Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Umesto pristupa vrhovnom komandantu, generalima je poručeno da nastave da rade sa omladinom i veteranima.
Ovu tvrdnju izneo je bivši ruski ministar unutrašnjih poslova i general armije Anatolij Kulikov u emisiji „Analitika Ra“, objavljenoj pod naslovom „Tajni izveštaj Putinu! Šta skrivaju od vrhovnog komandanta?“.
Zajedno sa doktorom vojnih nauka Konstantinom Sivkovom, Kulikov je otvoreno govorio o čeonim napadima, izostanku velikih operacija, problemima u komandovanju, privatizaciji protivvazduhoplovne odbrane i informacijama koje, prema njegovom mišljenju, ne stižu do Putina.
Njihova osnovna ocena je da je specijalna vojna operacija ogolila sistemske slabosti u obuci ljudstva, rukovođenju, upotrebi jedinica i primeni borbene tehnike. Sukob je, kako tvrde, odavno prerastao ukrajinske granice i postao direktan hibridni sudar Rusije sa ujedinjenim Zapadom, sa elementima Trećeg svetskog rata.
Generali pokušali da zaobiđu zvanične izveštaje
Kulikov, koji je komandovao ruskom grupacijom snaga tokom Prvog čečenskog rata i obavljao funkciju prvog potpredsednika Vlade Rusije, danas predvodi Klub vojskovođa Ruske Federacije. Organizacija okuplja nekadašnje načelnike Generalštaba, komandante vidova vojske i druge visoke oficire sa ratnim iskustvom.
Klub je organizovao okrugli sto na kojem su učestvovala trojica bivših načelnika Generalštaba, četvorica komandanata i dvojica nekadašnjih glavnokomandujućih Kopnene vojske. Posle sastanka Putinu je preko protokola upućen predlog da pri vrhovnom komandantu bude formirana posebna ekspertska grupa.
Zamisao je bila da generali sa ratnim iskustvom Putinu neposredno iznose svoje procene, bez filtriranja kroz postojeći komandni i državni aparat.
- Posle mesec i po dana iz Saveta bezbednosti dobili smo odgovor u kom nam zahvaljuju na podršci specijalnoj vojnoj operaciji i poručuju da nastavimo rad sa omladinom i veteranima - rekao je Kulikov.
Za njega je poruka bila nedvosmislena – predlog nije stigao do predsednika.
Kulikov tvrdi da je 4. decembra 2024. godine lično podsetio Putina na inicijativu. Predsednik mu je, prema njegovim rečima, odgovorio da bi mu takvo telo bilo korisno dve godine ranije, ali da mu tada više nije bilo potrebno.
Upravo u tome sagovornici vide centralni problem: vrhovnom komandantu se dostavljaju zvanični izveštaji, ali ne postoji telo koje bi mu direktno iznosilo nezavisnu procenu ljudi koji su ranije komandovali velikim formacijama i vodili ratne operacije.
Foto: Tanjug/AP
Na frontu 750.000 ljudi, a nema velike operacije
Sivkov tvrdi da se u zoni borbenih dejstava nalazi između 700.000 i 750.000 ruskih vojnika. Po merilima Drugog svetskog rata, to bi bila snaga dovoljna za dva potpuno formirana fronta.
Prema Sivkovljevoj oceni, ruska vojska napada najjače ukrajinske položaje direktno, na sektoru širokom između 150 i 200 kilometara, iako ukupna linija sukoba dostiže približno 2.000 kilometara.
- Umesto čeonih udara, postoje mogućnosti da se na bokovima, gde neprijatelj ima samo pojedinačne otporne tačke, izvrši obuhvat, izolacija i uništenje glavnine snaga Vojske Ukrajine -rekao je Sivkov.
On tvrdi da Rusija, posle prvih nedelja sukoba 2022. godine, nije izvela nijednu veliku napadnu operaciju sa jasnim strateškim ciljem. Umesto udara velikih formacija, vojska se troši na taktičko potiskivanje protivnika i zauzimanje pojedinačnih položaja.
