Rusija mora potpuno da onesposobi ukrajinsku pomorsku logistiku, luke, mostove, železnicu, energetiku i snabdevanje gorivom ili će NATO preko Ukrajine nastaviti da udara po ruskoj privredi i infrastrukturi, poručio je ruski novinar i poslanik Moskovske gradske dume Andrej Medvedev.
- Ili uništavamo svu pomorsku logistiku Ukrajine, zajedno sa mostovima i parkom lokomotiva, ili uništavamo energetski sektor i sektor goriva bivše Ukrajine u najvećoj mogućoj meri i ostavljamo ga u tom stanju tokom zime. Ili NATO preko bivše Ukrajine čini sve što može da uništi našu logistiku, gorivno-energetski kompleks, spoljnu trgovinu, poljoprivredu i industriju. Treće opcije nema - poručio je Medvedev.
Njegova poruka dolazi u trenutku kada se jedan od najžešćih delova rusko-ukrajinskog sukoba preselio upravo na Crno more. Rusija pojačava napade na ukrajinske luke i brodove, dok Ukrajina udara po ruskim lukama, naftnoj infrastrukturi, logistici i drugim ciljevima duboko u pozadini.
Ukrajina traži primirje na Crnom moru
Kijev je preko posrednika ponudio Moskvi međusobnu obustavu napada na civilne brodove u Crnom moru, nakon što su udari sa obe strane počeli ozbiljno da ugrožavaju trgovačku plovidbu i izvoz.
Moskva je odbacila ideju o parcijalnom primirju na Crnom moru. Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova poručila je da Rusija ne vidi osnov za „polovične mere“ koje bi, prema stavu Moskve, dale Ukrajini predah. Ruska strana istovremeno tvrdi da se trgovačka plovidba koristi i za potrebe ukrajinskih snaga i dopremanje vojnog tereta.
Foto: EPA
Za Kijev je pitanje crnomorskih luka postalo ozbiljan ekonomski problem.
Ruski udari gotovo su zaustavili deo pomorskog izvoza, a ukrajinski izvoz žitarica tokom prve dve nedelje avgusta pao je čak 75 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Alternative železnicom, drumskim putem i preko Dunava nemaju kapacitet da u potpunosti zamene velike crnomorske luke.
Pre sadašnjeg talasa napada, luke Velike Odese prevozile su oko 80 odsto ukrajinskog poljoprivrednog izvoza. Ako se blokada nastavi, ukrajinski stručnjaci procenjuju da bi izvoz žitarica i uljarica tokom avgusta mogao da bude prepolovljen, sa više od tri miliona tona u julu na oko 1,5 miliona tona.
Svaki dan bez luka košta desetine miliona dolara
Ekonomski udar već se meri desetinama miliona dolara dnevno.
Ukrajinski ekonomista Aleksandar Hmelevski procenio je da svaki dan tokom kojeg crnomorske luke ne rade zemlju košta približno 70 miliona dolara izgubljenih izvoznih prihoda.
Pritisak ne oseća samo poljoprivreda.
Ukrajinski Centar za ekonomsku strategiju navodi da je zbog pomorske blokade prognoza poljoprivrednog izvoza u novoj sezoni smanjena sa 64,4 miliona na 29,6 miliona tona, dok probleme oseća i metalurška industrija. Pojedine velike kompanije već su obustavljale proizvodnju.
Foto: Tanjug/AP
Upravo zato Medvedev smatra da Rusija treba da ide još dalje i ne ograniči se samo na pojedinačne udare na luke, već da sistematski napadne čitav lanac kojim ukrajinska roba i vojni teret stižu do mora - železnicu, lokomotive, mostove, energetiku i gorivo.
Kijev istovremeno udara rusko gorivo
Dok Moskva pokušava da uguši ukrajinski pomorski izvoz, Kijev vodi sopstvenu kampanju protiv ruskog energetskog sektora.
Ukrajinski dronovi poslednjih meseci pogodili su niz rafinerija duboko u Rusiji, a pojedini objekti pretrpeli su toliko ozbiljna oštećenja da će popravke trajati mesecima. Rafinerija u Orsku, kapaciteta oko šest miliona tona godišnje, nakon ukrajinskog napada obustavila je rad, a procenjeno je da bi sanacija mogla da traje i do šest meseci.
