Ruske snage tokom noći izvele su seriju udara na ukrajinsku vojnu proizvodnju i pravce kojima stižu zapadne isporuke, a Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da je u Borispolju pogođen objekat kompanije „Fajer point“, proizvođača dalekometnih dronova i krstarećih raketa FP-5 „Flamingo“.
Prema navodima Moskve, na istoj lokaciji skladišteni su avionski motori koji se koriste za te rakete, dok su istovremeno gađani logistički centri kod Odese, luka Reni i teretni brod na putu ka ukrajinskoj obali.
Najvažniji deo ruskog saopštenja odnosi se upravo na Borispolj.
Ministarstvo odbrane Rusije navodi da je pogođeno mesto za sklapanje i skladištenje bespilotnih letelica kompanije „Fajer point“ i tvrdi da su se na toj teritoriji nalazili motori „Haniwel“ TFE731, namenjeni pogonskom sistemu dalekometnih raketa „Flamingo“.
Ukrajinska strana nije potvrdila da je pogođen upravo objekat „Fajer pointa“ niti da su na lokaciji bili ti motori. Ukrajinska državna služba za vanredne situacije potvrdila je, međutim, pogodak u Borispoljskom rejonu i veliki požar u proizvodnom objektu, koji je u njihovom saopštenju opisan kao drvoprerađivačko preduzeće.
Motori su već bili problem „Flaminga“
Ako se potvrdi da je pogođeno skladište pogonskih sistema, udar bi pogodio jednu od najosetljivijih tačaka proizvodnje „Flaminga“.
„Fajer point“ je prethodno priznao da upravo motori predstavljaju jedno od uskih grla u povećanju proizvodnje ove rakete. Kompanija je u aprilu tvrdila da proizvodi oko tri „Flaminga“ dnevno, uz cenu od približno 600.000 evra po raketi, ali je najavila značajnije povećanje proizvodnje tek kada sopstveni novi motor uđe u serijsku proizvodnju. To je planirano za oktobar.
Kompanija je tokom avgusta takođe govorila da je sve teže pronalaziti odgovarajuće polovne mlazne motore i da je zbog toga počela da sklapa prve prototipove sopstvenog pogonskog sistema.
Sama kompanija FP-5 opisuje kao zemaljski lansiranu krstareću raketu sposobnu da ponese do 1.200 kilograma borbenog tereta. „Flamingo“ je tokom ove godine već korišćen za udare duboko na ruskoj teritoriji, uključujući objekte vojne industrije.
Zbog toga ruski udar na lokaciju povezanu sa „Fajer pointom“ nije izolovan slučaj. Vladimir Zelenski je još u februaru rekao da Rusija aktivno pokušava da pronađe i uništi proizvodne kapacitete „Flaminga“ i da su prethodni ruski napadi već dovodili do zastoja dok se proizvodna linija ponovo nije uspostavila.
Istovremeno udar na rutu zapadnog oružja
Drugi deo operacije bio je koncentrisan na Odesku oblast.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da su pogođena dva logistička centra – u Odesi i Nerubajskom, za koje Moskva navodi da su služili za skladištenje i distribuciju vojne robe i opreme dvojne namene pristigle iz evropskih zemalja.
U luci Reni na Dunavu, prema istom izvoru, pogođena je pristanišna infrastruktura i tri skladišta vojne opreme namenjene Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Napad se nije završio na kopnu.
Moskva tvrdi da je tokom plovidbe Crnim morem pogođen i brod za prevoz suvog tereta, koji je išao prema Odesi sa vojnim teretom i robom dvojne namene za potrebe OSU. Ime plovila i zastava pod kojom je plovilo za sada nisu objavljeni, a ruske tvrdnje o sadržaju tereta nisu nezavisno potvrđene.
Ruska vojska već nekoliko dana sistematski gađa isti logistički pravac. Dan ranije Ministarstvo odbrane Rusije tvrdilo je da su kod Odese pogođeni dodatni logistički terminal, skladište bespilotnih letelica u Novim Beljarima i još jedan teretni brod koji je plovio prema Odesi. Rojters tada nije mogao nezavisno da potvrdi tvrdnje Moskve.
