• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

02.10.2026

07:27 >> 07:41

Brisel se hitno oglasio! Poznato koga Putin gađa u NATO, ovo će promeniti sliku sveta: Spremite se za nezapamćen haos

Reuters

Vesti

Brisel se hitno oglasio! Poznato koga Putin gađa u NATO, ovo će promeniti sliku sveta: Spremite se za nezapamćen haos

Ruski raketni ili vazdušni udar na fabriku oružja na teritoriji evropske članice NATO predstavljao bi slučaj za član 5 o kolektivnoj odbrani, izjavio je evropski komesar za odbranu i svemir Andrijus Kubiliju.

On je to učino dan nakon što je Moskva poručila da evropske fabrike koje proizvode naoružanje za Ukrajinu smatra mogućim vojnim ciljevima.

- Ako Rusija udari naše fabrike na evropskoj teritoriji, rekao bih da je to član 5 - rekao je Kubilijus za TVP World na marginama sastanka Odbora Evropskog parlamenta za bezbednost i odbranu u Briselu.

Njegov saradnik naknadno je pojasnio da je evropski komesar konkretno govorio o vazdušnom ili raketnom napadu na fabriku.

Moskva: Fabrike oružja za Ukrajinu mogu biti vojne mete

Kubilijusova izjava stigla je neposredno nakon upozorenja portparolke ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove da pogoni u evropskim državama koji proizvode oružje za Ukrajinu mogu da budu smatrani legitimnim vojnim ciljevima Rusije.

Zaharova je o tome govorila odgovarajući na pitanje o mogućnosti da Poljska na svojoj teritoriji otvori fabriku za proizvodnju presretačkih raketa za sisteme „Patriot“, namenjenih Ukrajini.

- Fabrike oružja u evropskim državama koje proizvode naoružanje za Ukrajinu potencijalni su vojni ciljevi Rusije i ne treba pretpostavljati da će vojne fabrike izvan teritorije Ukrajine, koje proizvode oružje za kijevski režim, biti bezbedne. Onaj ko tako misli greši - rekla je Zaharova.

Foto: Reuters/EPA

 

Prema njenim rečima, evropske zemlje otvaranjem fabrika i zajedničkih vojnih preduzeća više nisu samo države koje Kijevu pružaju pomoć, već se, kako tvrdi Moskva, direktno uključuju u sukob.

Samo dan kasnije o istoj temi govorio je i predsednik Rusije Vladimir Putin na godišnjem sastanku Međunarodnog diskusionog kluba „Valdaj“.

- Ne kažem da ćemo napadati preduzeća u zemljama koje isporučuju oružje Ukrajini, ali to je pretnja i mi to pažljivo pratimo - rekao je Putin.

Ruski predsednik je, dakle, rekao da Moskva trenutno ne planira takve udare, ali je jasno stavio do znanja da ruska strana posmatra evropske pogone koji snabdevaju Ukrajinu.

Putin upozorio i zbog Kalinjingrada

Tokom istog nastupa Putin je ponovio da Rusija nema nameru da napadne evropske države, ali je izneo mnogo oštrije upozorenje kada je govorio o mogućem direktnom napadu na rusku teritoriju.

- Ako dođe do direktnog napada na Rusku Federaciju - u ovom slučaju govorimo o Kalinjingradu, ali možda i o drugim teritorijama - pitanje upotrebe svih vrsta naoružanja kojima naša zemlja raspolaže neizbežno i momentalno će se naći na dnevnom redu - rekao je Putin.

Dodao je da Rusija „ne preti nikome“ i da nema nameru da napada evropske zemlje „2029, 2030. ili 2050. godine“, ali da će odgovoriti ukoliko bude napadnuta.

Kubilijus ne odlučuje o članu 5

Kubilijusova izjava, međutim, ne znači da evropski komesar može sam da proglasi aktiviranje člana 5.

On je član Evropske komisije, dok odluke o kolektivnoj odbrani donose saveznici unutar NATO.

Jedan diplomata NATO je, komentarišući Kubilijusove reči za Politiko, ironično poručio da će on moći da odlučuje šta aktivira član 5 „kada postane generalni sekretar NATO“.

Član 5 Vašingtonskog sporazuma propisuje da se oružani napad na jednu ili više članica u Evropi ili Severnoj Americi smatra napadom na sve. Svaka saveznica tada pomaže napadnutoj državi merama koje smatra potrebnim, uključujući mogućnost upotrebe oružane sile.

Ne postoji, međutim, automatsko „dugme“ kojim bilo koji pojedinačni zvaničnik proglašava član 5. Severni atlantski savet i članice procenjuju konkretan napad i dogovaraju odgovor.

U istoriji NATO član 5 formalno je primenjen samo jednom - posle terorističkih napada na Sjedinjene Države 11. septembra 2001. godine. Saveznici su tada prvo utvrdili da je napad došao iz inostranstva, a zatim odlučili o zajedničkim merama.

Od 27 članica Evropske unije, njih 23 su istovremeno članice NATO, što znači da bi eventualni ruski raketni ili vazdušni udar na vojnu fabriku u većem delu EU odmah otvorio pitanje kolektivne odbrane Alijanse.

Požari, sabotaže i sajber napadi već potresaju Evropu

Nova razmena upozorenja dolazi u trenutku kada evropske zemlje istražuju niz požara, sabotaža, sajber napada i drugih incidenata povezanih sa vojnom industrijom i infrastrukturom.

Estonske vlasti saopštile su krajem septembra da iza avgustovskog podmetanja požara u pogonu kompanije „Milrem Robotiks“ u Talinu stoje ruske obaveštajne službe. Kompanija proizvodi besposadna kopnena vozila koja koristi i ukrajinska vojska. Tri državljanina Letonije uhapšena su zbog sumnje da su učestvovala u napadu.

Moskva odbacuje takve optužbe i negira da vodi kampanju sabotaža u evropskim državama.

Upravo takvi incidenti sada predstavljaju najveći problem za evropske države: nalaze se ispod praga otvorenog raketnog ili vojnog napada, zbog čega ne postoji jednostavan odgovor kakav bi postojao u slučaju direktnog udara na teritoriju neke članice NATO.

Zbog toga Evropska unija razmatra zajednički mehanizam za odgovor na ruske hibridne aktivnosti, uključujući sabotaže, sajber napade i upade dronova, dok Kubilijus traži da odgovor Moskvi bude koordinisan i dovoljno snažan da odvrati nove operacije.

Njegova najnovija izjava sada povlači jasnu crvenu liniju između dve vrste događaja: sabotaže i prikrivene operacije ostaju u sivoj zoni, dok bi otvoreni ruski raketni ili vazdušni napad na fabriku u državi članici NATO, prema Kubilijusovom tumačenju, prerastao u pitanje kolektivne odbrane čitave Alijanse.

BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Exatlon

Društvo

Hronika

"Pao" u akciji "Kurs" - Evo šta se sve stavlja na teret uhapšenom
Region

"Pao" u akciji "Kurs" - Evo šta se sve stavlja na teret uhapšenom

Policijski službenici Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) juče su na području Bijeljine realizovali operativnu akciju "Kurs" i uhapsili jednog muškarca zbog sumnje da je počinio krivično delo nedozvoljeno bavljenje bankarskom, mikrokreditnom ili štedno kreditnom delatnošću propisano Krivičnim zakonikom RS.

02.10.2026

08:14

Zabava

Magazin

Džet set