Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
Prema istraživanju poljskog Centra za istraživanje javnog mnjenja (CBOS), 52 odsto ispitanika smatra da Poljska više ne treba da prima izbeglice iz delova Ukrajine zahvaćenih sukobom. Nastavak njihovog prihvatanja podržava 42 odsto građana, dok šest odsto nema jasan stav. To je prvi put u više od decenije praćenja ovog pitanja da su protivnici prijema ukrajinskih izbeglica brojniji od pristalica.
Promena je ogromna. Neposredno posle početka rata 2022. godine prijem izbeglica podržavalo je čak 94 odsto Poljaka. Podrška se na veoma visokom nivou zadržala do sredine 2023, a zatim je počela neprekidno da pada. Samo od decembra 2025. broj protivnika povećan je za šest procentnih poena, dok je podrška opala za isti iznos.
Više od polovine smatra da je pomoć preterana
Promena se ne odnosi samo na dolazak novih izbeglica. Čak 54 odsto ispitanika smatra da je pomoć koju poljska država već pruža ukrajinskim građanima prevelika. U septembru prošle godine taj stav imalo je 50 odsto građana.
Istovremeno, udeo Poljaka koji sadašnji obim pomoći smatraju odgovarajućim pao je sa 46 na 40 odsto. U aprilu 2022. svega 18 odsto ispitanika smatralo je da Poljska previše pomaže Ukrajincima - 36 procentnih poena manje nego danas.
Foto: EPA
Istraživanje je sprovedeno od 2. do 12. jula na reprezentativnom uzorku od 938 punoletnih stanovnika Poljske, neposrednim, telefonskim i internet anketiranjem.
Najveći otpor prijemu novih izbeglica zabeležen je među stanovnicima sela, građanima sa nižim prihodima i obrazovanjem, fizičkim radnicima i biračima desnice. Protiv nastavka prijema izjasnilo se 61 odsto stanovnika sela, naspram 31 odsto ljudi u najvećim gradovima. Među ispitanicima sa najnižim obrazovanjem protivljenje dostiže 71 odsto, dok među visokoobrazovanima iznosi 33 odsto.
Politička podela je još oštrija. Prijem Ukrajinaca podržava 81 odsto birača Nove levice, 77 odsto pristalica stranke Zajedno i 71 odsto birača Građanske koalicije. Nasuprot tome, protiv je 69 odsto pristalica Prava i pravde, 53 odsto birača Konfederacije slobode i nezavisnosti i 78 odsto pristalica Konfederacije poljske krune.
Poljaci traže prava za one koji plaćaju doprinose
Rezultati ipak ne pokazuju da većina Poljaka želi potpuno ukidanje svake pomoći. Građani prave jasnu razliku između socijalnih prava, obaveze rada i zaštite najugroženijih.
Čak 87 odsto podržava odluku da pun pristup zdravstvenim uslugama imaju samo ukrajinski državljani koji u Poljskoj rade i plaćaju zdravstvene doprinose.
Sa druge strane, 58 odsto ispitanika protivi se ukidanju besplatnog smeštaja u kolektivnim centrima ukrajinskim majkama sa decom starijom od godinu dana. Takvo ograničenje podržava 29 odsto građana. Protiv ukidanja smeštaja majkama i deci izjasnio se čak i veliki deo ljudi koji ukupnu pomoć Ukrajincima smatraju preteranom.
Poruka istraživanja zato nije da Poljaci traže izbacivanje Ukrajinaca koji se već nalaze u zemlji, već da većina više ne želi nastavak politike otvorenog prijema i širokih povlastica bez jasnih uslova.
Navrocki traži zabranu banderovskih simbola
Promena javnog raspoloženja dolazi u trenutku novih napetosti između Varšave i Kijeva zbog istorijskih pitanja, položaja ukrajinskih izbeglica i odnosa prema Organizaciji ukrajinskih nacionalista (OUN) i Ukrajinskoj ustaničkoj armiji (UPA).
Predsednik Poljske Karol Navrocki pozvao je da se iz poljskog javnog prostora uklone crveno-crne zastave povezane sa banderovskim pokretom i zatražio zakonsko ograničavanje propagiranja te ideologije.
