Povratak generala Sergeja Surovikina iz Afrike i njegov navodni sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom mogli bi da budu signal da se Moskva sprema za mnogo žešću fazu rata u Ukrajini.
Mekgregor, nekadašnji savetnik američkog ministra odbrane, u razgovoru sa profesorom Glenom Dizenom povezao je Surovikinov povratak sa mogućim promenama u ruskom vojnom vrhu, velikim snagama koje Moskva i dalje drži u rezervi i procenom da je opasnost od direktne evropske intervencije u Ukrajini danas manja nego ranije.
Upravo bi ta kombinacija, prema njegovoj proceni, mogla da omogući Rusiji da odustane od dosadašnjeg sporog i metodičnog napredovanja i pokuša da znatno ubrza operacije.
Surovikinovo ponovno pojavljivanje posebno privlači pažnju jer je upravo on tokom ranije faze sukoba komandovao ruskim snagama u Ukrajini, a njegovo ime ostalo je vezano za potpuno drugačiji način vođenja operacija i snažnije povezivanje dejstava avijacije, raketnih snaga i jedinica na zemlji.
Šta će biti sa Gerasimovom
U razgovoru je istovremeno preneta informacija iz izvora da bi mandat načelnika ruskog Generalštaba Valerija Gerasimova mogao da bude završen sredinom septembra.
Zvanične potvrde takve odluke nema, ali upravo zato se Surovikinov povratak u Rusiju i njegovo pojavljivanje uz Putina posmatraju sa posebnom pažnjom.
Mekgregor nije tvrdio da će Surovikin sigurno naslediti Gerasimova. Naprotiv, izneo je ozbiljnu rezervu prema mogućnosti da vazduhoplovni general bude postavljen na čelo Generalštaba i ocenio da bi Moskva za tu funkciju mogla da izabere nekog od generala kopnene vojske.
Foto: profimedia/Shutterstock
Mnogo važnije od samog imena budućeg komandanta, međutim, bilo bi ono što bi eventualna promena pokazala o Putinovim namerama.
Gerasimov se u delu ruskog vojnog i javnog prostora vezuje za sporiji i metodičniji način vođenja operacija, dok se novije Putinove poruke tumače kao zahtev da se ofanzivna dejstva ubrzaju. Ako bi promena na vrhu Generalštaba zaista usledila, ona bi zato mogla da bude jedan od najjasnijih pokazatelja pravca kojim Moskva želi da nastavi rat.
Mekgregorova procena uklapa se i u njegove ranije tvrdnje da Rusija povećava pritisak i širi ciljeve operacije, uključujući prostor sve do Odese.
Odesa izbija u prvi plan
U toj računici Odesa dobija posebno mesto.
Dok se Harkov ocenjuje kao cilj koji može da čeka, Odesa bi za Rusiju imala mnogo veći strateški značaj. Prema proceni iznetoj u razgovoru, ruske snage već su ozbiljno umanjile značaj tog grada za ukrajinsku logistiku, ali bi njegovo potpuno preuzimanje predstavljalo daleko ozbiljniju promenu čitavog toka rata.
Kontrola Odese ne bi značila samo zauzimanje velikog crnomorskog grada.
Time bi bila potpuno promenjena vojna, logistička i politička slika juga Ukrajine, dok bi Kijev pretrpeo težak udarac kada je reč o položaju na Crnom moru.
Foto: Foto: Shutterstock
Takva operacija, međutim, zahtevala bi ogromne pripreme. Rusija bi morala da pomeri sisteme protivvazdušne i protivraketne odbrane napred i istovremeno izgradi znatno veće logističke kapacitete za snabdevanje snaga na velikoj udaljenosti.
U razgovoru je izneta procena da su upravo takve pripreme već u toku.
Rusija, prema istim navodima, trenutno obučava oko 150.000 rezervista, dok se broj severnokorejskih vojnika prisutnih na ratištu procenjuje na najmanje 20.000.
Mekgregor smatra da Pjongjang želi da njegove jedinice steknu stvarno borbeno iskustvo, dok Moskvi prisustvo dodatnog ljudstva daje mogućnost da sopstvene snage raspoređuje mnogo fleksibilnije.
Moskva sve manje strahuje od ulaska NATO snaga
Jedna od ključnih promena, prema Mekgregoru, jeste ruska procena mogućnosti da evropske članice NATO-a neposredno uđu u rat ako ukrajinski front počne ubrzano da se urušava.
Moskva je upravo zbog takvog scenarija dugo držala velike i dobro opremljene snage u rezervi.
Sada, međutim, prema proceni iznetoj u razgovoru, ruski vojni vrh sve manje veruje da evropske zemlje mogu da izvedu ozbiljnu kopnenu intervenciju.
Centralno mesto u takvom scenariju imala bi Poljska.
