Kijev post navodi da iza azerbejdžanske politike možda ne stoje samo trgovina i geografija. Za vlast u Bakuu očuvanje ruskog uticaja u regionu može da predstavlja i političko osiguranje od pritiska evropskih institucija.
Parlamentarna skupština Saveta Evrope (PSSE) izrazila je u junu zabrinutost zbog „ućutkivanja kritičkih glasova“ u Azerbejdžanu. Prema podacima iz maja 2026. godine, u zemlji je bilo prijavljeno 328 političkih zatvorenika, među kojima su novinari, aktivisti za ljudska prava, opozicionari i predstavnici organizacija civilnog društva.
Foto: TANJUG/ AMIR HAMZAGIĆ/ bg
Ilham Alijev
Za vlast suočenu sa takvim optužbama potpuno povlačenje Rusije iz regiona ne mora da bude dobra vest. Snažniji evropski uticaj gotovo sigurno bi doneo veći pritisak zbog ljudskih prava, medijskih sloboda i položaja opozicije, dok Moskva takve zahteve tradicionalno ne postavlja.
Zato azerbejdžanska strategija nije jednostavno svrstavanje uz jednu stranu. Alijev podržava ukrajinski stav o teritorijalnom integritetu, produbljuje bezbednosne odnose sa Kijevom, ali istovremeno održava vezu sa Putinom i pomaže razvoj koridora koji Rusiji postaje sve važniji.
Dok je Bajramov u Moskvi obnavljao odnose sa Lavrovom, provladini krugovi u Bakuu već su nagađali da bi njegovo sledeće važno odredište mogao da bude Kijev. Kijev post ocenjuje da bi u petoj godini rata prva poseta azerbejdžanskog ministra ukrajinskoj prestonici bila odavno očekivana.
Poruka Bakua tako je pažljivo odmerena: Azerbejdžan neće dozvoliti Rusiji da ga tretira kao satelit, ali neće ni spaliti mostove sa Moskvom da bi zadovoljio Kijev ili Brisel.
Ruska vojska završava oslobađanje Krasnog Limana, ključnog ukrajinskog uporišta na severu Donbasa, dok su organizovana odbrana Oružanih snaga Ukrajine (OSU) i jedinstveni sistem komandovanja u gradu potpuno razbijeni, izjavio je načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov.
Ruske snage izvele su kombinovani udar na položaj ukrajinskog obalskog raketnog sistema „Neptun“ u Nikolajevskoj oblasti, uništivši lanser i vozilo za transport i dopunu raketama, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
„Koalicija voljnih“ prelazi iz političkih saopštenja u konkretnu vojnu fazu: države okupljene oko Francuske i Velike Britanije održaće prve zajedničke vežbe u zemljama koje se graniče sa Ukrajinom, dok su Multinacionalne snage za Ukrajinu (MNF-U) proglašene spremnim za delovanje posle eventualnog prekida vatre.
Ukrajinski novinar Denis Kazanski objavio je snimak razorene Konstantinovke u Donjeckoj oblasti, na kojem se vide uništene stambene zgrade, ruševine i čitavi delovi grada opustošeni višemesečnim borbama.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Rusija bi mogla da odgovori na ukrajinske napade na Krimski most udarima bez presedana po strateški važnim mostovima na teritoriji Ukrajine, upozorio je ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Ukrajinski vojni stručnjaci razvili su plan za nanošenje velikih gubitaka kineskoj ratnoj mornarici u slučaju invazije na Tajvan, zasnovan na iskustvima ukrajinskih napada na rusku Crnomorsku flotu.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Bezbednosne službe Severne Makedonije i Grčke sprečile su planirani teroristički napad na jednu osobu u Grčkoj i razbile kriminalnu mrežu koja je, prema navodima istražitelja, delovala po naređenjima iranskog državljanina povezanog sa obaveštajnim službama Teherana.
Moldavija je u utorak, 17. novembra, hitno zatvorila celokupan vazdušni prostor nakon što je bespilotna letelica tipa „šahed“ primećena kako se kreće prema Kišinjevu, dok je drugi dron, „geran-2“, prethodno dva puta ušao na teritoriju zemlje iz pravca Ukrajine.
