Američki novinar Taker Karlson tvrdi da su dva poteza predsednika Rusije Vladimira Putina presudno promenila odnos zapadnih centara moći prema Moskvi – obračun sa politički moćnim oligarsima i vraćanje pravoslavlja u javni život Rusije.
Prvi prelom, prema Karlsonu, bio je sukob Kremlja sa oligarsima koji su ogromnu ekonomsku i političku moć stekli tokom privatizacije posle raspada Sovjetskog Saveza.
- Prva stvar je svrgavanje oligarha i preuzimanje kontrole. Kao što znate, Sovjetski Savez se raspao 1991. godine. Odmah su desetine ljudi preuzele kontrolu nad državnim industrijama radi sopstvenog bogaćenja. Postali su jači od države - rekao je Karlson.
Po njegovom tumačenju, Putin je po dolasku na vlast zaključio da država u kojoj mali broj izuzetno bogatih ljudi ima toliku političku moć ne može da bude potpuno suverena.
- Pre dvadeset šest godina Putin je došao i rekao: ‘Ne, ovo nije demokratija. Ovo nije zemlja sa suverenitetom.’ Mnoge od njih je izbacio. Upravo ti isti ljudi od tada finansiraju PR kampanju protiv Putina - rekao je američki novinar.
Njihov cilj, prema njegovoj tvrdnji, nije samo politička promena u Moskvi, već i stvaranje uslova u kojima bi ponovo mogli da steknu pristup ogromnim ruskim resursima i uticaju koji su nekada imali.
Karlson upozorava na haos u najvećoj nuklearnoj sili
Govoreći o pokušajima rušenja sadašnjeg sistema vlasti u Moskvi, Karlson je upozorio i na posledice koje bi destabilizacija Rusije mogla da izazove.
Foto: epa
Rusija je najveća država sveta i jedna od dve najveće nuklearne sile, zbog čega, prema njegovom mišljenju, pokušaj izazivanja unutrašnjeg haosa nosi rizik koji se ne može porediti sa promenama vlasti u manjim državama.
Karlson je u istom intervjuu upozorio da je sukob Rusije i Zapada već stigao do tačke na kojoj dalja eskalacija može da završi nuklearnim ratom.
- Sjedinjene Države su u ratu sa Rusijom, a jedini zamislivi krajnji ishod, ako se ovo nastavi, jeste nuklearna razmena u kojoj svi ginu - rekao je Karlson.
Drugi razlog – povratak pravoslavlja
Drugu veliku promenu Karlson vidi u odnosu ruske države prema veri.
Posle više decenija zvaničnog sovjetskog ateizma, Ruska pravoslavna crkva ponovo je dobila veliki prostor u društvenom životu, dok je Putin tradicionalne, porodične i verske vrednosti postepeno ugradio i u državnu politiku.
Karlson smatra da je upravo to izazvalo posebno snažan otpor zapadnih elita.
- Nema ničega što elite na Zapadu, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, više mrze ili što im više predstavlja pretnju od tradicionalnog hrišćanstva - rekao je on.
Razlog, prema Karlsonu, leži u tome što verujući čovek priznaje autoritet iznad države.
- Čovek će, naravno, biti lojalniji Bogu nego državi. Po definiciji, to je pretnja totalitarnim ciljevima vođa. Na kraju krajeva, odbijate da prihvatite određene stvari ako vam ih vera zabranjuje - rekao je Karlson.
„Da je ostavio oligarhe i nije vratio hrišćanstvo, odnos bi bio drugačiji“
Karlsonova teza je da današnji sukob Moskve i Zapada ne može da se objasni samo Ukrajinom, NATO ili događajima poslednjih nekoliko godina.
Po njegovoj oceni, Putin je mnogo ranije napravio dve promene koje su direktno udarile na interese i vrednosti dela zapadnog establišmenta – državi je vratio kontrolu nad strateškim resursima i ograničio političku moć oligarha, a istovremeno otvorio prostor za povratak tradicionalnog pravoslavlja.
