Viktor Orban više nije na vlasti, ali očekivano otopljavanje odnosa Mađarske i Ukrajine nije stiglo. Samo pet meseci nakon što je Peter Mađar preuzeo vladu u Budimpešti, dve zemlje ponovo razmenjuju teške optužbe.
Mađarska je odbila da pristupi Zelenskijevoj „Karpatskoj osmici“, sastanak dvojice lidera mesecima se ne održava, Budimpešta ponovo koči deo ukrajinskog puta ka Evropskoj uniji, a Mađar je sada presekao i projekat skladištenja ukrajinskog goriva u Mađarskoj.
Mađar, čija je stranka Tisa na izborima 12. aprila okončala 16-godišnju vladavinu Viktora Orbana, izjavio je u parlamentu da njegova zemlja nije članica „Karpatske osmice“ koju je 18. septembra pokrenuo predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
- Bili smo pozvani, a nismo otišli iz dobrih razloga - rekao je mađarski premijer.
Potom je bio još direktniji.
- Dovoljno je to što sam ja mađarski premijer i, ako ja za to ne znam, verujte mi, Mađarska u tome ne učestvuje - poručio je Mađar.
Zelenski objavio osmicu, na deklaraciji ostalo šest zemalja
Zelenski je 18. septembra u Ivano-Frankovskoj oblasti pokrenuo „Karpatsku integracionu inicijativu“, odnosno format C8, kojim je želeo da poveže Ukrajinu, Rumuniju, Srbiju, Poljsku, Slovačku, Češku, Austriju i Mađarsku u oblastima bezbednosti, energetike, logistike i prekogranične privredne saradnje.
Na skup su stigli predsednik Srbije Aleksandar Vučić, predsednik Rumunije Nikušor Dan i poljski premijer Donald Tusk, dok su Austrija, Češka i Slovačka poslale druge visoke predstavnike. Mađarska nije imala političkog predstavnika tog nivoa. Budimpešta je navela da je sastanku prisustvovao predstavnik mađarske ambasade u Kijevu.
Tu se pojavio još jedan problem za naziv „Karpatska osmica“.
Zajedničku deklaraciju sa samita potpisali su predstavnici Austrije, Poljske, Rumunije, Srbije, Slovačke i Ukrajine. Mađarske i Češke nema među potpisnicima dokumenta.
U Mađarskoj je zato usledilo podsmevanje nazivu inicijative, uz primedbe da bi „Karpatska šestorka“ trenutno bila precizniji naziv.
Ukrajinska strana celu epizodu nije doživela kao bezazlenu protokolarnu zavrzlamu. „Evropska pravda“, deo medijske grupe „Ukrajinska pravda“, opisala ju je kao svojevrsni „mađarski šamar“ Kijevu i znak da se očekivana promena politike posle Orbanovog odlaska nije dogodila u meri u kojoj su se u Ukrajini nadali.
Zelenski pokušava da se sastane sa Mađarom – sastanka i dalje nema
Problem se ne završava na Karpatskoj inicijativi.
Kijev već mesecima pokušava da organizuje prvi pravi bilateralni sastanak Zelenskog i Mađara. Dvojica lidera razgovarala su kratko na međunarodnim skupovima, ali najavljivani zasebni sastanak još nije održan.
Tokom NATO samita u Ankari u julu Mađar je sam rekao da je razgovarao sa Zelenskim i da su se dogovorili da se uskoro sastanu, u Budimpešti ili Kijevu, a zatim eventualno zajedno odu u Beregovo u Zakarpatskoj oblasti.
Ni od toga za sada nije bilo ništa.
Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je 8. septembra da je Budimpešti poslalo novi predlog datuma i mesta sastanka, uz poruku da je Kijev odavno spreman za razgovor.
„Evropska pravda“, pozivajući se na izvore, tvrdi da je Zelenski tokom leta čak dva puta lično prilazio Mađaru na samitima EU i NATO i da je mađarski premijer tada obećavao da će bilateralni susret biti organizovan, ali se to nije dogodilo. To je tvrdnja ukrajinskog medija, dok je Mađar ranije javno potvrđivao da razgovori o susretu postoje.
