Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je Ukrajini novu tranšu od 690 miliona dolara, ali će gotovo čitav taj iznos praktično biti poništen otplatom ranije uzetih kredita.
Ukupno je reč o približno 634,6 miliona dolara, odnosno oko 92 odsto upravo odobrene tranše. To ne znači da MMF formalno uzima isti novac odmah po uplati, ali je finansijska slika jasna: Ukrajina dobija novi kredit dok istovremeno vraća gotovo isti iznos po starim zaduženjima.
Obaveze prema Fondu obračunavaju se u specijalnim pravima vučenja, zbog čega se njihove dolarske vrednosti menjaju sa kursom. Zvanični raspored MMF-a ipak potvrđuje velike rate glavnice, kamata i dodatnih naknada koje Ukrajina mora da plati tokom druge polovine godine.
Tranša stigla sa zakašnjenjem
Isplata novca prvobitno se očekivala u junu, ali je odluka pomerena za mesec dana, u trenutku kada Kijev nije završio deo poreskih i reformskih obaveza preuzetih programom.
Izvršni odbor MMF-a sada je završio prvu reviziju četvorogodišnjeg kreditnog aranžmana vrednog 8,1 milijardu dolara i otvorio Ukrajini pristup drugoj tranši od oko 690 miliona. Nakon njene isplate, ukupan iznos koji je Kijev dobio u okviru novog programa dostići će približno 2,2 milijarde dolara.
Fond je učinak Ukrajine ocenio kao „uglavnom zadovoljavajući“. Svi kvantitativni kriterijumi i okvirni ciljevi predviđeni za kraj marta bili su ispunjeni, ali je cilj za neto međunarodne rezerve na kraju juna promašen. MMF je deo odstupanja povezao sa posledicama sukoba na Bliskom istoku.
Mnogo veći problem ostaju reforme. Nekoliko strukturnih uslova ispunjeno je sa zakašnjenjem, dok pojedini uopšte nisu ostvareni. Fond i ukrajinske vlasti zato su dogovorili nove rokove, korektivne mere i dodatne političke obaveze kako bi kreditni program ostao na snazi.
MMF traži više poreza i nastavak antikorupcijskih reformi
MMF je ponovo zatražio od Kijeva da poveća sopstvene budžetske prihode, suzbije izbegavanje plaćanja poreza i ubrza izvlačenje velikog dela privrede iz sive zone.
Od ukrajinskih vlasti traže se nastavak antikorupcijskih reformi, poboljšanje uslova za investitore, jačanje upravljanja državnim kompanijama, reformisanje energetskog i finansijskog sektora i zatvaranje poreskih rupa.
Jedan od spornih uslova ostaje zakon o oporezivanju međunarodnih poštanskih pošiljki male vrednosti. Vrhovna rada taj propis još nije usvojila, uprkos zahtevu MMF-a da budu ograničene poreske i carinske povlastice za robu koja iz inostranstva stiže direktno građanima. Procene su da bi ta mera ukrajinskom budžetu mogla godišnje da donese više od 200 miliona dolara.
Fond je od početka novog programa insistirao na širenju poreske osnovice, smanjenju utaje i povećanju domaćih prihoda, pošto ratni budžet više nije moguće održavati samo novim spoljnim kreditima i pomoći zapadnih partnera.
Do kraja godine Kijev treba da vrati oko 1,6 milijardi dolara
Računica postaje još nepovoljnija kada se posmatra čitava druga polovina 2026. godine. Ukrajinske isplate MMF-u u tom periodu procenjuju se na približno 1,6 milijardi dolara, što je više nego dvostruko od sada odobrene tranše.
Kijev istovremeno računa na još dve isplate iz novog programa – približno 685 miliona dolara u septembru i oko 960 miliona u decembru. Ni taj novac nije zagarantovan. Svaka tranša zavisi od novih revizija, ostvarivanja zadatih pokazatelja i sprovođenja reformi koje MMF može da proverava i odlaže ukoliko proceni da Ukrajina nije ispunila dogovoreno.
Nova tranša zato nije poklon niti čist priliv novca kojim Kijev može slobodno da raspolaže. Reč je o novom kreditu koji privremeno popunjava budžetske rupe, dok zemlja istovremeno izdvaja stotine miliona dolara za vraćanje ranijih dugova, kamata i dodatnih naknada istom poveriocu.
