Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
Prema istraživanju poljskog Centra za istraživanje javnog mnjenja (CBOS), 52 odsto ispitanika smatra da Poljska više ne treba da prima izbeglice iz delova Ukrajine zahvaćenih sukobom. Nastavak njihovog prihvatanja podržava 42 odsto građana, dok šest odsto nema jasan stav. To je prvi put u više od decenije praćenja ovog pitanja da su protivnici prijema ukrajinskih izbeglica brojniji od pristalica.
Promena je ogromna. Neposredno posle početka rata 2022. godine prijem izbeglica podržavalo je čak 94 odsto Poljaka. Podrška se na veoma visokom nivou zadržala do sredine 2023, a zatim je počela neprekidno da pada. Samo od decembra 2025. broj protivnika povećan je za šest procentnih poena, dok je podrška opala za isti iznos.
Više od polovine smatra da je pomoć preterana
Promena se ne odnosi samo na dolazak novih izbeglica. Čak 54 odsto ispitanika smatra da je pomoć koju poljska država već pruža ukrajinskim građanima prevelika. U septembru prošle godine taj stav imalo je 50 odsto građana.
Istovremeno, udeo Poljaka koji sadašnji obim pomoći smatraju odgovarajućim pao je sa 46 na 40 odsto. U aprilu 2022. svega 18 odsto ispitanika smatralo je da Poljska previše pomaže Ukrajincima - 36 procentnih poena manje nego danas.
Foto: EPA
Istraživanje je sprovedeno od 2. do 12. jula na reprezentativnom uzorku od 938 punoletnih stanovnika Poljske, neposrednim, telefonskim i internet anketiranjem.
Najveći otpor prijemu novih izbeglica zabeležen je među stanovnicima sela, građanima sa nižim prihodima i obrazovanjem, fizičkim radnicima i biračima desnice. Protiv nastavka prijema izjasnilo se 61 odsto stanovnika sela, naspram 31 odsto ljudi u najvećim gradovima. Među ispitanicima sa najnižim obrazovanjem protivljenje dostiže 71 odsto, dok među visokoobrazovanima iznosi 33 odsto.
Politička podela je još oštrija. Prijem Ukrajinaca podržava 81 odsto birača Nove levice, 77 odsto pristalica stranke Zajedno i 71 odsto birača Građanske koalicije. Nasuprot tome, protiv je 69 odsto pristalica Prava i pravde, 53 odsto birača Konfederacije slobode i nezavisnosti i 78 odsto pristalica Konfederacije poljske krune.
Poljaci traže prava za one koji plaćaju doprinose
Rezultati ipak ne pokazuju da većina Poljaka želi potpuno ukidanje svake pomoći. Građani prave jasnu razliku između socijalnih prava, obaveze rada i zaštite najugroženijih.
Čak 87 odsto podržava odluku da pun pristup zdravstvenim uslugama imaju samo ukrajinski državljani koji u Poljskoj rade i plaćaju zdravstvene doprinose.
Sa druge strane, 58 odsto ispitanika protivi se ukidanju besplatnog smeštaja u kolektivnim centrima ukrajinskim majkama sa decom starijom od godinu dana. Takvo ograničenje podržava 29 odsto građana. Protiv ukidanja smeštaja majkama i deci izjasnio se čak i veliki deo ljudi koji ukupnu pomoć Ukrajincima smatraju preteranom.
Poruka istraživanja zato nije da Poljaci traže izbacivanje Ukrajinaca koji se već nalaze u zemlji, već da većina više ne želi nastavak politike otvorenog prijema i širokih povlastica bez jasnih uslova.
Navrocki traži zabranu banderovskih simbola
Promena javnog raspoloženja dolazi u trenutku novih napetosti između Varšave i Kijeva zbog istorijskih pitanja, položaja ukrajinskih izbeglica i odnosa prema Organizaciji ukrajinskih nacionalista (OUN) i Ukrajinskoj ustaničkoj armiji (UPA).
Predsednik Poljske Karol Navrocki pozvao je da se iz poljskog javnog prostora uklone crveno-crne zastave povezane sa banderovskim pokretom i zatražio zakonsko ograničavanje propagiranja te ideologije.
- Crveno-crnu zastavu ne želimo u poljskom javnom prostoru - poručio je Navrocki tokom obeležavanja godišnjice masakra nad Poljacima na Volinju.
On je crveno-crnu simboliku, koja treba da predstavlja krv i zemlju, uporedio sa nacističkom parolom „krv i tlo“. Istovremeno je naglasio da odgovornost za zločine ne pripisuje čitavom ukrajinskom narodu.
- Ne optužujemo ceo ukrajinski narod. Optužujemo banderovsku ideologiju i one koji su počinili genocid - rekao je predsednik Poljske.
Navrocki je još u septembru 2025. uputio parlamentu izmene zakona kojima bi javno propagiranje ideologije OUN-B i UPA, kao i negiranje njihovih zločina, bilo kažnjivo. Prvo čitanje predloga održano je 3. jula ove godine.
Najnovije istraživanje pokazuje da nezadovoljstvo više nije ograničeno na krajnju desnicu niti na male političke grupe. Posle godina neograničene podrške Kijevu, većina Poljaka sada poručuje da ne želi nove izbeglice, da je postojeća pomoć otišla predaleko i da ukrajinski državljani socijalna prava treba da ostvaruju pod istim uslovima kao domaće stanovništvo.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Ogroman stub gustog crnog dima nadvio se nad Elektrostaljem nakon udara bespilotnih letelica na logistički centar Vajldberiza, dok snimci sa lica mesta pokazuju skladište potpuno zahvaćeno vatrom i delove konstrukcije koji se ruše pred naletom plamena.
