Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Nemačka vlada već nedeljama vodi intenzivne konsultacije sa Francuskom, Velikom Britanijom i drugim evropskim partnerima o tome ko bi razgovarao sa ruskom stranom, pod kojim uslovima i u kakvom formatu, objavili su Tajms i nemački list Cajt, pozivajući se na izvore upoznate sa razgovorima.
Prema navodima iz nemačkih vladinih krugova, u Berlinu je došlo do promene raspoloženja i sve se ozbiljnije razmatra uspostavljanje pragmatičnog kanala prema Moskvi. Mercova vlada javno nastavlja da odgovornost za izostanak pregovora prebacuje na Rusiju, ali istovremeno priprema teren za trenutak kada bi evropske države morale direktno da sednu za sto sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Tajni sastanci i diplomatski kanali
Tajms navodi da bivši nemački zvaničnici i uticajni posrednici već održavaju nezvanične kontakte sa ljudima bliskim Kremlju. Među njima su nekadašnji šef kabineta nemačke kancelarke Ronald Pofala i bivši premijer Brandenburga Matijas Placek.
Oni su se, prema tim informacijama, sastajali sa ruskim predstavnicima u Bakuu i Abu Dabiju. Među sagovornicima su bili predsednik ruskog Saveta za ljudska prava Valerij Fadejev i nekadašnji ruski premijer Viktor Zubkov.
Nemačka vlada se javno ograđuje od tih susreta, ali se oni odvijaju u trenutku kada Berlin, Pariz i London pokušavaju da utvrde postoji li način za otvaranje ozbiljnih pregovora sa Moskvom.
Foto: Foto: Shutterstock, Reuters
Ambasadori Nemačke, Francuske i Velike Britanije već su 11. juna razgovarali u Moskvi sa zamenikom ministra spoljnih poslova Rusije Mihailom Galuzinom. Sastanak je održan posle konsultacija evropskih lidera o mogućem završetku rata u Ukrajini, iako je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov prethodno izrazio sumnju da tri evropske sile mogu da ponude ozbiljan plan.
Merc je krajem juna javno priznao da se pripremaju mogući mirovni razgovori u kojima bi učestvovali Ukrajina, Rusija, evropske zemlje i Sjedinjene Američke Države. Na pitanje da li Nemačka, Francuska i Velika Britanija već imaju sopstvene kanale prema Moskvi, odbio je da iznese detalje.
- Molim za razumevanje što o pojedinostima naših konsultacija ne govorimo javno - rekao je Merc.
Javno udara na Moskvu, tajno priprema pregovore
Promena je posebno upadljiva zbog Mercovih nedavnih poruka. Nemački kancelar je na sastanku takozvane koalicije voljnih insistirao da uslove budućih bezbednosnih garancija Ukrajini određuju Kijev i njegovi zapadni saveznici, a ne Rusija.
Moskva je takav stav odbacila, poručivši da se bez njenog učešća ne mogu dogovoriti održive bezbednosne garancije niti završetak rata.
Berlin istovremeno nastavlja da izdvaja ogromne sume za ukrajinsku vojsku. Merc tvrdi da je Nemačka postala najveći evropski vojni pomagač Kijeva i da podrška mora biti nastavljena sve dok Moskva ne prihvati ozbiljne pregovore.
Međutim, pritisak unutar zemlje raste. Poslanik Alternative za Nemačku (AfD) Markus Fronmajer optužio je vladu da neograničenim isporukama oružja sve dublje uvlači zemlju u sukob i pozvao Merca da napusti, kako je rekao, prazne ambicije i direktno pozove Putina.
Fronmajer tvrdi da se u nemačkoj politici stvara utisak kao da je zemlja već u otvorenom sukobu sa Rusijom, dok se naoružanje Ukrajini šalje bez jasne granice i plana za izlazak iz rata.
Nemački kancelar za sada nije najavio lični razgovor sa Putinom, niti je potvrđeno da je uspostavljen direktan kanal između njih dvojice. Ipak, redovne konsultacije u kancelarskom kabinetu, sastanci evropskih diplomata u Moskvi i nezvanični kontakti bivših nemačkih funkcionera pokazuju da Berlin više ne odbacuje dijalog kao pre nekoliko meseci.
Merc u javnosti i dalje govori jezikom ultimatuma, pritiska i dodatnog naoružavanja Kijeva. Iza zatvorenih vrata, međutim, njegova vlada već priprema Nemačku za pregovore sa Rusijom – i za trenutak kada će morati da razgovara upravo sa Moskvom koju je do sada pokušavala da isključi iz odlučivanja.