Ukrajina je dobila 690 miliona dolara, ali joj od tog finansijskog prostora ostaje tek mali deo. Gotovo sve što sada ulazi kroz novu tranšu već je unapred opterećeno starim računima prema MMF-u.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ruski agenti zauzimaju ključne zgrade u estonskoj Narvi, proglašavaju „Narvsku Narodnu Republiku“, pozivaju Moskvu u pomoć, a ruski dronovi sa druge strane granice počinju da tuku estonske snage koje pokušavaju da povrate grad.
Ruski dronovi pogodili su jutros najmanje dve benzinske pumpe u Kijevu, skladišne objekte i transportnu infrastrukturu, dok je požar izbio i na teritoriji jednog transportnog preduzeća.
Ruske snage završile su opkoljavanje velikog ukrajinskog odbrambenog čvorišta u Dobropolju i odmah nastavile prodor prema Aleksandrovki, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije. Prema tvrdnjama Moskve, u gradu su blokirani delovi dve brigade Nacionalne garde Ukrajine i 425. jurišnog puka „Skala“.
Lider Komunističke partije Ruske Federacije Genadij Zjuganov izašao je posle parlamentarnih izbora sa jednom od najoštrijih kritika dosadašnjeg političkog i ekonomskog kursa vlasti, upozorivši da će, ukoliko se ništa ne promeni i rat nastavi da iscrpljuje zemlju, „svi izgubiti“.
Rusija je u avgustu više nego udvostručila isporuke dizela Kazahstanu, Kirgistanu, Mongoliji i Tadžikistanu, dok je istovremeno količina goriva poslata na domaće rusko tržište pala za oko 300.000 tona, pokazuju podaci do kojih je došao Rojters.
Ruske snage izvele su tokom noći novu seriju udara na Kijev i Kijevsku oblast, a jedan od najupečatljivijih prizora zabeležen je u Višnjevu, gde je posle udara izbio veliki požar.
Prvi zamenik predsednika Odbora ruske Državne dume za odbranu Aleksej Žuravljov pozvao je na udar „Orešnikom“ ili dalekometnim dronovima na objekte u Litvaniji ukoliko na njenoj teritoriji bude raspoređeno nuklearno oružje
Rusija bi mogla da pokuša da opravda udare na nemačke fabrike koje proizvode dronove velikog dometa za Ukrajinu pozivanjem na klauzulu Povelje UN o „neprijateljskim državama“, koja je nastala posle Drugog svetskog rata i nikada nije formalno izbrisana.
Ukrajinske snage pronašle su jedan od retkih sektora severnog Donbasa na kojem trenutno uspevaju da potisnu ruske jedinice i sada pokušavaju da taj lokalni uspeh pretvore u mnogo ozbiljniji problem za rusku grupaciju koja napreduje prema Slavjansku i Kramatorsku.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Ilija Srdanović, prvi na takozvanoj 'studentskoj listi' i kandidat blokadera za premijera Srbije, i dalje odbija televizijski duel i svaki dijalog sa predsednikom Vučićem, ali zato "Sprdanović" pokušava da sprdnjom ispadne duhovit!
Ruski agenti zauzimaju ključne zgrade u estonskoj Narvi, proglašavaju „Narvsku Narodnu Republiku“, pozivaju Moskvu u pomoć, a ruski dronovi sa druge strane granice počinju da tuku estonske snage koje pokušavaju da povrate grad.
Lider SNS-a, Miloš Vučević, oglasio se na svom Iks nalogu i brutalno odgovorio hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, koji je iskoristio govornicu Generalne skupštine UN u Njujorku za sramne napade na Srbiju!
Nakon što su šokirali i zgrozili čitav narod objavljivanjem jezivog spota u kojem otvoreno prete silovanjem predsedniku Srbije, ali i svim ženama u našoj zemlji, uličarski monstrumi otišli su korak dalje u svojoj izopačenosti.
Zamenik predsednika SRS Aleksandar Šešelj izjavio je da blokaderski pokret želi nove blokade i još jedan pokušaj da ostvare ono što nisu uspeli prošle godine.
