Rusija je za samo 72 sata napravila tri velika koraka u širenju svoje civilne nuklearne industrije – Turska je najavila nove elektrane sa Moskvom, Iran je dobio ruski predlog za male nuklearne reaktore, dok je Kazahstan potpisao ugovor sa Rosatomom za elektranu „Balhaš“ od 2.400 megavata.
Upravo zbog takvog prodora nemački mediji govore o svojevrsnom „drugom nuklearnom arsenalu“ predsednika Rusije Vladimira Putina. Za razliku od strateških raketa i nuklearnih bojevih glava, njegova snaga nije u pretnji neposrednim uništenjem, već u vezivanju drugih država za ruske reaktore, gorivo, inženjere i tehnologiju tokom narednih nekoliko decenija.
„Drugi arsenal možda je još moćniji, a samo tokom poslednja 72 sata pojavila su se tri konkretna primera“, navodi se u analizi nemačkog lista Vestfelišer ancajger, objavljenoj u saradnji sa Njuzvikom.
- Otvaranjem nuklearne elektrane Akuju ponovo ćemo zajedno napraviti korake ka otvaranju novih elektrana“, rekao je Erdogan.
Akuju, koji Rosatom gradi na turskoj obali Sredozemnog mora, ima četiri ruska reaktora ukupne snage 4,8 gigavata i trebalo bi da proizvodi približno deset odsto ukupne električne energije Turske.
Ali mnogo važniji od same količine struje je poslovni model.
Rosatom trenutno kontroliše 100 odsto projektne kompanije po sistemu „izgradi – poseduj – upravljaj“, dok je njegova kompanija TVEL ugovorom vezana za isporuku nuklearnog goriva tokom planiranog 60-godišnjeg životnog veka reaktora. Drugim rečima, rusko prisustvo se ne završava kada elektrana bude izgrađena.
Turska istovremeno razmatra izgradnju novih nuklearnih kapaciteta u Sinopu i Trakiji i razgovara i sa drugim mogućim partnerima, uključujući Kinu, Južnu Koreju i SAD. Erdoganove reči zato još ne predstavljaju konačan ugovor za novu rusku elektranu, ali jasno pokazuju da Ankara želi da opcija nastavka saradnje sa Moskvom ostane otvorena.
Iran tražio male reaktore – Rosatom već predao nacrt sporazuma
Samo dan kasnije stigla je vest iz Irana.
Generalni direktor Rosatoma Aleksej Lihačov saopštio je 2. septembra na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku da je ruska strana Iranu već predala nacrt međuvladinog sporazuma o izgradnji nuklearnih elektrana male snage.
Prethodno su Moskva i Teheran već imali dogovore o još jednoj lokaciji za velike nuklearne blokove, ali je iranska strana sada posebno otvorila pitanje malih reaktora.
Rusija već ima duboko prisustvo u iranskom civilnom nuklearnom programu preko elektrane „Bušer“.
Rosatom je početkom septembra saopštio da se na gradilište i postrojenja vratilo 45 ruskih stručnjaka, uz plan da njihov broj tokom meseca bude povećan na oko 100. Za prvi blok „Bušera“ pripremana je i zamena dela nuklearnog goriva, koje je već bilo dopremljeno na lokaciju.
Upravo mali modularni reaktori Rusiji otvaraju dodatno tržište, jer više nije reč samo o ogromnim elektranama od nekoliko gigavata. Moskva pokušava da izvozi i manje nuklearne sisteme koji mogu da budu namenjeni državama ili udaljenim regionima kojima klasična velika elektrana nije potrebna.
Kazahstan potpisao: Dva ruska reaktora od po 1.200 megavata
Treći potez bio je najkonkretniji – potpis na ugovoru.
Rosatom i kompanija „Kazahstanske nuklearne elektrane“ potpisali su EPC ugovor za izgradnju nuklearne elektrane „Balhaš“ u blizini sela Ulken u Almatinskoj oblasti.
Elektrana će imati dva ruska reaktora VVER-1200, ukupne električne snage 2.400 megavata.
Rosatom će kao lider međunarodnog konzorcijuma biti odgovoran praktično za ceo projekat – projektovanje, nabavku opreme, gradnju, puštanje u rad i predaju završene elektrane kazahstanskoj strani.
Početak izgradnje očekuje se nakon izdavanja licence 2027. godine, dok je plan da elektrana bude puštena u rad u narednih desetak godina.
To je upravo ono na šta nemačka analiza ukazuje: nuklearni posao nije obična trgovina u kojoj se proizvod isporuči, račun plati i odnos završi.
Kada država izabere određenu reaktorsku tehnologiju, za nju se vezuju projektovanje, obuka kadrova, rezervni delovi, održavanje, gorivo, bezbednosni sistemi i stručna podrška koja može da traje 40, 60 ili više godina.