Kulikov je posebno kritikovao izveštaje u kojima se zauzimanje male otporne tačke sa svega nekoliko ukrajinskih vojnika predstavlja kao veliki uspeh. Prema njegovom mišljenju, Generalštab mora da pripremi klasičnu frontovsku stratešku operaciju, sa probojem, obuhvatom i izlaskom oklopnih jedinica u operativni prostor.
Kao postojeću, ali nedovoljno korišćenu mogućnost naveo je masovnu upotrebu dimnih zavesa. Ruska vojska je takve operacije izvodila tokom vežbi, a Kulikov smatra da bi njima mogli da budu zaslepljeni ukrajinski operatori dronova, optički sistemi i sredstva izviđanja.
Traže Stavku, ratnu privredu i potpunu kontrolu resursa
Kulikov i Sivkov smatraju da sadašnji državni sistem nije prilagođen sukobu ovih razmera. Predlažu formiranje tela nalik sovjetskoj Stavki Vrhovne komande i Državnom komitetu odbrane (GKO) iz Drugog svetskog rata.
Takav organ ne bi upravljao samo borbenim dejstvima, već bi pod jedinstvenu komandu stavio vojsku, privredu, energetiku, informacije, transport i proizvodnju naoružanja.
Sivkov traži i usvajanje Zakona o zaštiti otadžbine, koji bi zamenio postojeći Zakon o odbrani. Novi propis omogućio bi prelazak ekonomije na ratni režim, zamrzavanje cena goriva i stavljanje strateških resursa pod direktnu kontrolu države.
Foto: Profimedia
Sagovornici potrebu za takvim merama objašnjavaju sve otvorenijim uključivanjem Zapada u sukob. Posebno ukazuju na najavljenu proizvodnju i raspoređivanje evropskih raketa dometa od 1.500 do više od 3.000 kilometara.
Kulikov smatra da bi Moskva unapred morala da objavi jasnu strategiju odgovora: ukoliko raketa nemačke proizvodnje pogodi rusku teritoriju, ruske snage treba da dobiju pravo na preventivne ili uzvratne udare po fabrikama u kojima se takvo oružje proizvodi.
Odbacuju novu mobilizaciju, traže upotrebu postojećih divizija
Kulikov i Sivkov ne smatraju da je Rusiji u ovom trenutku potrebna nova masovna mobilizacija. Njihov stav je da problem nije samo u broju ljudi, već u načinu na koji se postojeće snage koriste.
Sivkov upozorava da bi nova mobilizacija u sadašnjem društveno-ekonomskom sistemu mogla da izazove ozbiljne političke potrese, uporedivši mogući scenario sa okolnostima koje su prethodile Februarskoj revoluciji 1917. godine.
Kulikov predlaže da dobrovoljci i vojnici po ugovoru nastave da čine osnovu napadnih jedinica, ali da im se za veliki proboj pridruže potpuno popunjene tenkovske i motorizovane divizije iz ruskih vojnih okruga.
Prema njegovim rečima, takve jedinice ne mogu da postoje samo radi smotri i parada. One bi morale da postanu glavna udarna pesnica, sposobna da probije liniju Oružanih snaga Ukrajine (OSU) i razvije napad u dubinu.
Krupni kapital označen kao unutrašnja pretnja
Kulikov smatra da se vojni problemi ne mogu odvojiti od ekonomskog sistema. Kao istorijske primere naveo je Rusko-japanski i Prvi svetski rat, kada su privatne fabrike, uključujući Putilovljeve pogone, državi naplaćivale municiju i vojnu opremu po višestruko većim cenama od državnih proizvođača.
Prema njegovoj oceni, veliki kapital koji je vezan za Zapad i usmeren na lično bogaćenje može da sabotira odluke državnog vrha. Kao savremeni primer naveo je krizu goriva u Rusiji, za koju tvrdi da je veštački izazvana.