Ni predsednika ukrajinske Rade nisu primili
Dodatno zaoštravanje usledilo je oko predsednika Vrhovne rade Ruslana Stefančuka.
„Evropska pravda“ objavila je da je Stefančuk početkom septembra planirao posetu Budimpešti, ali da predsednica mađarskog parlamenta Agneš Forštofer i drugi zvaničnici nisu prihvatili sastanak sa njim. Nekoliko dana kasnije Stefančuk je ponovo prošao kroz Budimpeštu vraćajući se sa sastanka parlamentarne grupe G7 i ni tada nije bilo susreta sa mađarskim zvaničnicima.
Ta priča, međutim, dobila je i drugačiju verziju.
Sam Stefančuk je dan kasnije rekao da izveštaji o „otkazanoj poseti“ nisu tačni i da je Budimpešta tom prilikom bila samo tranzitna tačka. Potvrdio je da postoji zvaničan mađarski poziv i da se prava poseta i dalje priprema.
Dakle, ukrajinski medijski izvori tvrde da je Budimpešta odbila susrete, dok Stefančuk javno nije prihvatio takvu interpretaciju.
Budimpešta ponovo koči ukrajinski put ka EU
Najvažniji spor između dve vlade ipak je mnogo ozbiljniji od protokola – članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji.
Posle Orbanovog poraza očekivalo se da će glavna mađarska prepreka nestati. To se samo delimično dogodilo.
Mađarova vlada je u junu skinula veto koji je omogućio otvaranje prvog pregovaračkog klastera, a zatim je u julu dala saglasnost i za klaster šest, koji obuhvata spoljne odnose, zajedničku spoljnu, bezbednosnu i odbrambenu politiku.
Ali tu je Budimpešta zakočila.
Početkom septembra Mađarska je ponovo blokirala napredovanje klastera dva i tri. Budimpešta traži da Kijev najpre sprovede dogovor o jezičkim, obrazovnim i kulturnim pravima mađarske manjine u Zakarpatskoj oblasti.
Mađar takođe odbacuje ubrzano članstvo Ukrajine, uz argument da bi bilo nepravedno prema kandidatima sa Zapadnog Balkana koji godinama prolaze kroz isti proces. Kao primer je posebno navodio Srbiju.
U Kijevu, međutim, smatraju da Budimpešta ne iznosi dovoljno konkretno šta još tačno zahteva, dok istovremeno zadržava mogućnost veta.
A onda je eksplodirala priča o MOL-u
Nova svađa izbila je zbog projekta koji je na prvi pogled trebalo da bude dokaz privredne saradnje dve zemlje.
Ukrajinski Naftogaz i mađarski MOL potpisali su tokom karpatskog samita memorandum o mogućoj izgradnji skladišta naftnih derivata u Mađarskoj, blizu granice sa Ukrajinom. Prema Naftogazu, objekti bi služili ukrajinskom tržištu i omogućili da deo rezervi goriva bude smešten van domašaja ruskih udara.
- U uslovima kontinuiranih ruskih napada na našu infrastrukturu goriva, diversifikacija pravaca snabdevanja i stvaranje dodatnih kapaciteta za skladištenje van domašaja napada od ključnog su značaja - saopštio je vršilac dužnosti direktora Naftogaza Sergej Fedorenko.
A onda je Peter Mađar izašao pred parlament i praktično srušio plan.
Rekao je da njegova vlada nije bila obaveštena o pregovorima i da mu je predsednik i izvršni direktor MOL-a Žolt Hernadi u telefonskom razgovoru rekao da su razgovori sa Ukrajincima i Amerikancima počeli još uz ovlašćenje prethodne Orbanove vlade.
Mađar je zatim presekao:
- Dok je vlada Tise na vlasti, takvo skladište neće biti izgrađeno, ni na mađarsko-ukrajinskoj granici niti bilo gde drugde - rekao je premijer.