Rosatom drži ogroman deo svetskog nuklearnog tržišta
Razmere ruske pozicije znatno su veće od tri poslednja projekta.
Prema podacima koje navodi nemačka analiza, početkom godine najmanje 20 ruskih reaktorskih blokova bilo je u izgradnji u sedam stranih država, uključujući članicu NATO Tursku, članicu EU Mađarsku i Kinu.
Rosatom tvrdi da kontroliše više od trećine globalnog tržišta obogaćivanja uranijuma i gotovo petinu svetskog snabdevanja nuklearnim gorivom. Američko Ministarstvo energetike ruski udeo u svetskim kapacitetima za obogaćivanje uranijuma procenjuje čak na 44 odsto.
Još jedan primer je Egipat.
Rusija za izgradnju nuklearne elektrane „El Daba“ obezbeđuje kredit od 25 milijardi dolara, što pokriva oko 85 odsto troškova projekta.
To Moskvi daje nešto što izvoz nafte ili gasa ne može da pruži na isti način – dugoročno mesto unutar kritične infrastrukture druge države.
Kijev i oblast oko glavnog grada Ukrajine bili su tokom noći pod snažnim ruskim udarima, a među glavnim metama našao se veliki logistički centar u Gostomelu.
Američki novinar Taker Karlson upozorio je da se svet približio nuklearnom ratu, tvrdeći da veliki deo zapadne javnosti uopšte ne razume šta se stvarno događa u Ukrajini.
Ruska ambasada u Berlinu upozorila je da bi mesta razmeštanja nemačkih dalekometnih raketa usmerenih protiv Rusije mogla da postanu legitimni vojni ciljevi Moskve.
Rusija je nagomilala do 700 balističkih raketa i nekoliko hiljada krstarećih projektila različitih tipova, dok njena vojna industrija svakog meseca proizvodi više od 200 novih raketa, saopštila je ukrajinska vojna obaveštajna služba (GUR).
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da će vojnici evropskih zemalja, ukoliko budu raspoređeni na teritoriji Ukrajine, postati legitimne mete ruske vojske i da bi takav potez doveo do obnavljanja rata.
Penzionisani ruski general-pukovnik Leonid Ivašov oštro je kritikovao ruskog predsednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini, poručivši mu da je rat već izgubio i da nije shvatio posledice njegovog pokretanja.
U Finskoj se menja raspoloženje javnosti prema Rusiji, a sve veći broj građana počinje da preispituje ono što su im političari i mediji godinama govorili o Moskvi i ratu u Ukrajini, izjavio je finski političar Armando Mema.
Američki predsednik Donald Tramp optužio je Volodimira Zelenskog da je još tokom prvog susreta sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom pokazao veliko nepoštovanje prema Rusiji, ocenjujući da duboko neprijateljstvo dvojice lidera predstavlja jednu od najvećih prepreka za okončanje rata u Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi se 18. i 19. novembra u kineskom Šenženu mogao sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, a glavna tema istorijskih trilateralnih pregovora biće nuklearno razoružanje.
Izjava šefice evropske diplomatije Kaje Kalas da ruski predsednik Vladimir Putin nema pravo veta na pitanja evropske bezbednosti izazvala je oštru reakciju mađarskog analitičara Zoltana Koškoviča, koji je poručio da ona očigledno ne razume kako funkcionišu ratovi i mirovni pregovori.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev i oblast oko glavnog grada Ukrajine bili su tokom noći pod snažnim ruskim udarima, a među glavnim metama našao se veliki logistički centar u Gostomelu.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
U zlatiborskom selu Jablanica gostoprimstvo se ne meri rečima, već punom trpezom i domaćinskim osmehom. Tu tradiciju čuva baka Dragica Janković, koja goste iz čitavog sveta dočekuje domaćim specijalitetima i ukusima koji se ne zaboravljaju.
Više od 50 učesnika iz Kragujevca i brojnih gradova Srbije okupilo se na svečanosti povodom dve decenije postojanja Udruženja paraplegičara i kvadriplegičara "Kraguj", koje već 20 godina kroz sport, rekreaciju i zajedničke aktivnosti promoviše jednake mogućnosti i unapređenje kvaliteta života osoba sa invaliditetom.
U tunelu Laz, u smeru ka Lučanima, od danas od 9 časova do 28. novembra do 17 časova, saobraćaj će se zbog radova odvijati dvosmernim režimom saobraćaja, korišćenjem službenih prolaza, kroz - tunelsku cev.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
Kombi koji se iz smera Zagreba kretao prema Zagorju probio je rampu na naplatnoj stanici Mokrice bežeći od policije, nakon čega je zaustavljen u naselju Oroslavje a uhapšeni su svi koji su bili u vozilu.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Ljubavna priča Katarine i pevača Darka Lazića ponovo je privukla veliku pažnju javnosti, a ovoga puta razlog je emotivna objava koju je Darko podelio sa svojim pratiocima na Instagramu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.