Eksplozije i dim u Odesi
Ukrajinski izvori potvrdili su da je Odesa jutros ponovo bila pod napadom.
Lokalne vlasti saopštile su da su grad napali mlazni dronovi, da je u području luke odjeknula eksplozija i da se potom iznad tog dela grada podigao veliki stub dima. Ukrajinska strana prijavila je i oštećenja privatnih kuća, ali u prvim jutarnjim saopštenjima nije navela detalje o objektima koje je Moskva označila kao vojne logističke centre.
Noćašnji udar bio je deo mnogo šireg ruskog napada. Ukrajinske vazduhoplovne snage saopštile su da je Rusija od večeri 24. septembra lansirala 295 bespilotnih letelica, od kojih je, prema njihovim podacima, 267 oboreno ili elektronski ometeno.
Ali po ruskom saopštenju, težište ove operacije nije bilo samo na masovnosti napada.
Mete su bile povezane u jedan lanac: proizvodnja dalekometnog naoružanja kod Kijeva, skladištenje evropskih vojnih isporuka kod Odese, dunavska luka Reni i brod koji je teret dopremao preko Crnog mora.
Ruske snage ponovo su tokom noći udarile na Odesu i njen logistički prsten, gađajući objekte preko kojih prolaze roba i teret, dok je novi napad praćen požarima, prekidima u snabdevanju električnom energijom i udarima po samom gradu.
Irski novinar i geopolitički komentator Čej Bouz ocenio je da se položaj Volodimira Zelenskog naglo pogoršava dok ruski udari sve snažnije pritiskaju ukrajinsku ekonomiju, energetiku i crnomorske luke.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Kijev spreman da traži kompromis sa Rusijom o žitu i energetici, ali da ustupci moraju da budu obostrani.
Rusija je praktično stekla mogućnost da blokira ekonomsku obnovu Ukrajine čak i nakon završetka velikih kopnenih borbi, jer može godinama da drži luke kod Odese zatvorenim i da udara svaki veliki novi infrastrukturni ili vojno-industrijski projekat, ocenio je bivši šef CIA za analizu Rusije Džordž Bibi.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije dobio upozorenje zapadnih partnera o lansiranju pet ruskih balističkih raketa koje su pogodile civilnu infrastrukturu prestonice, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države prete ograničavanjem obaveštajne podrške Ukrajini.
Ruske snage izvele su novu seriju udara na Kijev, Harkov, Lavov i Zaporožje, dok je ukrajinska vojska priznala da nije imala nikakve informacije o lansiranju šest balističkih raketa koje su pogodile prestonicu.
Rusija je nastavila vazdušne napade na Ukrajinu uprkos objavi američkog predsednika Donalda Trampa da je između Moskve i Kijeva postignuto energetsko primirje.
Ruske snage izvele su tokom noći između 8. i 9. oktobra kombinovane napade raketama i dronovima „Geran“ na više oblasti Ukrajine, dok se Kijev treću noć suočava sa ozbiljnim problemima u snabdevanju električnom energijom.
Ruske snage ponovo su napale Severni most preko Dnjepra u Kijevu, dok se ukrajinska prestonica već treći dan suočava sa ozbiljnim saobraćajnim kolapsom zbog udara na glavne veze između leve i desne obale grada.
Kijev je tokom noći pretrpeo jedan od intenzivnijih napada poslednjih dana, a ruski izvori navode da je u ukrajinskoj prestonici odjeknulo više od 30 snažnih eksplozija dok su „Gerani“ gotovo dva sata ulazili u grad u više talasa.
Ruski udari sve više su usmereni na pokušaj da se leva obala Kijeva energetski odvoji od ostatka grada, a novi dronovi i napadi na visokonaponsku mrežu predstavljaju posebnu pretnju pred zimu, upozorio je ukrajinski energetski stručnjak Stanislav Ignjatijev.