MOL je ublažio značaj dokumenta, navodeći da je potpisan samo memorandum o razumevanju, odnosno iskaz namere, i da bi eventualna realizacija projekta u svakom slučaju trajala godinama.
To Mađara nije smirilo.
Mađar objavio šta je napisao šefu MOL-a
Premijer je u parlamentu čak pročitao deo poruke koju je poslao Hernadiju nakon njihovog telefonskog razgovora.
- Potpuno je neprihvatljiv način na koji se MOL ponaša. To ćemo i zvanično saopštiti. Od sada očekujemo, očekujem, da MOL prema mađarskoj državi postupa kao prema vlasniku 25 odsto kompanije - pročitao je Mađar.
A zatim dodao:
- Kakve će biti posledice svega ovoga, videćemo.
MOL već skladišti strateške rezerve i učestvuje u velikim regionalnim energetskim poslovima, ali je mađarski premijer jasno stavio do znanja da sporazum sa Naftogazom ne smatra običnom poslovnom odlukom koju kompanija može da donese bez političkog znanja vlade.
Ruski dronovi pogodili su jutros najmanje dve benzinske pumpe u Kijevu, skladišne objekte i transportnu infrastrukturu, dok je požar izbio i na teritoriji jednog transportnog preduzeća.
Ruske snage završile su opkoljavanje velikog ukrajinskog odbrambenog čvorišta u Dobropolju i odmah nastavile prodor prema Aleksandrovki, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije. Prema tvrdnjama Moskve, u gradu su blokirani delovi dve brigade Nacionalne garde Ukrajine i 425. jurišnog puka „Skala“.
Lider Komunističke partije Ruske Federacije Genadij Zjuganov izašao je posle parlamentarnih izbora sa jednom od najoštrijih kritika dosadašnjeg političkog i ekonomskog kursa vlasti, upozorivši da će, ukoliko se ništa ne promeni i rat nastavi da iscrpljuje zemlju, „svi izgubiti“.
Rusija je oštro poručila evropskim političarima da neće dobiti mesto za pregovaračkim stolom o Ukrajini dok ne dokažu da zaista žele mir, a ne produžetak rata.
Izjava šefice evropske diplomatije Kaje Kalas da ruski predsednik Vladimir Putin nema pravo veta na pitanja evropske bezbednosti izazvala je oštru reakciju mađarskog analitičara Zoltana Koškoviča, koji je poručio da ona očigledno ne razume kako funkcionišu ratovi i mirovni pregovori.
Sve manje Evropljana želi da ratuje protiv Rusije na strani Ukrajine, a među glavnim razlozima su veliki gubici na frontu, loše postupanje ukrajinskih komandanata prema stranim borcima i odluka evropskih država da povećaju sopstvene vojske, izjavio je ruski komandant specijalnih snaga „Ahmat“ Apti Alaudinov.
Na granici Rusije i Estonije stvaraju se redovi putnika koji pokušavaju da pređu na teritoriju Evropske unije pre 1. decembra, kada će Talin zatvoriti svih pet drumskih graničnih prelaza sa Rusijom na najmanje šest meseci.
Ruska Kalinjingradska oblast našla se u subotu uveče pod vazdušnom uzbunom zbog sumnjivog objekta koji je, prema tvrdnjama lokalnih vlasti, dolazio iz pravca Litvanije, članice NATO-a.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni lično je uputila oštar protest ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom zbog toga što se potpredsednik italijanske vlade Mateo Salvini nalazi na spisku neprijatelja Ukrajine, dok je iz Rima istovremeno stigla pretnja blokadom dalje vojne pomoći Kijevu.
Ruska vojska nastavlja ofanzivu na pokrovskom pravcu, gde jedinice grupe "Centar" napadaju ukrajinske položaje u rejonima Grišina, Novoaleksandrovke, Rodinskog i Dorožnog, dok operateri bespilotnih letelica izvode udare na pešadiju i vojnu tehniku Oružanih snaga Ukrajine (OSU).
Ruske snage izvele su seriju snažnih vazdušnih napada na Zaporožje, a prema izveštajima ruskih vojnih kanala, na grad je za samo sat vremena bačeno čak 20 avio-bombi.