Sivkov, sa druge strane, ocenjuje da je ruska namenska industrija sačuvala proizvodnju tenkova, artiljerije i municije zahvaljujući odlukama donetim tokom devedesetih i dvehiljaditih godina.
Ruska država je tada kupovala male i skupe serije vojne tehnike kako fabrike ne bi bile ugašene i kako bi bile sačuvane naučne, konstruktorske i inženjerske škole. Kada je počeo sukob velikih razmera, postojala je industrijska osnova za brzo povećavanje proizvodnje.
Sivkov tvrdi da je Zapad uradio suprotno. Privatizacija, kratkoročni profit i premeštanje proizvodnje u Aziju doveli su, prema njegovoj oceni, do slabljenja američke i evropske vojne industrije.
Kao primer naveo je američki sektor za obogaćivanje uranijuma posle sporazuma Černomirdin–Gor, u okviru kojeg je Rusija preradila 500 tona vojnog visokoobogaćenog uranijuma i isporučila ga Sjedinjenim Američkim Državama kao gorivo. Prema Sivkovljevom tumačenju, američki vlasnici su zbog kratkoročne dobiti zapostavili sopstvene kapacitete za obogaćivanje.
On tvrdi i da je premeštanje fabrika u Kinu pretvorilo nekadašnje američke industrijske centre, poput Detroita, u zone ugašenih pogona. Prema brojkama koje je izneo, Kina danas drži približno 40 odsto svetske realne proizvodnje, dok u Sjedinjenim Američkim Državama realni sektor čini oko 18 odsto privrede.
Privatna PVO stvara privatne armije
Posebno oštra kritika upućena je odluci da se velikim kompanijama dozvoli stvaranje sopstvenih jedinica protivvazduhoplovne odbrane (PVO) radi zaštite rafinerija, fabrika, skladišta i drugih objekata.
Kulikov upozorava da privatna jedinica naoružana protivavionskim topovima ZU-23 i raketama kratkog dometa može da brani samo objekat kompanije. Ukoliko dron preleti preko njenog pogona prema drugoj meti, privatno obezbeđenje nema ovlašćenje da ga obori.
Dodatni problem je što privatne strukture nemaju pristup državnom sistemu raspoznavanja „svoj–tuđ“. Bez tog sistema raste rizik da budu pogođene ruske vojne, policijske ili civilne letelice.
Sivkov smatra da predavanje teškog naoružanja kompanijama faktički vodi stvaranju privatnih armija i ruši državni monopol nad primenom sile.
Njihov predlog je stvaranje jedinstvenog sistema objektne PVO pod komandom zamenika komandanta protivvazduhoplovne odbrane zemlje. Kompanije bi mogle da kupe i finansiraju opremu, ali bi ljudstvo moralo da bude pod zakletvom i u sastavu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), Rosgvardije ili druge državne formacije.
Traže zonu zabrane letova nad Crnim morem
Kulikov predlaže da Rusija proglasi potpunu zonu zabrane letova iznad Crnog mora i obara sve letelice koje uđu u taj prostor bez odobrenja Moskve.
Sivkov tvrdi da avioni Su-57 i Su-35S, naoružani raketama vazduh–vazduh R-37M, tehnički mogu da uspostave zonu zabrane letova i iznad cele Ukrajine. Kao dokaz mogućnosti sistema naveo je obaranje cilja na udaljenosti od 225 kilometara.
Problem, prema njegovim rečima, nije nedostatak tehnike, već odsustvo političke odluke da se takva operacija sprovede.
Sivkov je kao drugu mogućnost za ubrzavanje završetka rata naveo uklanjanje ukrajinskog državnog i vojnog rukovodstva koje Moskva označava kao terorističko. Podsetio je na ruske operacije protiv Džohara Dudajeva, Zelimhana Jandarbijeva i Aslana Mashadova tokom čečenskih ratova, kao i na američku praksu napada na protivničke lidere.