Karlson smatra da bi odnos Zapada prema Rusiji mogao da izgleda potpuno drugačije da su oligarsi zadržali moć stečenu devedesetih i da je ruska država nastavila da religiju drži van javnog i političkog života.
Za njega upravo spoj državnog suvereniteta, kontrole nad prirodnim bogatstvima i tradicionalnog hrišćanstva objašnjava veliki deo dugotrajnog sukoba zapadnih elita sa Putinom.
Slovački premijer Robert Fico upozorio je da će se problemi sa snabdevanjem gasom u Evropi dodatno pogoršavati, dok se Evropska unija približava potpunoj zabrani ruskih energenata i u novu zimu ulazi sa znatno praznijim skladištima nego prethodnih godina.
Savetnik i zet predsednika SAD Donalda Trampa Džared Kušner izjavio je da je najveći deo mogućeg mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine već razrađen, ali da je ostalo ključno teritorijalno pitanje – povlačenje ukrajinskih snaga sa dela Donbasa koji traži Moskva.
Kremlj je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog situacije u moreuzu Bab el Mandeb nakon što su Huti (Ansarulah) zauzeli ključne položaje na obali Jemena i stigli do ostrva Perim, čime su praktično preuzeli kontrolu nad jemenskom stranom jednog od najvažnijih pomorskih prolaza na svetu.
Ukrajinski poslanik Ruslan Gorbenko zatražio je od Grčke da Kijevu preda rakete za sisteme „patriot“ kojima se približava kraj radnog veka i poručio Atini da, ukoliko ih neće poslati Ukrajini, može da ih „rastavi na delove i od njih pravi priveske“.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao zapadne države zbog ublažavanja sankcija Rusiji, zahtevajući da Vašington i evropski saveznici prestanu da ukidaju ekonomska ograničenja koja su prethodno uveli Moskvi.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Zapadne države koje u Ujedinjenim nacijama govore o humanitarnoj katastrofi u Aljoškom zapravo ne znaju ni gde se taj grad nalazi niti šta se tamo događa, izjavio je ruski diplomata Rodion Mirošnik.
Najmanje pet osoba je povređeno, uključujući četvorogodišnje dete, usled ruskog napada na Harkov, saopštila je danas Državna služba za vanredne situacije Ukrajine u Harkovskoj oblasti.
Ruska vojska probila je ukrajinske odbrambene položaje na zaporoškom pravcu i nastavila napredovanje prema Orehovu, jednom od ključnih uporišta ukrajinskih snaga na jugu zemlje.
Britanska vlada pozvala je stanovništvo da pripremi zalihe hrane, vode, lekova i drugih potrepština dovoljne za najmanje tri dana, upozoravajući na mogućnost ozbiljnih poremećaja u snabdevanju i radu ključnih državnih sistema.
Ruska vojska izvela je u noći između 21. i 22. oktobra jedan od najžešćih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci, koristeći drugačiju kombinaciju naoružanja i tri uzastopna talasa udara.
Rumunske obaveštajne službe saopštile su da su razotkrile diverzantsku mrežu kojom se, prema njihovim tvrdnjama, upravljalo iz Rusije, a koja stoji iza podmetanja požara u blizini fabrike vojne opreme u gradu Brašovu.
Ukrajina je pokrenula pregovore o razvoju sopstvenog sistema satelitske komunikacije nakon što je američka kompanija Spejs eks ograničila korišćenje vojne verzije Starlinka, poznate kao Staršild, čime je otežan rad ukrajinskih borbenih dronova.
Slovački premijer Robert Fico upozorio je da će se problemi sa snabdevanjem gasom u Evropi dodatno pogoršavati, dok se Evropska unija približava potpunoj zabrani ruskih energenata i u novu zimu ulazi sa znatno praznijim skladištima nego prethodnih godina.
U divljačkom napadu na Informer u ponedeljak uveče, dan posle pobede blokadera na vanrednim parlamentarnim izborima, učestovali su i Danka i Boris Đerić.