Na društvenoj mreži Iks izbio je nezapamćen rat i opšti potop među dojučerašnjim blokaderskim saveznicima, a glavna meta brutalnih napada postao je bivši poverenik Rodoljub Šabić.
Došlo je do verbalnog sukoba između Mensura Ajdarpašića i Nikole Lakića, a Crveni tim sve više zamera svom protivniku iz Plavog tima, njegovo ponašanje.
Pomoć države od 6.000 dinara isplaćena je tokom jučerašnjeg dana svim korisnicima koji su u Akcionarskom fondu, a od danas kreće isplata onima koji su za novac morali da se prijave.
U Višem javnom tužilaštvu u Smederevu je saslušan M.S. (27) iz Jagodine, zbog postojanja osnova sumnje da je izazvao tešku saobraćajnu nesreću u kojoj je stradao bračni par iz Subotice.
Osnovno javno tužilaštvo u Pančevu podnelo je Osnovnom sudu u tom gradu pritvorsku optužnicu protiv M. P. (51) iz Starčeva, zbog sumnje da je izvršio četiri krivična dela nasilje u porodici.
Mevlid Jašarević, koji je osuđen na 15 godina zatvora zbog terorističkog napada na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, izlazi na slobodu 27. oktobra nakon što je u potpunosti odslužio zatvorsku kaznu, ali će do okončanja novog postupka pred Sudom BiH imati obavezu redovnog javljanja policiji.
Prva banka Crne Gore tužila je državu i traži ukupno šest miliona evra odštete zbog policijske akcije u Ulici Vuka Karadžića u Podgorici 27. februara ove godine, tvrdeći da su joj službenici Uprave policije bez pravnog osnova blokirali filijalu, onemogućili rad, uznemirili zaposlene i klijente i teško narušili poslovni ugled.
Glumac i reditelj Arno Deni, koji je nakon ugradnje implantata za kilu ostao teško onesposobljen, podvrgnut je eutanaziji u Belgiji u utorak, u 43. godini.
Svetska javnost i dalje sa nevericom čita vesti o iznenadnoj smrti Preslija Gerbera, sina legendarne manekenke Sindi Kraford, koji je 20. septembra preminuo u luksuznom centru za rehabilitaciju u Los Anđelesu.
U Kaliforniji je 19. septembra održana zatvorena komemoracija u čast prerano preminule glumice Hejden Panetijer, koja je preminula 16. avgusta u 36. godini.
Lični predmeti francuske glumice Brižit Bardo (1934-2025) prodati su na aukciji u Parizu za skoro milion evra, a prihod je namenjen njenoj fondaciji za zaštitu životinja.
Posle berbe paradajza i paprike, prostor u plasteniku može se iskoristiti za sadnju salate. Ona brzo raste i relativno brzo stiže za berbu, pa omogućava da plastenik ostane iskorišćen i tokom jeseni i zime.
Kada sirovi beli luk stoji u ulju na sobnoj temperaturi, stvara se izuzetno opasna sredina za razvoj bakterije Clostridium botulinum, koja proizvodi smrtonosni toksin odgovoran za botulizam.
Ako volite sočne i bogate čokoladne kolače, a ne želite da provodite sate u kuhinji, ovaj recept bi mogao da postane vaš novi favorit. Ekipa Magazina ga je isprobala i oduševila se rezultatom. Uz malo truda dobili smo kolač kojem je teško odoleti.
Kako je rekla Goca Zdravković, koncert u Sava centru biće prilika da se publika još jednom priseti pesama koje su obeležile karijeru njenog supruga i pevača Tome Zdravkovića, a sada karte možete kupiti i po sniženim cenama.
Voditeljka Jovana Jeremić odlučila je da svog partnera obraduje nesvakidašnjim poklonom, a sada je pokazala i kako izgleda poklon broj 2 koji mu je pripremila.
Pevačica Jelena Karleuša zaplesala je sa koleginicom Zoricom Brunclik na snimanju "Pinkovih zvezde", a njihov snimak masovno je krenuo da se širi društvenim mrežama.
Pevačica Marija Šerifović iznenadila je pratioce na društvenoj mreži Instagram nesvakidašnjom i emotivnom objavom u kojoj je podelila svoja razmišljanja o ljubavi i spajanju srodnih duša.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.