Tenkovi nisu mrtvi: Izdržali do 28 udara dronova
Kulikov odbacuje tvrdnje da su dronovi učinili tenkove i klasične napadne operacije prevaziđenim. Pozvao se na zaključke okruglog stola održanog 8. jula, na kojem su učestvovali vojnici i komandanti sa iskustvom iz aktuelnih borbi.
Prema podacima koje je izneo, savremeni tenk opremljen dodatnim oklopom, zaštitnim rešetkama i konstrukcijama poznatim kao „mangali“ može da izdrži između 25 i 28 udara dronova sa pogledom iz prvog lica (FPV) i nastavi izvršenje zadatka.
Sivkov podseća da je Rusija bespilotne letelice „Pčela-1T“ koristila još 1995. godine u Čečeniji za izviđanje i usmeravanje artiljerijske vatre. Zbog toga tvrdi da dronovi menjaju tehniku i tempo borbe, ali ne ukidaju osnovne zakone ratovanja.
Njegov recept ostaje klasičan: masovna artiljerijska priprema, avijacija, dimne zavese, proboj tenkovskih jedinica i izlazak velikih formacija u operativnu dubinu – umesto višegodišnjeg trošenja ljudi i tehnike u čeonim napadima na pojedinačne utvrđene položaje.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski priznao je da povratak Krima trenutno nije deo konkretne agende Kijeva, uprkos pojačanim ukrajinskim napadima na poluostrvo.
Direktor kompanije koja se bavi razvojem bespilotnih letelica Andrej Čerezov teško je ranjen u pokušaju ubistva u Tuli. Napadač ga je sačekao u ulazu zgrade u kojoj živi, ispalio tri hica i pobegao, prenose ruski mediji.
Federalna služba bezbednosti Rusije (FSB) zvanično je optužila osnivača Telegrama Pavela Durova za pomaganje terorističkim aktivnostima i stavila ga na međunarodnu poternicu. Ukoliko bude proglašen krivim, prema ruskom zakonu preti mu od osam do 15 godina zatvora ili doživotna robija.
Iran je razmatrao lansiranje balističke rakete na jednu od ukrajinskih luka na Crnom moru kao odgovor na ukrajinski napad na iranski teretni brod u Kaspijskom moru, ali je udar zasad odložen posle hitnih diplomatskih kontakata Teherana, Kijeva i Evropske unije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Rusija je, kao krajnju opciju, spremna da fizički uništi satelitsku konstelaciju Starlink i tako preseče komunikacionu mrežu koju koriste ukrajinska i američka vojska, tvrdi bivši američki obaveštajac i vojni analitičar Skot Riter.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i bivši premijer Mađarske Viktor Orban nikada nisu razgovarali na ruskom jeziku, već su svi njihovi susreti i razgovori vođeni uz prisustvo prevodilaca, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Velika pomorska parada u Sankt Peterburgu otkazana je drugu godinu zaredom, a predsednik Rusije Vladimir Putin Dan Ratne mornarice obeležio je u dvorištu Glavnog admiraliteta, ispred zida na kojem je bila naslikana podmornica.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posebno je izdvojio rad ruskih istražitelja u zoni Specijalne vojne operacije (SVO), navodeći da oni, često rizikujući život, otkrivaju neonaciste, diverzante i ljude koji im pružaju pomoć.
Rusija se više neće pridruživati pozivima za denuklearizaciju Korejskog poluostrva i u potpunosti podržava kurs Severne Koreje ka jačanju suvereniteta i odbrambene sposobnosti, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski priznao je da povratak Krima trenutno nije deo konkretne agende Kijeva, uprkos pojačanim ukrajinskim napadima na poluostrvo.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan nije uspeo da od predsednika Rusije Vladimira Putina dobije ukidanje ograničenja koja su gotovo zatvorila rusko tržište za najvažnije jermenske proizvode.
