Samo na jugozapadu Francuske domove, kampove i turistička naselja napustilo je oko 200.000 ljudi. U Španiji je evakuisano najmanje 25.000 stanovnika, dok je za gotovo 40.000 izdato naređenje da ne izlaze iz kuća.
⚡️⭕️ More than 200,000 people have left their homes due to unprecedented wildfires across France and Spain, European media reports. (IRIB News) pic.twitter.com/NWwhV4G4h3
— Middle East Observer (@ME_Observer_) July 25, 2026
Najveća opasnost preti Bordou, prema kojem je tokom noći počeo da se kreće požar iz Žironde. U Španiji su se tri velika požara zapadno od Madrida spojila u jedan front koji napreduje prema naseljenim mestima pedesetak kilometara od prestonice.
Evakuisana četiri grada kod Bordoa
Francuske vlasti su u ranim jutarnjim časovima naredile evakuaciju četiri grada u neposrednoj blizini Bordoa – Sen Medar an Žala, Sen Žan d’Ilaka, Martinjasa sir Žala i Sent Obena de Medoka.
U tim mestima živi ukupno 58.400 ljudi. Naređenje je izdato iz predostrožnosti nakon što je požar promenio smer i krenuo na istok, prema širem gradskom području Bordoa.
🚨🇫🇷🔥 EN IMAGES | Les forêts sont décimées par le feu en Gironde. L’incendie reste incontrôlable et donne des scènes apocalyptiques pour les pompiers. pic.twitter.com/Mv6AsZ2aNE
— Cerfia (@CerfiaFR) July 24, 2026
Najveći požar besni u Žirondi, gde je izgorelo više od 19.000 hektara šume, dok je uništeno oko 80 kuća i drugih objekata. Načelnica regiona Sofi Brokas opisala ga je kao „požar veličine XXL“, upozoravajući da je dostigao do sada nezabeležene razmere.
Vlasti su naredile i potpunu evakuaciju poluostrva Kap Fere, jednog od najpoznatijih francuskih letovališta na Atlantskom okeanu. Stotine stanovnika i turista napustile su poluostrvo čamcima i brodovima, jer su vatra i dim ugrozili drumske pravce.
Na Kap Fereu tokom godine živi manje od 8.000 ljudi, ali se leti broj stanovnika i turista udesetostruči. Zbog toga je povlačenje desetina hiljada ljudi izvedeno istovremeno kopnom i morem.
Požar sam stvara vetar i menja pravac
Komandant vatrogasne službe Žironde Mark Vermejlen rekao je da su uslovi teži nego tokom razornih požara 2022. godine. Zbog dugotrajne suše, vatra više ne slabi ni tokom noći, kada niže temperature obično olakšavaju posao vatrogascima.
Francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez upozorio je da vatrogasci nikada nisu videli takav požar.
- Nikada nismo videli konvektivni požar ovakvih razmera - rekao je Nunjez za televiziju TF1.
Reč je o vatri toliko snažnoj da sama podiže ogromne količine vrelog vazduha, stvara lokalna vazdušna strujanja, raznosi varnice na velike udaljenosti i praktično obezbeđuje uslove za sopstveno širenje. Promena vetra može u kratkom roku potpuno da preusmeri front požara.
Oko 50 francuskih vatrogasaca je povređeno, dok zasad nema izveštaja o poginulima u ovom talasu požara.
- Saznali smo da je, posle promene smera vetra, postao veliki požar koji sam sebe održava i koji je izuzetno teško staviti pod kontrolu. Sada se kreće na istok, prema Bordou. Reorganizovaćemo odgovor, napasti ga sa zemlje i pokušati da sprečimo njegovo napredovanje prema gradu - rekao je Nunjez.
Južnije, veliki požar kod Biskarosa u regionu Land primorao je više od 23.000 ljudi da napuste kuće, kampove, starački dom i dečji letnji kamp. Broj evakuisanih u Landu kasnije je porastao na oko 31.000.
Gradonačelnik jednog od najteže pogođenih područja Lež-Kap-Ferea Filip de Gonevil rekao je da u tom delu Francuske kiša nije pala mesec i po dana, dok su temperature neprestano bile iznad proseka.
