Administracija američkog predsednika Donalda Trampa razmatra sklapanje ekonomskih poslova sa Rusijom još pre završetka rata u Ukrajini, što bi predstavljalo ozbiljnu promenu dosadašnjeg pristupa Vašingtona prema Moskvi.
To je objavio Njujork tajms, pozivajući se na ljude upoznate sa pregovorima.
Jedan američki zvaničnik rekao je da bi takvi poslovi pre završetka rata Moskvi trebalo da pokažu da su Sjedinjene Američke Države ozbiljne u nameri da obnove odnose sa Rusijom.
Promena Trampovog dosadašnjeg stava
Takav pristup predstavlja značajan zaokret.
Tramp je prošle godine tvrdio da ozbiljni poslovni dogovori sa Rusijom neće početi dok rat u Ukrajini ne bude završen. Sada njegovi izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner razmatraju upravo ekonomsku saradnju kao jedan od mogućih instrumenata za pokretanje pregovora sa Moskvom.
Vitkof i Kušner početkom septembra boravili su u Moskvi, gde su više od tri sata razgovarali sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Kremlj je sastanak opisao kao otvoren i konstruktivan, dok je američka strana nakon razgovora govorila o novim idejama za nastavak pregovora.
Tramp je nekoliko dana kasnije rekao da je razgovarao sa Putinom i da, prema njegovom utisku, ruski predsednik želi dogovor o završetku rata. Istovremeno, američki, evropski i ukrajinski zvaničnici i dalje izražavaju sumnju u to koliko je Moskva spremna da odstupi od svojih zahteva.
Moskvi i sankcije i ekonomski podsticaji
Nova ideja Bele kuće dolazi u trenutku kada Kongres istovremeno gura potpuno drugačiji instrument pritiska na Rusiju.
Predstavnički dom je sa 262 glasa za i 159 protiv usvojio veliki paket sankcija usmeren na ruske zvaničnike, banke, energetiku, odbrambenu industriju i tankere koje Zapad povezuje sa zaobilaženjem postojećih ograničenja. Zakon je prethodno prošao Senat i sada čeka Trampov potpis.
Dok Kongres pokušava da Moskvi poveća ekonomsku cenu nastavka rata, deo Trampove administracije razmatra suprotan podsticaj – mogućnost da Rusiji pokaže kakvu bi ekonomsku korist mogla da dobije kroz popravljanje odnosa sa Vašingtonom.
Njujork tajms piše da je cilj takvog pristupa da ekonomska saradnja postane deo pregovaračke ponude, odnosno dodatni razlog da Moskva ozbiljnije razmatra zaustavljanje borbi.
Tramp u rukama dobija i batinu i šargarepu
Novi zakon Kongresa Trampu daje mogućnost da uvede veoma snažne mere, uključujući visoke carine prema državama koje nastavljaju da kupuju ruske energente. Istovremeno mu ostavlja prostor da pojedine sankcije ublaži ili ne primeni ako proceni da to zahtevaju američki nacionalni interesi.
To praktično znači da Bela kuća pokušava da zadrži oba instrumenta.
Sa jedne strane, Moskvi preti znatno jači ekonomski pritisak. Sa druge, otvara joj se mogućnost ranije obnove poslovnih odnosa sa SAD ukoliko razgovori o Ukrajini krenu u pravcu koji Vašington smatra korisnim.
Takav pristup uklapa se u Trampovu raniju praksu da ekonomsku saradnju i trgovinske dogovore koristi kao deo spoljne politike.
Moskva već dugo govori o povratku velikih poslova
Ruska strana je tokom prethodnih pregovora više puta pokazivala interesovanje za obnovu ekonomskih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Na razgovorima Moskve i Vašingtona još tokom prethodnih faza pregovora pominjane su energetske investicije, poslovna saradnja i šire normalizovanje odnosa posle rata. Ruski predstavnik za ekonomska pitanja Kiril Dmitrijev bio je uključen i u poslednje razgovore Putina sa Vitkofom i Kušnerom.
Do sada je američka pozicija uglavnom bila da ozbiljnije ekonomsko popuštanje dolazi tek posle završetka rata. Početkom septembra američki ministar finansija Skot Besent poručivao je ruskoj strani da nema finansijskih sporazuma niti ozbiljnog ekonomskog rasterećenja dok sukob traje.
Najnovije informacije Njujork tajmsa pokazuju da se upravo ta granica sada razmatra za pomeranje.
Vašington tako istovremeno priprema mogućnost novih sankcija i razmatra ekonomske sporazume sa Moskvom pre konačnog kraja rata – pokušavajući da pritisak i potencijalnu korist koristi kao dva paralelna sredstva u pregovorima sa Rusijom.
Vozači taksija u Ukrajini mogu da budu kažnjeni sa do 5.100 grivni ako odbiju da putnika usluže na ukrajinskom jeziku, dok su jezička pravila poslednjih meseci zahvatila i školske, roditeljske, pa čak i službene četove stambenih zajednica.
Američki novinar Taker Karlson tvrdi da su dva poteza predsednika Rusije Vladimira Putina presudno promenila odnos zapadnih centara moći prema Moskvi – obračun sa politički moćnim oligarsima i vraćanje pravoslavlja u javni život Rusije.