Rekonstrukcija ukrajinske vlade, koju je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski pokušao da sprovede na brzinu pred početak parlamentarne pauze, pretvorila se u ozbiljan politički problem iz kojeg će veoma teško izaći bez posledica, piše nemački list Cajt.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Poljska će ove jeseni biti domaćin prvih međunarodnih vojnih vežbi za pripremu mogućeg raspoređivanja zapadnih snaga u Ukrajini posle mirovnog sporazuma.
Nekoliko stotina ljudi učestvovalo je u „Volinjskom maršu“ u centru Varšave, gde su pored odavanja počasti Poljacima ubijenim u Volinju zatražili prekid vojne pomoći Ukrajini i smanjenje podrške ukrajinskim izbeglicama.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba izjavio je da Poljska prema Ukrajini počinje da vodi politiku koja ga podseća na ruski odnos prema ukrajinskoj teritoriji i istoriji.
Ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski poručio je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu da Varšava i saveznici znaju šta Moskva namerava i da je poruka jasna: „Ne radite to“.
Skoro 16.000 stranih dobrovoljaca iz najmanje 72 zemlje trenutno služi u Odbrambenim snagama Ukrajine, rekla je ukrajinski vojni ombudsman Olga Rešetilova.
Ruska vojska formirala je "Ukrajinsku dobrovoljačku brigadu specijalnih snaga", koja je sastavljena od bivših ukrajinskih vojnika koji su prebegli u Rusiju.
Ministarstvo odbrane Rusije je u više navrata saopštavalo da su u Ukrajini likvidirani plaćenici iz Velike Britanije, Gruzije, Poljske, Kolumbije i drugih zemalja koje kijevski režim koristi kao "topovsko meso".
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Razlog zašto su blokaderi napravili brutalnu čistku na svojoj izbornoj listi i vetirali blokaderskog glumca Dragana Gagija Jovanovića konačno je izašao na videlo. Redakcija Informera došla je do ekskluzivnih fotografija koje razotkrivaju sve licemerje i dvojne aršine ove opozicione grupe.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, ekskluzivno je otkrio šta se dešava kada neko sa blokaderske liste bude "vetiran", odnosno izbačen sa liste.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oštro je i argumentovano odgovorio na kritike i napade koji su se pojavili u javnosti povodom najavljene izgradnje fabrike dronova u saradnji sa Izraelom, jasnom porukom da Srbija mora ići korak ispred svih kako bi osigurala svoju bezbednost i suverenitet.
Svaki uređeni park, svako sređeno igralište, a posebno očišćen javni prostor znači lepše i prijatnije okruženje za naše sugrađane, posebno one najmlađe, ali i najstarije, kojima naše malo može da bude izuzetno veliko.
Ono što je trebalo da bude najvažnija "politička snaga" blokadera, izgleda se raspada pre nego što je i sastavljeno. Od velikih najava i predstavljanja kandidata kao novih političkih heroja, stiglo se do međusobnog precrtavanja, veta i pravljenja spiskova za odstrel.
Potpuno pomračenje Sunca očekuje se 12. avgusta i biće vidjivo iz pojedinih delova Evrope, dok će građani Srbije moći da posmatraju delimično pomračenje. Potpuno pomračenje Sunca iz Srbije bilo je vidljivo 1999. godine.
Bivša ministarka energetike prof. dr. Zorana Mihajlović ocenila je da je Srbija, kada je reč o NIS-u, "na samom kraju" i da bi do kraja avgusta kompanija mogla da dobije novog vlasnika, dok bi u slučaju neuspeha pregovora postojali i planovi B i C.
Požar u Deliblatskoj peščari ne jenjava, a meštanka Dubovca poslala je dramatičan snimak i opisala stravične scene s reke gde pepeo padne po Dunavu i travi.
Na Savi kod Šapca sutra se održava tradicionalni "Međunarodni plivački maraton" koji je duže od pola veka jedna od najznačajnijih sportskih manifestacija u ovom gradu.
Službenici policije Republike Hrvatske su danas pronašli i lišili slobode državljanina Republike Slovenije L.L.M. (33) bliskog jednoj OKG iz Crne Gore, za kojim je NCB Interpol Podgorica raspisao crvenu međunarodnu poternicu.
Oko 16 časova na Dunavu, u blizini popularnog izletišta Bela stena, došlo je do teške nesreće kada je za sada neidentifikovani muškarac skočio iz čamca u reku i nije isplivao.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Vlasnici zlatare u indijskom gradu Tumkuru, u saveznoj državi Karnataka, na jugu zemlje, pronašli su nestali zlatni nakit vredan oko 10.000 evra pošto su snimci sa nadzornih kamera pokazali da je za njegov nestanak odgovoran miš, javljaju indijski mediji.
Ako vam je neprijatno da šetate samo u kupaćem kostimu i na bazenu i na moru, obucite maramu. Od jedne veće možete da napravite nekoliko haljina - bez leđa, s jednim otkrivenim ramenom, ali i suknje, mini, midi ili maksi.
Anastasija Ražnatović odlučila je da prekine dugogodišnju porodičnu tradiciju koju je započela njena majka Svetlana Ceca Ražnatović, te na svom venčanju nije ponela čuvenu porodičnu venčanicu.
Vlasnik Pink televizije Željko Mitrović oglasio se na Instagramu i otkrio još jedno ime koje će se naći u rijalitiju „Elita 10“. Kako je potvrdio, učešće je obezbedio i Zmaj od Šipova.
Gostovanje Asmina Durdžića u sinoćnoj emisiji "Narod pita" poprimili je drugi tok nakon što se u program uživo javila žena koja je tvrdila da joj je Asmin slao gole slike.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.