- Ovo je nečuveno. Ni mi ni vatrogasci nikada nismo videli ništa slično - poručio je De Gonevil.
Predsednik Francuske Emanuel Makron ocenio je da je stanje „veoma napeto“, posebno u Žirondi. Naredio je angažovanje vojske i aktiviranje državnog kriznog štaba, dok je Francuska zatražila pomoć preko Mehanizma civilne zaštite Evropske unije.
Kao pojačanje stižu dva hrvatska kanadera, dva portugalska protivpožarna aviona i dva teška helikoptera „blek hok“ iz Češke i Slovačke. U Žirondu i Land upućene su i dodatne stotine vojnika koji će pomagati vatrogascima na terenu.
Tri požara spojila se u jednu vatrenu frontu kod Madrida
Situacija je dramatična i u Španiji, gde su se požari kod San Martina de Valdeiglesijasa, Vilje del Prada i Almoroksa spojili u jedan ogroman front nazvan „Sijera Oeste“.
Predsednica Madridske zajednice Isabel Dijaz Ajuso nazvala ga je „najgorim požarom u istoriji regiona“.
Prema njenim rečima, vatrogasci se suočavaju sa „savršenom olujom“ koju čine visoke temperature, snažan vetar, potpuno suva vegetacija i spajanje više požara. Vatra je u madridskom regionu već progutala oko 6.000 hektara.
Požar napreduje prema opštinama Robledo de Čavela i Fresnediljas de la Oliva, udaljenim pedesetak kilometara od Madrida.
- Požar je na vrhuncu i trenutno je van mogućnosti vatrogasaca da ga obuzdaju - izjavio je načelnik hitnih službi madridske regionalne vlade Karlos Noviljo.
U gašenje je uključena Vojna jedinica za vanredne situacije (UME), a na požarištima u Madridu i Avili raspoređeno je više od 1.100 vojnika. Italija i Grčka uputile su Španiji po dva kanadera.
Evakuisano je osam opština, dok je u više drugih gradova stanovnicima naređeno da ne izlaze iz kuća. Policija i Civilna garda obilaze naselja i izvode ljude iz zona kojima se približava vatra.
Vlasti strahuju da bi se veliki požar kod Burgohonda u susednoj pokrajini Avila mogao spojiti sa vatrenim frontom iz Madrida. Španski ministar unutrašnjih poslova Fernando Grande-Marlaska rekao je da je sprečavanje spajanja tih požara glavni cilj svih jedinica na terenu.
„Ako pokušaš da mu se suprotstaviš, proždre te“
Osamdesetšestogodišnji Ekologio Kabrera morao je da pobegne iz svog sela Aldea del Fresno, zapadno od Madrida. Privremeno je smešten u sportsku dvoranu u Viljamanti, zajedno sa stotinama drugih evakuisanih stanovnika.
- Ako ne pobegneš i pokušaš da se suprotstaviš vatri, ona te proždre - rekao je Kabrera za agenciju Frans pres.
Njegova porodica pokušavala je da spase kuću polivajući je baštenskim crevima dok nisu stigli vatrogasci.
- Došli su i rekli svima da odmah izađu. Nikada nisam doživeo ništa slično - ispričao je Kabrera.
Civilna garda uhapsila je jednog muškarca, dok se druga osoba nalazi pod istragom zbog sumnje da su nemarom izazvali požar kod Burgohonda. Istražitelji sumnjaju da je varnicu napravila teška mehanizacija korišćena uprkos zabrani rada zbog izuzetno visokog rizika od požara.
Španski premijer Pedro Sančez najavio je obilazak koordinacionog centra hitnih službi i poručio da su svi raspoloživi državni kapaciteti uključeni u borbu protiv vatre.
Jug Evrope gori posle toplotnih talasa i suše
Požari u Francuskoj i Španiji izbili su nakon uzastopnih toplotnih talasa i dugog perioda bez padavina. Isušena trava, nisko rastinje i šume omogućavaju vatri da se proširi za nekoliko minuta, dok jak vetar raznosi žar kilometrima od glavnog fronta.
Podaci Evropskog informacionog sistema za šumske požare pokazuju da je od početka 2026. u Evropi izgorelo između 40 i 60 odsto više površine od proseka zabeleženog između 2006. i 2025. godine.