Ukrajina više ne uspeva da domaćim prihodima i zaduživanjem pokrije sopstvene troškove odbrane, dok ruski udari istovremeno uništavaju infrastrukturu, pritiskaju privredu i ugrožavaju oko 40 milijardi dolara izvoznih prihoda.
Nemački kancelar Fridrih Merc suočava se sa najtežom političkom krizom od dolaska na vlast – samo 16 meseci nakon preuzimanja funkcije u vrhu CDU već se razgovara o mogućoj promeni kancelara, dok u isto vreme Rusija na njega vrši pritisak zbog nepromišljenih izjava o ratu.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je spreman da pozove ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na samit G20 u Majamiju, na koji je već pozvan ruski lider Vladimir Putin.
Upozorenje ruskog predsednika Vladimira Putina da je Moskva spremna za vojni sukob sa Evropom, iako ga ne želi, izazvalo je burne reakcije britanskih medija.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao američkog predsednika Donalda Trampa zbog njegovih dobrih odnosa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, optužujući Vašington da ne vrši dovoljan pritisak na Moskvu.
Ruska vojska izvela je u noći između 21. i 22. oktobra jedan od najžešćih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci, koristeći drugačiju kombinaciju naoružanja i tri uzastopna talasa udara.
Predsednik Rusije Vladimir Putin čestitao je brazilskom predsedniku Luisu Inasiju Luli da Silvi reizbor na funkciju šefa države, ističući njegov ogroman doprinos jačanju strateškog partnerstva Moskve i Brazilije.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da teritorije koje je Ukrajina izgubila tokom rata ne pripadaju Kijevu, već predstavljaju istorijske ruske zemlje.
Vozači taksija u Ukrajini mogu da budu kažnjeni sa do 5.100 grivni ako odbiju da putnika usluže na ukrajinskom jeziku, dok su jezička pravila poslednjih meseci zahvatila i školske, roditeljske, pa čak i službene četove stambenih zajednica.
Najveća albanska lobistkinja Viola fon Kramon, poznata po tome što je godinama gurala nezavisnost lažne države i širila sramne teze o Srbima kao genocidnom narodu, ne krije oduševljenje novim potezima blokaderske vlasti u Beogradu!
Najveća albanska lobistkinja Viola fon Kramon, poznata po tome što je godinama gurala nezavisnost lažne države i širila sramne teze o Srbima kao genocidnom narodu, ne krije oduševljenje novim potezima blokaderske vlasti u Beogradu!
Članica Glavnog odbora SNS-a Dina Vučinić oštro je reagovala na teror i pokušaje zabrane rada Informer TV-a, poručivši da se demokratija ne može graditi na ućutkivanju i prevaspitavanju onih koji misle drugačije!
Poznati politički analitičar Nebojša Krstić oštro je osudio nezapamćeni linč koji su blokaderi sproveli nad redakcijom Informera, naglasivši da nikakva izborna pobeda ne daje nikome pravo da suspenduje Ustav i sprovodi teror nad ljudima.
Boris Stanojević, učesnik Exatlona, otkrio je kada oseća pritisak tokom takmičenja, ali ono što je najviše privuklo pažnju jeste njegovo priznanje da gaji emocije prema Ivi Janković.
Voditelj Aleksa Erski želeo je da čuje kako Mihailo Adžić gleda na situaciju u kojoj Ivana Ivanović, koja ga, kako tvrdi kapiten Crvenih, blati, utehu traži upravo u njemu.
Beloglavi sup Zora, ptica obeležena i praćena iz Srbije, nalazi se u Siriji gde je, kako navode iz Fondacije za zaštitu ptica grabljivica, zarobljena i strada, a oni koji je drže očigledno očekuju da za njeno puštanje dobiju novac.
Dva meseca nakon trostrukog ubistva na strelištu "Češka zbrojevka" u Danilovgradu, istražitelji još nisu otkrili šta je bio motiv ruskog državljanina Mihaila Nikolajeviča Šabunjina (30) da ubije trojicu muškaraca.
Ramiz Zeko Gusinac, poznati novopazarski frizer, TikToker i učesnik jednog rijalitija učestvovao je sinoć u fizičkom sukobu u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru
Muškarac I. Ž. iz Novog Pazara zadobio je ubodne rane u fizičkom sukobu koji se dogodio danas oko 18 časova u Novom Pazaru, a za Informer su se oglasili očevici ovog događaja.
Proslavljeni filmski reditelj Lordan Zafranović otvoreno je govorio o svom novom ostvarenju "Zlatni rez '42: Deca Kozare", ali i o decenijama dugoj borbi da kroz umetnost progovori o stravičnim zločinima počinjenim tokom Drugog svetskog rata.
Jedan od najznačajnijih pionira detroitskog tehna i čovek koji je ostavio neizbrisiv trag u istoriji elektronske muzike, Huan Etkins (Juan Atkins), preminuo je u 64. godini.
Poznati holivudski reditelj i producent Majkl Man (83) hitno je prevezen u bolnicu nakon što je na strelištu u Los Anđelesu slučajno upucao samog sebe.
Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.
Komentari