Predsednik SAD Donald Tramp dočekan je glasnim zvižducima tokom finala Svetskog prvenstva u fudbalu, u kojem je Španija na stadionu Metlajf u Nju Džerziju savladala Argentinu sa 1:0 posle produžetaka i osvojila drugu titulu prvaka sveta.
Iran je najavio odgovor nakon što je optužio Sjedinjene Američke Države da su pogodile nuklearnu elektranu Darkovin, koja se još gradi na jugozapadu zemlje.
Teretni brod „Golden Leo“, koji je pod zastavom Gvineje-Bisao prevozio žito iz ukrajinske luke, zahvatio je veliki požar nakon što je kod Odese pogođen sa tri krstareće rakete H-59/H-69, saopštila je Ratna mornarica Ukrajine.
Pripadnici jurišnog puka „Skala“ Oružanih snaga Ukrajine (OSU) zarobljeni su tokom pokušaja da prodru dublje u Konstantinovku, postave ukrajinsku zastavu i snime propagandni video kao navodni dokaz da Kijev i dalje kontroliše grad.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Nemačka i Ukrajina potpisale su sporazum o zajedničkoj proizvodnji mlaznih udarnih dronova „Bars“, koji će biti isporučivani Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Nemačka ograničava potrošnju na lekare, bolnice, apoteke i lekove, dok Velika Britanija razmatra stezanje uslova i ograničavanje novčanih isplata osobama sa invaliditetom. Istovremeno, dve zemlje nastavljaju da izdvajaju milijarde evra i funti za naoružavanje Ukrajine.
Noa Kriger, nemački desničar čečenskog porekla i član Alternative za Nemačku (AfD), otišao je u zonu Specijalne vojne operacije, nakon što je prethodno boravio u Groznom i tamo čečenskim zvaničnicima poklanjao bodeže Luftvafea sa kukastim krstom.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Aktuelna kriza na tržištu goriva pokazala je da svet, uprkos sankcijama i višegodišnjim pokušajima da potisne Moskvu iz globalne trgovine energentima, i dalje snažno zavisi od Rusije, ocenjuje američki Si-En-En.
Svet ulazi u završnu fazu globalnog sloma kapitalizma, a povratak na Sovjetski Savez, monarhiju ili stari zapadni poredak više nije moguć, poručio je ruski istoričar, sociolog i publicista Andrej Fursov.
Ulice Zaporožja ubrzano se prekrivaju antidronskim mrežama zbog sve češćih napada bespilotnih letelica, uključujući FPV dronove koji već dosežu gradske četvrti. Zaštitni tuneli postavljaju se iznad saobraćajnica i objekata kroz koje svakodnevno prolazi veliki broj ljudi i vozila.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik SAD Donald Tramp dočekan je glasnim zvižducima tokom finala Svetskog prvenstva u fudbalu, u kojem je Španija na stadionu Metlajf u Nju Džerziju savladala Argentinu sa 1:0 posle produžetaka i osvojila drugu titulu prvaka sveta.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Dok u javnosti pokušavaju da prodaju jeftine priče o institucijama, moralu i promenama, blokaderske uličarske grupacije pod svoje okrilje primaju isključivo likove sa mračnim kriminalnim dosijeima, dokazujući da je za njih brutalno gaženje zakona - sasvim normalna pojava.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Poznati korisnik društvene mreže Iks, koji se predstavlja kao Narodni neprijatelj, uporedio je blokaderskog glumca Nikolu Đurička sa čuvenim umetnikom i glumačkom legendom Predragom Mikijem Manojlovićem, kog su mnogi blokaderi u prethodnom periodu na sraman način optuživali da je "ćaci".
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Zbog višesatnih gužvi na Gradini, vozači koji danas putuju ka Grčkoj mogu uštedeti vreme prelaskom na manje opterećene alternativne granice sa Bugarskom.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
Danas slavimo Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. U narodnom kalendaru ovaj svetac se ubraja u red ognjevitih praznika, zajedno sa Svetim Ilijom i Ognjenom Marijom, a za njegov dan vezuju se brojni strogi običaji i verovanja.
Policija u Skoplju podnela je krivične prijave protiv dvojice muškaraca iz tog makedonskog grada koji se sumnjiče da su silovali ženu iz Srbije (32) koja živi u Skoplju, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
U reci Savi, kod Okunščaka u opštini Rugvica, u toku je potraga za trojicom stranih državljana koji su, kako se pretpostavlja, u reku ušli da bi se okupali.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Pobednica "Elite 9" Stanija Dobrojević uvek je isticala koliko ceni svoju porodicu, a njen brat Sani nije deo javnog sveta već vodi miran život baveći se veterinom i putujući svetom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.