- Crveno-crnu zastavu ne želimo u poljskom javnom prostoru - poručio je Navrocki tokom obeležavanja godišnjice masakra nad Poljacima na Volinju.
On je crveno-crnu simboliku, koja treba da predstavlja krv i zemlju, uporedio sa nacističkom parolom „krv i tlo“. Istovremeno je naglasio da odgovornost za zločine ne pripisuje čitavom ukrajinskom narodu.
- Ne optužujemo ceo ukrajinski narod. Optužujemo banderovsku ideologiju i one koji su počinili genocid - rekao je predsednik Poljske.
Navrocki je još u septembru 2025. uputio parlamentu izmene zakona kojima bi javno propagiranje ideologije OUN-B i UPA, kao i negiranje njihovih zločina, bilo kažnjivo. Prvo čitanje predloga održano je 3. jula ove godine.
Najnovije istraživanje pokazuje da nezadovoljstvo više nije ograničeno na krajnju desnicu niti na male političke grupe. Posle godina neograničene podrške Kijevu, većina Poljaka sada poručuje da ne želi nove izbeglice, da je postojeća pomoć otišla predaleko i da ukrajinski državljani socijalna prava treba da ostvaruju pod istim uslovima kao domaće stanovništvo.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Ogroman stub gustog crnog dima nadvio se nad Elektrostaljem nakon udara bespilotnih letelica na logistički centar Vajldberiza, dok snimci sa lica mesta pokazuju skladište potpuno zahvaćeno vatrom i delove konstrukcije koji se ruše pred naletom plamena.
Rekonstrukcija ukrajinske vlade, koju je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski pokušao da sprovede na brzinu pred početak parlamentarne pauze, pretvorila se u ozbiljan politički problem iz kojeg će veoma teško izaći bez posledica, piše nemački list Cajt.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Komandant grupe specijalne namene ukrajinske Nacionalne garde uhapšen je u Odesi pod optužbom da je radio za rusku vojnu obaveštajnu službu GRU i Moskvi omogućavao pristup tajnim podacima o planiranju i izvođenju borbenih operacija, saopštila je Služba bezbednosti Ukrajine (SBU).
Rusija mora najkasnije do 2030. godine da pobedom završi specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, a zatim reorganizuje oružane snage i pripremi ih za mogući rat sa NATO, izjavio je general-potpukovnik Viktor Soboljev, član Odbora Državne dume za odbranu i bivši komandant 58. armije.
Rusija ne sme da zameni cilj „pobede“ mnogo bezazlenijom formulacijom „završetak rata“, jer bi sporazum koji ne ukloni uzroke sukoba samo napravio pauzu pred njegov nastavak, upozorio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
Ruske snage počele su da koriste FPV dronove kao skrivene akustične zasede – bespilotna letelica sleti van vidokruga vozača, „sluša“ okolinu preko mikrofona, a kada registruje zvuk vozila, poleće iz zaklona i kreće u napad ili operateru javlja da je meta stigla.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Kijev i okolinu tokom noći zahvatio je novi talas ruskih udara mlaznim bespilotnim letelicama, koje su primećene i iznad centralnih delova ukrajinske prestonice, dok su se tokom napada čule eksplozije, pojavili požari, a veliki broj građana sklonio se u stanice metroa.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin potvrdio je da se u Moskvi lično sastao sa direktorom CIA Džonom Retklifom, čime je prvi put otkriveno ko je sa ruske strane sedeo za stolom tokom misteriozne posete američkog šefa obaveštajne službe.
Mađarska je prvi put od početka rata u Ukrajini zvanično označila ponašanje Rusije kao pretnju sopstvenoj bezbednosti, Evropi i međunarodnom poretku, čime je nova vlada premijera Petera Mađara napravila do sada najoštriji raskid sa politikom Viktora Orbana prema Moskvi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) Zukan Helez, poznat po nizu skandaloznih izjava u proteklom periodu na račun Srbije, predsednika Aleksandra Vučića i našeg naroda, ali i izmišljanju najstrašnijih laži o šefu naše države, objavio je novu monstruoznu poruku na društvenoj mreži Fejsbuk, kojom je otvoreno pozvao na uništavanje Republike Srpke.