Evropa se, prema podacima Službe za klimatske promene „Kopernikus“, zagreva približno dvostruko brže od svetskog proseka. Evropska agencija za životnu sredinu upozorava da je opasnost od požara najizraženija upravo na jugu kontinenta, gde se istovremeno spajaju ekstremne temperature, suša, snažni vetrovi i napuštanje poljoprivrednog zemljišta koje je nekada predstavljalo prirodnu prepreku širenju vatre.
Ukrajinske bespilotne letelice (BPL) napale su skladište kompanije Vajldberis u Jekaterinburgu, a udar je pogodio automobile parkirane neposredno ispred logističkog centra.
Ukrajinske bespilotne letelice napale su skladište kompanije Vajldberis u Jekaterinburgu, a udar je pogodio automobile parkirane neposredno ispred logističkog centra.
Rukovodilac Centra za međunarodnu saradnju i strateške komunikacije Uprave državnog obezbeđenja Ukrajine Valentina Savicka poginula je u ruskom raketnom udaru na izložbu dronova u Kijevskoj oblasti. U napadu je stradalo deset ljudi, dok je više od 100 ranjeno.
Vlada Srbije šalje helikopter H215 „super puma“ u Španiju, gde će pomoći u gašenju velikih šumskih požara koji su zahvatili Avilu, Madrid, Toledo i Kasteljon i primorali oko 90.000 ljudi na evakuaciju ili izolaciju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinske bespilotne letelice (BPL) napale su skladište kompanije Vajldberis u Jekaterinburgu, a udar je pogodio automobile parkirane neposredno ispred logističkog centra.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) širom Beograda pokrenuli su niz akcija usmerenih na uređenje javnih prostora, ali i razgovore sa građanima, slušajući njihove probleme i zajedno sa njima radeći na pronalaženju rešenja.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić poručila je jasno daje Univerzitet u Beogradu prebrodio svašta, ali političara na poziciji rektora Vladana Đokića, ne uspeva da prebrodi!
Nasilje, blokade, zloupotreba Beogradskog univerziteta u političke svrhe, koje su izvodili lažna Studentska lista, političar-rektor Đokić, prorektor Bojović, dekan Sinani i mnogi drugi dekani blokaderi tokom 2025. godine, su doveli do toga da u najnovijem rangiranju na Šangajskoj listi univerziteta (ARWU-The Academic Ranking of World Universities), za 2026. godinu, Beogradski univerzitet padne za 100 mesta i da sada bude u grupi univerziteta od 501. do 600. mesta.
Tekst 'Trgovac uticajem' objavljen u štampanom izdanju tajkunsko-blokaderskog pamfleta 'Nova' autorke Jelene Bulajić - rođene sestre onog/one Žana/Žane Bulajić sa N1 - tekst u kome se poziva da predsednik Srbije Aleksandar Vučić bude osuđen na 120 godina robije (?!) jer obilazi Srbiju, razgovara sa narodom i rešava ljudima probleme (o, strašnog li zločina!?!) - taj je tekst najstrašnija metastaza plenumaškog ludila i ekstremnog antisrpskog ekstremizma.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
U saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u Bugarskoj, na auto-putu u smeru ka Sofiji kod isključenja za Panagjurište, učestvovao je dvospratni autobus koji je prevozio čak 84 putnika, državljana Srbije. Iz Ambasade Republike Srbije u Sofiji zvanično je saopšteno da u ovoj dramatičnoj nesreći nema povređenih.
Vuk Vučinić (35), koji je tokom protekle noći pronađen sa teškim ubodnim ranama u jednoj garaži na Novom Beogradu, progovorio je po prijemu u bolnicu i otkrio svoju verziju krvavog napada.
Nakon vesti da se autobus pun srpskih turista prevrnuo u Bugarskoj, na oko 150 kilometara od Sofije, pojavile su se i prve nezvanične informacije o stanju putnika u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozorili su korisnike Android uređaja na aplikacije koje mogu pratiti njihovo ponašanje i prikupljati lične podatke. Istraživanje je pokazalo je da Android aplikacije traže brojne dozvole, a Xiaomi Home čak 91.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.