Ozbiljna evropska vojna operacija u Ukrajini praktično bi zavisila od poljske teritorije kao glavne baze za dopremanje opreme, snabdevanje i raspoređivanje jedinica. Bez aktivnog učešća Varšave, sposobnost drugih evropskih država da sprovedu veliku kopnenu operaciju bila bi znatno manja.
Mekgregor je pritom izneo tvrdnju da u Poljskoj postoji snažan otpor slanju novih vojnika u Ukrajinu i naveo da je u dosadašnjem toku rata poginulo između 8.000 i 10.000 poljskih vojnika.
Za tu veoma ozbiljnu tvrdnju u materijalu nije ponuđena nezavisna potvrda.
Mekgregor, međutim, upravo na osnovu poljskog faktora zaključuje da je verovatnoća velike evropske kopnene intervencije manja nego ranije.
Ako je i Moskva došla do istog zaključka, onda bi deo ruskih rezervi koje su čuvane za mogućnost direktnog sukoba sa NATO-om mogao da dobije potpuno drugačiju namenu.
Menja se izbor ciljeva
Ruski napadi na ukrajinsku infrastrukturu, mostove i luke postali su intenzivniji, a u razgovoru je ukazano da Moskva sada napada i pojedine objekte koje je ranije izbegavala zbog mogućnosti velikih civilnih posledica.
Pomenut je i mogući odgovor na zaplenu ruskih brodova, koji bi podrazumevao zaplenu evropskih plovila.
Dodatni pritisak stvaraju ukrajinski udari duboko unutar Rusije. U razgovoru je navedeno da je oko 800 dronova uspelo da prodre kroz rusku odbranu i stigne do svojih ciljeva, uz tvrdnju da je korišćena britanska tehnologija i nova vrsta motora koja omogućava veći domet, veću brzinu i let na veoma maloj visini.
Foto: EPA
Takvi napadi, prema iznetoj proceni, u Rusiji se više ne doživljavaju kao ograničena neprijatnost, već kao problem koji povećava pritisak da Moskva odgovori ne samo napadima na ukrajinske položaje već i na infrastrukturu povezanu sa proizvodnjom i snabdevanjem sistema kojima se gađa ruska teritorija.
Zbog svega toga septembar se pojavljuje kao moguća prelomna tačka.
Mnogo će zavisiti i od vremenskih uslova. Ako obilne kiše ne pretvore teren u blato, ruske snage mogle bi da dobiju period pogodan za znatno intenzivnije operacije.
Velike rezerve, sve veći značaj Odese, promena izbora ciljeva, slabljenje straha od evropske kopnene intervencije i moguće promene na samom vrhu ruske vojske tako se spajaju u jednu sliku.
Surovikinov povratak zato je važan mnogo više od pitanja njegove buduće funkcije.
Ako njegovo pojavljivanje uz Putina zaista predstavlja deo šire promene koju Mekgregor očekuje, onda će glavno pitanje narednih nedelja biti da li je Moskva procenila da je došao trenutak da iz dugog rata iscrpljivanja pređe na pokušaj mnogo bržeg i snažnijeg udara.
Najmanje petoro ljudi poginulo je tokom noćašnjeg masovnog ruskog raketnog udara na Kijev i širi Kijevski region, dok su najmanje 23 osobe povređene u ukrajinskoj prestonici, saopštile su ukrajinske vlasti.
Predsednica Moldavije Maja Sandu optužila je Rusiju da pojedine dronove namerno usmerava u vazdušni prostor njene zemlje, nakon što je kod sela Talmaza pala neidentifikovana letelica i u kukuruznom polju ostavila krater širok oko dva metra.
Ukrajinski državljanin Vladimir Z, osumnjičen da je kao ronilac učestvovao u postavljanju eksploziva na gasovode Severni tok 1 i Severni tok 2, uhapšen je u Puli po evropskom nalogu za hapšenje koji je izdala Nemačka.
Ruske snage izvele su tokom noći seriju udara na ciljeve u Harkovskoj oblasti i Zaporožju, koristeći bespilotne letelice Geran i balističke rakete Iskander-M.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Moskva ne pokazuje spremnost da odustane od svojih vojnih ciljeva u Ukrajini, a Vladimir Putin spreman je da zaustavi rat samo pod uslovima koje Rusija smatra prihvatljivim.
Džin Lang, visoki zvaničnik američkog Ministarstva finansija direktno uključen u politiku sankcija, stigao je u Moskvu zajedno sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Rusija je praktično stekla mogućnost da blokira ekonomsku obnovu Ukrajine čak i nakon završetka velikih kopnenih borbi, jer može godinama da drži luke kod Odese zatvorenim i da udara svaki veliki novi infrastrukturni ili vojno-industrijski projekat, ocenio je bivši šef CIA za analizu Rusije Džordž Bibi.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je da isključi mogućnost udara na objekte britanske vojne industrije na teritoriji Velike Britanije, odgovorivši uz osmeh da je pitanje da li bi takve fabrike mogle da postanu ruske mete – „vojna tajna“.