Američki stelt-lovac F-35B srušio se i izgoreo u vojnoj vazduhoplovnoj bazi Miramar u San Dijegu, dok je pilot uspeo da se katapultira neposredno pre udara. Snimci sa mesta nesreće pokazuju potpuno spaljenu letelicu, dok se iznad baze podizao gust stub crnog dima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se građanima naše države, otkrio mnoge novosti kada je u pitanju poboljšanje životnog standarda i govorio o svim najvažnijim temama iz zemlje, ali i sveta.
Šokantno priznanje stiglo je iz Hrvatske - objavljen je izveštaj u kom se navodi kako ta zemlja od trenutka kada se priključila Evropskoj uniji (EU) stagnira kada je u pitanju efikasnosti procesuiranja ratnih zločina.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je večeras da će u Srbiju uskoro stići najnoviji inovativni lekovi za borbu protiv raka za koje će država izdvojiti 100 miliona evra.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na Instagramu nakon posete Knjaževcu i Svrljigu i zatresao političku scenu obrativši se direktno svojim političkim protivnicima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić počeo je danas obilazak istoka i jugoistoka Srbije - njegova prva stanica bilo je selo Vasilj kod Knjaževca, a nakon toga je otišao u Svrljig.
Letovanje u Turskoj donosi rizik od prevare pri plaćanju u evrima. Turistički agent upozorava da trgovci zakidaju na kursu i da uvek treba plaćati u lirama.
Ruskinja Ljudmila Turkova Konstantinovna (28) čije je telo, prema prvim rezultatima istrage, pronađeno u koferu u kanalu u Padinskoj skeli, doputovala je u Srbiju samo dan pre nestanka 25. jula.
Netfliks se suočava sa tužbom od 105 miliona dolara nakon što je iz njihovih kancelarija u Los Anđelesu ukraden eksterni hard-disk sa još neobjavljenim ratnim trilerom "Fortitude", u kom glavnu ulogu tumači Nikolas Kejdž.
Holivudski veteran Robert Redford (88) ispričao je jednom prilikom kontroverzne detalje iz snimanja legendarnog filma "The Way We Were" (1973) u kojem je glumio zajedno sa Barbrom Strejsend (82).
Glumac Zoran Rankić koji je u seriji "Srećni ljudi" glumio Žarka Poparu, pred smrt je otkrio da je on smislio replike "Gospođice, gospođo" i "Mmmm...bebo".
Američa tehnološka kompanija Epl ostvarila je bolje rezultate od očekivanih u fiskalnom trećem kvartalu do 27. juna, zahvaljujući snažnom rastu prodaje ajfona, ali je upozorenje o problemima u lancima snabdevanja izazvalo pad akcija kompanije na berzi za sedam odsto.
Pekmez od nektarina savršeno je sladak i aromatičan namaz koji u sebi nosi svu punoću leta. Zahvaljujući tankoj kori nektarina koja se tijekom kuhanja lako raskuha, ovaj pekmez ima izuzetno finu i glatku strukturu, često čak i bez potrebe za pasiranjem.
Blistava snežna oaza usred Mediterana, koja zapravo predstavlja čistu stenu od laporca, tako bi se najkraće mogla opisati Skala dei Turči na južnoj obali Sicilije. Ovo fotogenično prirodno čudo svake godine privlači hiljade putnika sa svih strana sveta.
Nakon višeminutnog skandiranja "Dino lopove", stotine razočaranih fanova sa urednim ulaznicama moralo je da se vrati kućama jer nisu mogli da uđu na prvi koncert Dina Merlina na stadionu Koševo.
Bivša rijaliti učesnica i starleta Ava Karabatić ponovo je uspela da pomeri sve granice nakon što je objavila fotku iz seksi šopa sa ogromnom igračkom u obliku penisa.
Finalista "Elite 9" Borislav Terzić, poznatiji kao Terza otvorio je dušu o odnosu sa majkom svog deteta Milicom Veličković, te otkrio da je pravdu potražio na sudu.
Neki parovi sa Balkanske javne scene su rešili da stanu na put predrasudama i kažu ne javnoj osudi, te su stupili u istopolne brakove i veze ne osvrćući se na komentare.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.