Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
Prema istraživanju poljskog Centra za istraživanje javnog mnjenja (CBOS), 52 odsto ispitanika smatra da Poljska više ne treba da prima izbeglice iz delova Ukrajine zahvaćenih sukobom. Nastavak njihovog prihvatanja podržava 42 odsto građana, dok šest odsto nema jasan stav. To je prvi put u više od decenije praćenja ovog pitanja da su protivnici prijema ukrajinskih izbeglica brojniji od pristalica.
Promena je ogromna. Neposredno posle početka rata 2022. godine prijem izbeglica podržavalo je čak 94 odsto Poljaka. Podrška se na veoma visokom nivou zadržala do sredine 2023, a zatim je počela neprekidno da pada. Samo od decembra 2025. broj protivnika povećan je za šest procentnih poena, dok je podrška opala za isti iznos.
Više od polovine smatra da je pomoć preterana
Promena se ne odnosi samo na dolazak novih izbeglica. Čak 54 odsto ispitanika smatra da je pomoć koju poljska država već pruža ukrajinskim građanima prevelika. U septembru prošle godine taj stav imalo je 50 odsto građana.
Istovremeno, udeo Poljaka koji sadašnji obim pomoći smatraju odgovarajućim pao je sa 46 na 40 odsto. U aprilu 2022. svega 18 odsto ispitanika smatralo je da Poljska previše pomaže Ukrajincima - 36 procentnih poena manje nego danas.
Foto: EPA
Istraživanje je sprovedeno od 2. do 12. jula na reprezentativnom uzorku od 938 punoletnih stanovnika Poljske, neposrednim, telefonskim i internet anketiranjem.
Najveći otpor prijemu novih izbeglica zabeležen je među stanovnicima sela, građanima sa nižim prihodima i obrazovanjem, fizičkim radnicima i biračima desnice. Protiv nastavka prijema izjasnilo se 61 odsto stanovnika sela, naspram 31 odsto ljudi u najvećim gradovima. Među ispitanicima sa najnižim obrazovanjem protivljenje dostiže 71 odsto, dok među visokoobrazovanima iznosi 33 odsto.
Politička podela je još oštrija. Prijem Ukrajinaca podržava 81 odsto birača Nove levice, 77 odsto pristalica stranke Zajedno i 71 odsto birača Građanske koalicije. Nasuprot tome, protiv je 69 odsto pristalica Prava i pravde, 53 odsto birača Konfederacije slobode i nezavisnosti i 78 odsto pristalica Konfederacije poljske krune.
Poljaci traže prava za one koji plaćaju doprinose
Rezultati ipak ne pokazuju da većina Poljaka želi potpuno ukidanje svake pomoći. Građani prave jasnu razliku između socijalnih prava, obaveze rada i zaštite najugroženijih.
Čak 87 odsto podržava odluku da pun pristup zdravstvenim uslugama imaju samo ukrajinski državljani koji u Poljskoj rade i plaćaju zdravstvene doprinose.
Sa druge strane, 58 odsto ispitanika protivi se ukidanju besplatnog smeštaja u kolektivnim centrima ukrajinskim majkama sa decom starijom od godinu dana. Takvo ograničenje podržava 29 odsto građana. Protiv ukidanja smeštaja majkama i deci izjasnio se čak i veliki deo ljudi koji ukupnu pomoć Ukrajincima smatraju preteranom.
Poruka istraživanja zato nije da Poljaci traže izbacivanje Ukrajinaca koji se već nalaze u zemlji, već da većina više ne želi nastavak politike otvorenog prijema i širokih povlastica bez jasnih uslova.
Navrocki traži zabranu banderovskih simbola
Promena javnog raspoloženja dolazi u trenutku novih napetosti između Varšave i Kijeva zbog istorijskih pitanja, položaja ukrajinskih izbeglica i odnosa prema Organizaciji ukrajinskih nacionalista (OUN) i Ukrajinskoj ustaničkoj armiji (UPA).
Predsednik Poljske Karol Navrocki pozvao je da se iz poljskog javnog prostora uklone crveno-crne zastave povezane sa banderovskim pokretom i zatražio zakonsko ograničavanje propagiranja te ideologije.
- Crveno-crnu zastavu ne želimo u poljskom javnom prostoru - poručio je Navrocki tokom obeležavanja godišnjice masakra nad Poljacima na Volinju.
On je crveno-crnu simboliku, koja treba da predstavlja krv i zemlju, uporedio sa nacističkom parolom „krv i tlo“. Istovremeno je naglasio da odgovornost za zločine ne pripisuje čitavom ukrajinskom narodu.
- Ne optužujemo ceo ukrajinski narod. Optužujemo banderovsku ideologiju i one koji su počinili genocid - rekao je predsednik Poljske.
Navrocki je još u septembru 2025. uputio parlamentu izmene zakona kojima bi javno propagiranje ideologije OUN-B i UPA, kao i negiranje njihovih zločina, bilo kažnjivo. Prvo čitanje predloga održano je 3. jula ove godine.
Najnovije istraživanje pokazuje da nezadovoljstvo više nije ograničeno na krajnju desnicu niti na male političke grupe. Posle godina neograničene podrške Kijevu, većina Poljaka sada poručuje da ne želi nove izbeglice, da je postojeća pomoć otišla predaleko i da ukrajinski državljani socijalna prava treba da ostvaruju pod istim uslovima kao domaće stanovništvo.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Ogroman stub gustog crnog dima nadvio se nad Elektrostaljem nakon udara bespilotnih letelica na logistički centar Vajldberiza, dok snimci sa lica mesta pokazuju skladište potpuno zahvaćeno vatrom i delove konstrukcije koji se ruše pred naletom plamena.