Ruska raketna fregata „Admiral Golovko“, naoružana hipersoničnim raketama „cirkon“, prešla je Atlantski okean i kroz Gibraltarski moreuz uplovila u Sredozemno more, saopštila je u utorak, 17. novembra, pres-služba ruske Severne flote.
Ukrajina je za napad na Krimski most angažovala čak 11 različitih vrsta raketa, bespilotnih letelica i drugih vojnih sistema, otkrio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska vojska završava oslobađanje Krasnog Limana, ključnog ukrajinskog uporišta na severu Donbasa, dok su organizovana odbrana Oružanih snaga Ukrajine (OSU) i jedinstveni sistem komandovanja u gradu potpuno razbijeni, izjavio je načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov.
Vukša Dragović, lider Srpskih suverenista podelio je urnebesan snimak Ilije Srdanovića iz Skupštine Srbije, na kojem prvi na Studentskoj listi odgovara na pitanje novinara.
Govorom Jugoslava Gašića o tome zašto bi kandidat sa Studentske liste Aleksandar Čupić trebalo da bude izabran za predsednika Narodne skupštine Republike Srbije nisu oduševljeni ni oni koji su žestoko podržavali takozvane studente.
Poslanica poslaničke grupe "Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje" Ana Brnabić reagovala je danas na vest o dodatku za internet pregledač koji automatski isključuje zvuk tokom obraćanja Aleksandra Vučića.
Umesto da osude napad na narodnu poslanicu Lidiju Vukićević i upute izvinjenje zbog incidenta ispred Narodne skupštine, saborci Marije Radovanović stali su u odbranu nasilja!
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je zahtev potpredsedniku Visokog saveta tužilaštva (VST) za hitnu reakciju podovom neprimerenog uticaja javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva Branka Stamenkovića na VJT u Beogradu, disciplinskog tužioca VST i Javno tužilaštvo za organizovani kriminal.
Poslanica poslaničke grupe ''Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje'' Marina Raguš održala je oštar i emotivan govor na drugom zasedanju Skupštine Srbije u 15. sazivu, tokom kojeg se posebno obratila predsedavajućem Stojanu Radenoviću, ali i poslala jasnu poruku novoj parlamentarnoj većini.
Iz Mađarske naftne kompanije MOL istakli su danas kako su pripreme za transakciju u vezi sa NIS-om ušle su u novu fazu i oni sada, osim pregovora, mogu pokrenuti povezane postupke za dobijanje regulatornih odobrenja.
Policija u Novom Sadu rasvetlila je podmetanje požara u poznatom restoranu "Piccante" na Bulevaru patrijarha Pavla i uhapsila dvojicu Beograđana, A. I. (20) i Š. B. (23), koji se sumnjiče da su učestvovali u ovom napadu.
U slučaju smrti 32-godišnjeg Kristijana Josipa Periša, 21. oktobra, u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u Zagrebu, broj osumnjičenih porastao je na osam, dok je u dokumentima detaljno opisano i postupanje sada uhapšene lekarke na specijalizaciji.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Duboko unutar Arktičkog kruga, oko 3.000 kilometara severno od Moskve, nalazi se Noriljsk - industrijski grad sa oko 176.000 stanovnika. Sa prizorima koji podsećaju na postapokaliptične filmove, snegom koji zatrpava ulice i temperaturom koja je u minusu oko 240 dana godišnje, s pravom nosi titulu najdepresivnijeg grada na svetu.
Sunce, jedna od najvažnijih planeta u natalnoj karti, menja znak i ulazi u Strelca 22. novembra, čim počinje sezona ovog vatrenog znaka. Sunce u Strelcu doneće odlične vesti za Strelčeve, Lavove i Ovnove.
Pevačica Jelena Karleuša ponovo je uspela da izazove brojne reakcije, ovog puta svojim neobičnim modnim izdanjem i izjavama koje su privukle pažnju na društvenim mrežama.
Estradni par Biljana Jevtić i Aca Ilić imaju ogroman razlog za slavlje - njihov sin jedinac, Ivan Ilić, zvanično je postao član Advokatske komore Beograda.
Pevačica Ružica Čavić proživela je težak životni period jer se punih šest godina borila za potomstvo, a na tom putu veliku snagu pronalazila je u veri, obilazeći svetinje, a poseban preokret doneo joj je sudbinski susret sa monahinjom Femilijom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.