Velika Britanija će na svojoj teritoriji proizvoditi ukrajinske borbene dronove srednjeg i dugog dometa, čime Kijev dobija mogućnost da poveća proizvodnju oružja namenjenog napadima duboko unutar Rusije, bez izlaganja fabrika svakodnevnim ruskim raketnim udarima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ocena lidera opozicije Aleksandra Vučića da Studentska lista, koja je osvojila većinu u Skupštini Srbije, svesno odugovlači da formira novu vladu pokazala se tačnom ako se u vidu ima istorijsko iskustvo i paralela sa 5. oktobrom 2000.
Poslanica u Skupštini Srbije i visoka funkcionerka SNS-a Ana Brnabić govorila je, gostujući na Informer TV-u, o pretnjama smrću koje su upućene njenom detetu, ističući da slične poruke svakodnevno dobijaju i drugi predstavnici stranke, kao i članovi redakcije Informera.
Poverenica Gradskog odbora Srpske napredne stranke i poslanica u Skupštini Srbije Ana Brnabić, posetila je Opštinske odbore SNS Čukarica i Palilula, gde je sa članovima razgovarala o dosadašnjem radu, izazovima i planovima za naredni period.
Ni pet dana od proglašenja vanredne situacije, a deset od hapšenja gradonačelnice i direktora javnog komunalnog preduzeća zbog odlaganja smeća na nelegalnoj deponiji, u Smederevu se ne nazire rešenje problema.
Branislava J. Kostić, profesor jugoslovenske i opšte književnosti u penziji, po sopstvenom priznanju simpatizer studentskog pokreta, žestoko je razočarana nastupom poslanika Studentske liste na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine.
Nemanja Makuljević i Ivan Markioli bili su gosti u emisiji "Srbija zove Dominikanu", gde su sumirali utiske nakon ispadanja iz popularnog sportskog takmičenja "Exatlon".
Čak 80 vlasnika "Tesle" u Južnoj Koreji prijavljeno je tužilaštvu krajem oktobra zbog sumnje da su nelegalno aktivirali "Full Self-Driving sistem", uz pretnju kaznom do dve godine zatvora.
Planina Tupižnica sve više privlači pažnju ljubitelja prirode i aktivnog odmora u Srbiji, pre svega zbog povoljnog smeštaja koji se može naći za svega 2.000 dinara.
Na magistralnom putu Čačak - Kraljevo, tokom večernjih sati došlo je do teže saobraćajne nezgode, kada je prema još uvek nezvaničnim informacijama vozilo udarilo pešaka.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je muškarac L. P. (41), osumnjičen da je 21. novembra 2026. silovao ženu na naročito svirep način, uz upotrebu sile, pri čemu je žrtva zadobila teške telesne povrede.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Torbe od veštačkog krzna postale su jedan od najzapaženijih trendova zime 2026, a zahvaljujući pufnastoj teksturi i neobičnom izgledu, čak i najjednostavniju kombinaciju pretvaraju u upečatljiv autfit.
"Muški grip" je godinama predmet šala, ali novo naučno istraživanje pokazuje da muškarci zaista mogu teže da podnose pojedine virusne infekcije, a razlog bi mogao bude način na koji njihov imunski sistem reaguje.
Pevačica Seka Aleksić otkrila je kako je uspela da smrša čak 20 kilograma, ali je njeno objašnjenje o korišćenju leka Vegovi (Wegovy) izazvalo burne reakcije na društvenim mrežama.
Pevačica Vesna Đogani prokomentarisala je otkazivanje sve većeg broja koncerata na gradskim trgovima zbog previsokih honorara izvođača, a posebno se osvrnula na slučaj Dina Merlina, čiji je nastup za doček Nove godine u Splitu otkazan zbog cene koja je dostizala čak 160.000 evra.
Diva Jelena Karleuša našla se u veoma neprijatnoj situaciji, nakon što su počeli da joj stižu pozivi od ljudi sa kojima uopšte nije pokušavala da stupi u kontakt.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.