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da može praktično odmah da organizuje novi sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, ali da to ne želi dok rat u Ukrajini ne bude pred završetkom i dok na stolu ne bude realna mogućnost sklapanja mirovnog sporazuma.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Najmanje petoro ljudi poginulo je tokom noćašnjeg masovnog ruskog raketnog udara na Kijev i širi Kijevski region, dok su najmanje 23 osobe povređene u ukrajinskoj prestonici, saopštile su ukrajinske vlasti.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je sinoć da će danas u 12 časova saopštiti odluke o raspuštanju Narodne skupštine Srbije i raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora, koji će biti održani 25. oktobra.
Poslanica Vrhovne rade Ana Skorohod tvrdi da su američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner tokom razgovora sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim izneli strože uslove nego ranije, uključujući zahteve u vezi sa Ustavom i teritorijama.
Dok zvaničnici iz Brisela redovno uperuju prst u Srbiju i ne propuštaju priliku da napadnu našu zemlju i predsednika Aleksandra Vučića, na otvoreno povampirenje ustaštva, fašizma i nacizma u susednoj Hrvatskoj godinama sramno zatvaraju oba oka!
Na društvenim mrežama se rasplamsao opšti rat među blokaderima, peti dan zaredom, sevale su uvrede, najotvorenije pretnje i ismevanje nakon potpunog debakla sa vetiranjem kompromitovanog lažnog rektora Vladana Đokića.
U sinhronizovanoj i do detalja organizovanoj medijskoj hajci, hrvatski novinari i blokaderski ideolozi udružili su snage kako bi po ko zna koji put izvređali srpski narod, proglasili Beograd za centar mraka i direktno optužili predsednika Aleksandra Vučića za sve što se u našoj državi dešava!
Mržnja prema sopstvenom narodu, Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Vojsci Srbije i svima koji ne misle kao oni doživela je svoj najmračniji vrhunac nakon mirne i dostojanstvene sahrane generala Ratka Mladića.
Informer TV od ranog jutra pratiće ispraćaj Ratka Mladića. Naša televizija emitovaće specijalni program posvećen sahrani genrala, uz direktna uključenja i praćenje svih dešavanja.
RAPEX sistem za brzu razmenu informacija o nebezbednim proizvodima koji su stavljeni na jedinstveno tržište EU izdao je upozorenje o neispravnosti proizvoda za decu te o hitnom povlačenju istog sa tržišta usled hemijskog rizika.
Manastir Jovanje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri vekovima privlači vernike, a danas je posebno poznat po ikoni Bogorodice Brzopomoćnice, pred kojom ljudi traže pomoć u bolesti, porodičnim problemima i borbi za potomstvo.
Srbija je u prethodnih 12 godina ostvarila snažan napredak ključnih pokazatelja životnog standarda, od pada nezaposlenosti i rasta zaposlenosti, do značajnog smanjenja materijalne deprivacije i rizika od siromaštva.
Budvanska policija je kod Danila Džekulića (22) iz Kule našla pištolj sa metkom u cevi i još 12 metaka u okviru, ali i falsifikovanu ličnu kartu na drugo ime. Crnogorska policija objavila je i fotografije pronađenog oružja.
Masovna tuča dogodila se sinoć u Obrenovcu, a prema prvim informacijama, jedan od učesnika je pregažen automobilom. Pet osoba je ukupno zbrinuto u Urgentnom centru.
Dolazak jednog od najpoznatijih holivudskih parova, Penelope Kruz i Havijera Bardema, na Filmski festival u Veneciji izazvao je nezapamćeno interesovanje medija i publike.
Poznati glumac Nenad Okanović otkrio je da ljubavna priča sa suprugom Željanom traje decenijama, a tajna njihovog savršenog braka je što se nikada ne svađaju.
Promene na noktima često deluju bezazleno, ali njihov oblik, boja i struktura ponekad mogu ukazati na ono što se događa u organizmu, zbog čega pojedine promene ne bi trebalo zanemariti.
Ako ste ljubitelj čokolade, a želite brz i jednostavan kolač bez komplikovane pripreme, ovaj recept bi mogao da postane vaš novi favorit. Sa samo tri sastojka i svega nekoliko minuta pripreme, dobićete sočan čokoladni kolač koji ostaje mekan u sredini.
Milovan Ilić Minimaks bio je jedan od najuticajnijih televizijskih autora na prostoru bivše Jugoslavije, a njegovo gostovanje u emisiji za mnoge pevače značilo je veliki korak u karijeri, a jednom je pričao o crnoj listi poznatih!
Povratak u eru 80-ih godina potpuno je zaludeo internet, društvene mreže su preplavljene fotografijama poznatih ličnosti koje uz pomoć veštačke inteligencije dobijaju potpuno novi izgled, a mi smo za vas izabrali najbolje!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.