Rekonstrukcija ukrajinske vlade, koju je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski pokušao da sprovede na brzinu pred početak parlamentarne pauze, pretvorila se u ozbiljan politički problem iz kojeg će veoma teško izaći bez posledica, piše nemački list Cajt.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Troje ljudi, među kojima i desetogodišnja devojčica, povređeno je u ogromnom noćnom napadu dronovima na Moskovsku oblast, tokom kojeg je, prema rečima gradonačelnika Moskve Sergeja Sobljanjina, ka Moskovskom regionu krenulo čak 620 bespilotnih letelica.
Moskva je zapretila Velikoj Britaniji „posledicama“ nakon što je otkriveno da je Ukrajina prvi put koristila dronove britanske proizvodnje za napade duboko na teritoriji Rusije, a ruska ambasada u Londonu poručila je da će Britanci platiti sve veću cenu što se dublje budu uključivali u sukob.
Policajci i pripadnik ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu silom su izvukli taksistu iz automobila u Kropivnickom, nekadašnjem Kirovogradu, pocepali mu majicu i odveli ga policijskim vozilom, dok je putnica koja je snimala incident oborena na zemlju i ostala bez telefona.
Rusija bi već početkom 2027. godine mogla da formira snažnu udarnu grupaciju za novu ofanzivu iz pravca severa, prema Kijevskoj i Černigovskoj oblasti, ukoliko prethodno sprovede novi talas mobilizacije, izjavio je zamenik načelnika Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Vadim Skibicki.
Ukrajinska vojska koristila je satelitske snimke koje su joj dostavljale zapadne vlade i privatne kompanije još pre početka specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine.
Penzionisani američki pukovnik Daglas Mekgregor ocenio je da poslednje poruke Vladimira Putina pokazuju da Moskva više ne namerava da vodi sukob u Ukrajini na isti način kao prethodnih godina, već da se priprema za odlučniju fazu rata.
SAD i Ukrajina zajedno rade na modernizaciji starih raketa za sisteme S-300 ili razvoju njihove nove verzije, koja bi trebalo da ublaži sve ozbiljniji nedostatak raketa za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu.
Ruski portal Mediazona i ruski servis Bi-Bi-Sija potvrdili su identitet 239.354 pripadnika ruskih snaga poginulih u ratu u Ukrajini od 24. februara 2022. do 13. avgusta ove godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Moskva je zapretila Velikoj Britaniji „posledicama“ nakon što je otkriveno da je Ukrajina prvi put koristila dronove britanske proizvodnje za napade duboko na teritoriji Rusije, a ruska ambasada u Londonu poručila je da će Britanci platiti sve veću cenu što se dublje budu uključivali u sukob.
Lider Pokreta za promene, Nebojša Medojević, izneo je šokantne tvrdnje o propustima Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) u slučaju opasnih hakerskih i špijunskih aktivnosti više od 50 stranaca, predvođenih ukrajinskom državljankom.
Vojvođanski autošovinista i dobošar mržnje, Goran Ješić, dostigao, izgleda, sam vrhunac ludila! U još jednom napadu bolesnog besa prema sopstvenoj državi i narodu, ovaj politički marginalac izgovorio je i napisao jezive laži i opasne optužbe.
Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, poslao je jasnu poruku čitavoj javnosti i političkoj sceni naše zemlje! Kada je reč o državnim interesima, napretku Srbije i principima, za Vučića nema i nikada neće biti nikakvih kompromisa i borbe za fotelje po svaku cenu!
Preobraženje Gospodnje, jedan od najvećih srpskih pravoslavnih praznika koji se slavi 19. avgusta, donosi bogat splet crkvenih obreda, narodnih verovanja i zabrana koje mnogi poštuju i danas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Novom Sadu, brzim operativnim radom, rasvetlili su otmicu i uhapsili D. E. (42) iz Mionice i J. V. (43) iz Iriga, zbog sumnje da su izvršili ovo krivično delo.
Nemačka savezna policija uhapsila je srpskog državljanina na graničnom prelazu Kel-Evropabrike. Proverom je utvrđeno da je za njim raspisana međunarodna poternica, dok je dodatno osumnjičen i za pokušaj ilegalnog ulaska u Nemačku.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policija u Zemunu, pritvorila je R. K. (40) zbog sumnje da je počinio krivično delo Nasilje u porodici.
Veći stomak i nizak nivo vitamina D možda deluju kao dva odvojena problema, ali nova studija ukazuje da njihova kombinacija može biti posebno nepovoljna za zdravlje.
Pucketanje, zveckanje, škripanje, zujanje, šištanje ili grgoljanje nisu samo dosadni pozadinski zvuci. To su poruke koje klima uređaj šalje, a ignorisanje ovih signala može dovesti do potpunog prestanka rada sistema.
Na početku veze jedva čekamo svaki susret, razgovor traje satima, a zajedničko vreme nikada nije dovoljno. Godinama kasnije, međutim, rutina i svakodnevne obaveze mogu učiniti da partneri počnu da žive više kao cimeri nego kao ljubavni parovi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.