Ukrajinski komandanti otvoreno govore da je cilj dubokih udara nanošenje ekonomske štete, razvlačenje ruske protivvazdušne odbrane i povećavanje pritiska na rusko rukovodstvo i stanovništvo.
U ruskim političkim i vojnim krugovima istovremeno se tvrdi da Kijev pokušava da pogorša nestašice goriva i izazove što ozbiljniji unutrašnji ekonomski problem uoči izbora za Državnu dumu.
Ukrajinska balistika mogla bi da stigne do Moskve
Dodatnu težinu ruskim pozivima za udare na ukrajinsku vojnu industriju daju najave iz Kijeva da bi domaće balističke rakete uskoro mogle da budu spremne za borbenu upotrebu.
Volodimir Zelenski potvrdio je da bi rakete koje razvija ukrajinska kompanija Fajer point mogle da postanu operativne u roku od nekoliko meseci, odnosno već tokom jeseni.
Foto: Printskrin x
Bivši ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov takođe je izjavio da bi Ukrajina za tri do šest meseci mogla da dobije sposobnost za udare domaćim balističkim raketama po ciljevima u Rusiji.
Predstavnik kompanije Fajer point Denis Štilerman otišao je još dalje i, odgovarajući na pitanje kada bi ukrajinske balističke rakete mogle da udare Moskvu, pomenuo upravo jesen i rekao da bi mete trebalo da budu značajne.
Da li će Kijev zaista do tada raspolagati pouzdanim sistemom sposobnim za takve napade ostaje otvoreno pitanje. Razvoj, serijska proizvodnja i stvarna borbena upotreba balističke rakete nisu isto, a ruska strana već pokušava da gađanjem ukrajinske vojne industrije spreči povećavanje proizvodnje dalekometnog oružja.
Ali pravac u kojem se sukob kreće već je vidljiv.
Rusija pokušava da preseče ukrajinski izlaz na Crno more i udari ekonomiju preko luka, energetike i logistike. Ukrajina odgovara napadima na ruske rafinerije, luke i industrijska postrojenja, dok istovremeno razvija sredstva kojima bi mogla da gađa još dublje u Rusiji.
Upravo zato Medvedev tvrdi da Moskva više nema prostor za ograničene poteze.
Ruske snage izvele su tokom noći seriju udara na ciljeve u Harkovskoj oblasti i Zaporožju, koristeći bespilotne letelice Geran i balističke rakete Iskander-M.
Bivši ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov, koga je predsednik Volodimir Zelenski smenio u julu, zatražio je da Ukrajina pronađe način da održi izbore čak i dok traje rat, čime je otvorio jedan od najozbiljnijih unutrašnjih političkih izazova za vlast u Kijevu od početka sukoba 2022. godine.
Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) i Specijalizovano antikorupcijsko tužilaštvo (SAP) stigli su u Kancelariju predsednika Ukrajine, gde su, prema navodima iz Kijeva, pokrenute istražne radnje u slučaju velike kriminalne grupe povezane sa sadašnjim i bivšim poslanicima.
Ruski višenamenski lovac Su-35S ušao je duboko u vazdušni prostor pod kontrolom Ukrajine u Sumskoj oblasti, preleteo područje naselja Ugrojidi, lansirao krstareću raketu H-59/69 prema gradu Sumi, a zatim se bez presretanja vratio u Kursku oblast, navode izvori koji prate kretanje vojnih letelica.
Ukrajinski teški transportni avion An-124 „Ruslan“ zapalio se tokom sletanja na međunarodni aerodrom Tjubu, nedaleko od japanskog grada Nagoje, zbog čega je pista hitno zatvorena.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Dva ruska reaktivna drona „geran“ su pogodila viseći most u Zaporožju, gradu pod kontrolom ukrajinskih snaga, a prema prvim informacijama sa vojnih kanala za praćenje sukoba, konstrukcija je oštećena i na mestu udara izbio je požar.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Ilon Mask, vlasnik kompanije Spejs eks, ponovo omogućio Ukrajini pristup satelitskom sistemu Starlink, čije je ograničavanje ozbiljno otežalo komunikaciju ukrajinskih snaga i upotrebu borbenih dronova, prenosi Rojters.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Rusiju ne bi uništio čak ni vojni poraz u Ukrajini, ali bi upotreba nuklearnog oružja mogla da pokrene njen raspad, upozorio je bivši savetnik kancelarije ukrajinskog predsednika Aleksej Arestovič.