Ruski napadi na mostove preko Dnjepra u Kijevu nastavljeni su treći dan zaredom, a jutros je pogođen Severni most, gde su oštećeni kolovoz i kontaktna mreža trolejbusa, zbog čega je privremeno zatvoren saobraćaj sa leve na desnu obalu ukrajinske prestonice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske snage ponovo su tokom noći udarile na Odesu i njen logistički prsten, gađajući objekte preko kojih prolaze roba i teret, dok je novi napad praćen požarima, prekidima u snabdevanju električnom energijom i udarima po samom gradu.
Nasilni sukobi, blokade i napadi demonstranata na policiju širom Evrope otvaraju ključno pitanje koje se tiče i svih nas u Srbiji, a to je kako želimo da nam država izgleda u budućnosti?
Blokaderski novinar Žarko Bogosavljević, koji godinama glumi objektivnog izveštača i deli lekcije o medijskim slobodama, zvanično je imenovan za zamenika člana biračkog odbora ispred Novog DSS i Miloša Jovanovića.
Bivši takmičar "Exatlona" Veljko Milićević je veoma emotivan po izasku iz sportskog šou-programa, pa ne prestaje da objavljuje snimke sa dragim ljudima i porodicom.
Ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović danas je prisustvovala početku transporta najnovijeg bagera sa montažnog placa u Kaleniću na radnu poziciju na kopu "Radljevo", gde istovremeno počinje i proizvodnja uglja sa kontinualnog sistema.
Tamara Gočmanac, nekadašnja novinarka Informativnog programa Radio-televizije Srbije, dopisništva u Kruševcu, preminula je posle kraće bolesti u 56. godini.
Manastir Gračanicu posetili su komandant Savezničke komande združenih snaga NATO-a u Napulju, admiral Džordž M. Vikof, u pratnji novog komandanta KFOR-a, general-majora Roberta Vergorija, i njihovih saradnika.
Služba za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju kragujevačkog Doma zdravlja pokreće program za pacijnte koji imaju dijabetes ili se bore sa viškom kilograma.
Zlatiborci, a i njihovi gosti odnedavno mogu da upoznaju Curu i Curicu! Za domaćine novu turističku atrakciju, za znatiželjne poziv da ih što pre vide, a za speleologe ponos!
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave u Novom Sadu, uhapsili su braću D. B. (26) i D. B. (24) iz Novog Sada, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Holivudski glumac Hju Grant bio je prvi izbor producenata za nastavak jedne od najpopularnijih humorističkih serija "Dva i po muškarca", nakon što je Čarli Šin napustio projekat 2011. godine.
Šon DidI Kombs (56), poznatiji kao Pi Didi, koji se nalazi u zatvoru u Nju Džerziju od oktobra prošle godine, hitno je tokom noći između petka i subote prebačen u bolnicu zbog povreda glave.
Ministar kulture u tehničkom mandatu Nikola Selaković kaže da američki glumci u svojim ugovorima imaju klauzule kojima im se zabranjuje iznošenje stavova koji bi mogli da podele publiku po političkoj, verskoj, rasnoj ili drugim osnovama.
Koža usana nema prirodnu zaštitu u vidu lojnih žlezda, što je čini lakom metom za hladan vazduh i isušivanje. Uz samo kašiku smeđeg šećera i kašiku meda možete napraviti savršen domaći piling.
Žuti listovi na vašem drvetu novca signal su za uzbunu. Iako ova biljka važi za nezahtevnu, bez optimalne količine vlage, vode i svetlosti lako može da se bori za opstanak.
Nedavni hakerski napadi izvedeni uz pomoć agenata veštačke inteligencije predstavljaju "rana upozorenja" na ono što nas tek čeka, smatra predsednik kompanije Google Deepmind Demis Hasabis.
Muzička zvezda Jelena Karleuša i nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić gostovali su u emisiji "Magazin In", a pevačica je fotografije sa snimanja objavila na društvenoj mreži X.
Pevačica Nada Topčagić u svom vlasništvu poseduje mnogobrojne nekretnine na teritoriji Srbije i Crne Gore, a iako joj izdavanje donosi značajne prihode, priznaje da održavanje iziskuje ogromne troškove i konstantan stres.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.