Vest o smrti generala Ratka Mladića u pritvorskoj jedinici u Ševeningenu podsetila je celokupnu javnost u Srbiji na sramno i ponižavajuće ponašanje bivšeg režima predvođenog Borisom Tadićem, koji je 2011. godine slavio što je teško bolesnog srpskog oficira izručio strancima.
Hrvatska je danas žestoko reagovala jer je predsednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio saučešće Darku Mladiću, sinu preminulog srpskog generala Ratka Mladića, uputivši Podgorici još jednu zamerku na njenom evropskom putu.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali pozvao je danas u Skupštini Srbije, na kraju rasprave po amandmanima po svim tačkama dnevnog reda, poslanike da glasaju za predložena zakonska rešenja kako bi se nastavio rast i razvoj zemlje, koja je, kako je naveo, uprkos svim izazovima jedna od najbrže rastućih ekonomija u Evropi.
Jeziv snimak pojavio se na društvenoj mreži TikTok i ubrzo postao viralan na svim drugim platformama, pre svega što, iako je zastrašujuć, na najbolji mogući način prikazuje ko su oni koji se raduju zbog smrti generala Ratka Mladića.
Pripadnici ustaških snaga su na jučerašnji dan 1995. godine počinili zločin nad sedam srpskih civila u selu Gošići kod Knina, izjavio je predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta i dodao da je taj zločin i nakon 31 godinu ostao nekažnjen.
U iskrenom intervjuu za Informer, Dušica Topić govorila je o iskustvu u rijalitiju "Exatlon", sportu, životnim lekcijama, ali i novim planovima koji su pred njom.
Učesnica prve sezone Exatlona Srbija najvećeg sportskog takmičenja, Sanja Kalinović, progovorila je o ulasku Mensura Ajdarpašića u drugu sezonu i otkrila šta misli o njegovim šansama na poligonima.
U minjaku i sportskom izdanju, Dušica Topić je saznala informaciju da Exatlon traje 3 meseca koja ju je očigledno zatekla, a njen izraz lica sve je rekao.
Mišićavi sportista i profesor fizičkog vaspitanja Mensur Ajdarpašić otkrio je šta publika može da očekuje od njega pred start druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlona Srbija.
Voditeljka Tijana Jović pokazala je zanosnu liniju i otkrila koje vežbe radi kako bi održala formu pred početak druge sezone "Exatlona", u kojoj će se pojaviti u ulozi voditeljke sportskog rijalitija.
Štab za vanredne situacije Opštine Bela Crkva saopštio je danas da je požar na području Deliblatske peščare, na delu teritorije opštine Bela Crkva, i dalje aktivan, ali da je situacija na terenu trenutno mirna i stabilna.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će fabrika humanoidnih robota u Šapcu doneti nova radna mesta i doprineti razvoju domaće proizvodnje, navodeći da je cilj da se roboti proizvode u Srbiji i potom izvoze na strana tržišta.
Nakon vesti da se među stotinama turista nestalih u bujičnim poplavama u Nepalu nalazi i državljanka Srbije Enisa Leković, otkriveno je da je ona iz Novog Pazara.
Luka Palatinuš (38) preminuo je u čekaonici bolnice u Čakovcu nakon što je primljen zbog bolova u grudima i visokog krvnog pritiska, a njegova porodica traži odgovore o okolnostima tragedije.
Sinoć je u Zaječaru počeo tradicionalni rok spektakl, 59.Gitarijada koja se održava u podnožju Kraljevice uz rokere koji su pristigli iz svih gradova Srbije, ali i iz inostranstva.
Majkl Filips (38) iz Severne Karoline odlučio je da potraži medicinsko rešenje za problem sa malim penisom koji mu je, kako kaže, godinama otežavao svakodnevni život i intimne odnose.
Prava romantična scena odigrala se večeras u Blacu, gde je muzičar Aca Amadeus zaprosio je svoju izabranicu, pevačicu Barbaru Bojović, i to pred hiljadama ljudi.
Starleta Stanija Dobrojević poručila je da će tužiti Radomira Takija Marinkovića, oca rijaliti učesnice Maje Marinković, zbog tvrdnji da su bili intimni.
Voditeljka Jovana Jeremić i njen partner, bokser Miloš Stojanović Tigar, objavili su zajedničke fotografije na kojima razmenjuju nežnosti i ne skrivaju emocije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.