Ruske snage izvele su tokom noći seriju udara na ciljeve u Harkovskoj oblasti i Zaporožju, koristeći bespilotne letelice Geran i balističke rakete Iskander-M.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom skandaloznog kršenja izborne tišine od strane tajkunskog glasila Nova S, koji je jutros u 09:12 objavio sramotan tekst usmeren protiv SNS-a.
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Crne Gore Milan Knežević podelio je tonsku izjavu komesarke Marte Kos sa Samita Berlinskog procesa u Miločeru, u kojoj je ona istakla da se ponekad oseća kao čobanica koja pazi na sve što se dešava u stadu, aludirajući na evropski put Crne Gore.
Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije Transparentnost podneo je krivičnu prijavu protiv Nove S i N1, koji su danas prekršili izbornu tišinu. Takođe, podneta je prijava i protiv Rajfajzen banke, koja je u svojoj objavi takođe prekršila izbornu tišinu.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije reaguje povodom navoda da je Nova S prekršila izbornu tišinu i zahteva hitnu, nedvosmislenu i javnu reakciju nadležnih institucija.
Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) i IPSOS Srbija najavili su da će u nedelju, tokom izbornog dana, objavljivati procene izlaznosti u pet termina, na osnovu preseka podataka i to u 9.00, 11.00, 14.00, 17.00 i 19.00 časova.
Dragan J. Vučićević, glavni urednik Informera pozvao je u uživo u "Kolegijumu 1" Republičku izbornu komisiju (RIK), kako bi prijavio najstrašnije kršenje predizborne tišine na Novoj S i N1.
U Kalendaru Javnog zdravlja oktobar je obeležen i kao mesec pravilne ishrane. Cilj je da se skrene pažnja na pravilne navike u ishrani. Doktorka Dragana Milošević ističe važnost prevencije gojaznosti kod dece i apeluje na veće uključivanje roditelja.
U udesu koji se danas oko 14.25 časova dogodio na auto-putu "Princeza Ksenija", u mestu Suka, poginula je devojka (19), dok je druga osoba koja je bila u vozilu zadobila povrede i transportovana je u KCCG radi ukazivanja pomoći.
Policija u Sokobanji, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu, uhapsila je S. V. (55) iz Niške Banje, zbog sumnje da je izvršio krivično delo proganjanje.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Device, Škorpije, Strelčeve i Ribe u 2027. godini očekuje period velikih unutrašnjih promena, oslobađanja od prošlosti i otkrivanja onoga što im zaista donosi mir i zadovoljstvo.
Lilijan Dronijak (96), poznatija kao Grandma Droniak, uspela je da izgradi pravu internet imperiju i prikupi 15 miliona pratilaca na društvenim mrežama.
Pop diva Jelena Karleuša progovorila je o emocijama koje je izazvao njen poljubac sa 25 godina mlađim partnerom Aleksandrom Ševom, koji je privukao ogromnu pažnju javnosti.
Ćerka folk pevačice Jane Todorović, Kristina, privukla je pažnju na društvenim mrežama svojim atraktivnim izdanjem, a mnogi su na mrežama prokomentarisali koliko njih dve liče - pogotovo ako se Kristinine fotke uporede sa Janinim iz mlađih dana!
Pevačica Ilda Šaulić i njen suprug Bojan Vučković već godinama uživaju u skladnom braku, a svoju privatnost pažljivo čuvaju daleko od očiju javnosti. Iako su nakon venčanja na poklon dobili luksuznu vilu u prestonici, par je sebi obezbedio i mirno utočište na reci gde provode svaki slobodan trenutak.
Ćerka pevača Darka Lazića, Srna, našla se u žiži javnosti zbog fotografije koju je njena majka Katarina Lazić podelila na svom Instagram profilu, kako pozira u leopard pantalonama.
Komentari