Samo tri dana nakon što su blokaderi osvojili vlast u Srbiji, uhapšen je direktor novosadske Gimnazije "Jovan Jovanović Zmaj", dr Radivoje P. Stojković.
U emisiji "Da se ne lažemo" kod Novice Popovića na Informer televiziji, čuveni istoričar i profesor Čedomir Antić gostovao je po prvi put, otvoreno objašnjavajući razloge svog dolaska u studio i pružajući podršku slobodnoj reči nakon nedavnih divljačkih i sramnih napada na naš medij od strane blokadera.
Crveni tim je kraj bazena u luksuznoj vili Exatlona slavio svoj pobednički niz i polemisao o nedelji pred njima u kojoj će jedna devojka napustiti takmičenje.
Personalizovana mRNK vakcina protiv melanoma u fazi 3 smanjila je rizik od povratka bolesti ili smrti za 42 odsto u odnosu na standardnu imunoterapiju.
Istraga terorističkog napada ispred Ambasade Izraela u Beogradu sklapa mozaik kretanja osumnjičenog napadača Darija Nikolića (18) iz Bele Reke kod Šapca, koji je u sredu 15 minuta nakon ponoći uzvikujući "Alahu akbar", noževima nasrnuo na žandarma.
Večeras oko 21.30 časova ispred jednog ugostiteljskog objekta na Savskom vencu došlo je do krvavog obračuna, kada je za sada nepoznati muškarac izboden.
Glumica Nikol Kidman tokom bogate karijere sarađivala je sa nekim od najvećih imena svetske kinematografije, ali jedno iskustvo sa snimanja filma "Portret jedne dame" iz 1996. godine posebno joj se urezalo u sećanje.
Slavni danski reditelj Lars fon Trir prvi put posle dužeg perioda javno je govorio o svom zdravstvenom stanju i životu nakon što mu je 2022. godine dijagnostikovana Parkinsonova bolest.
Knjiga "Kao da me ima", koju je Vedrana Rudan poslednjih meseci života pripremala zajedno sa sinom Slavenom Hrvatinom, pred čitaoce stiže 29. oktobra, na dan njenog rođendana.
Komičar Rasel Brend izjavio je danas, u anstavku suđenja za silovanje i seksualni napad, da prijatelji nakon tih optužbi ne žele "ni motkom" da ga taknu.
Glumac Metju Peri prolazio je kroz izuzetno težak period u vreme snimanja specijalne epizode serije "Prijatelji" 2021. godine, otkrili su njegovi prijatelji i članovi porodice u novom Netfliksovom dokumentarcu "The One About Matthew Perry".
Mnogi ne znaju da trake sa dugmetom na ramenima jakne, nisu samo modni detalj, već služe za jednostavno fiksiranje kaiša torbe kako ne bi klizio dok hodate.
Dilemu da li je partner "onaj pravi" za brak, stručnjakinja za veze Jana Hoking rešava pomoću jednostavnog mentalnog testa koji traje svega dve sekunde.
WhatsApp uskoro donosi funkciju koja je prošle godine debitovala na Mac-u i web-u, a sada je primećena u najnovijoj iOS beta verziji (označenoj brojem 26.42.10.74). Reč je o Media hub-u, smeštenom u podešavanjima aplikacije, koji će na jednom mestu držati sav primljeni medijski sadržaj.
Pevačica Neda Ukraden održala je svojevrsnu lekciju voditeljki Đani (Gianni) Apostolski zbog promene imena, nakon što joj je u jednom muzičkom takmičenju u Hrvatskoj priznala da je nekada bila Danica.
Pevačica Lepa Brena, koja je nakon prodaje Grand produkcije nastavila da razvija svoje poslovne poduhvate, već decenijama poseduje i ugostiteljski objekat u centru Novog Sada, gde se prodaju pljeskavice i druga brza hrana.
Muzičar Aleksandar Stanimirović, poznatiji kao Aca Amadeus, gostovao je u emisiji "Amidži šou", gde je govorio o svojim prepoznatljivim tetovažama na licu
Komentari