Na direktno pitanje novinara da li veruje da je Moskva Severnoj Koreji dala tehnologiju koja stoji iza novih mlaznih bespilotnih letelica, Zelenski nije ostavio mnogo prostora za dilemu.
A jet-powered Shahed struck as Kyiv residents were crossing the Pivdennyi Bridge on foot Because of the transport collapse, people are being forced to cross from one bank of Kyiv to the other on foot — literally against the backdrop of Russian attacks and explosions.
— NEXTA (@nexta_tv) October 3, 2026
- Da, naravno. Oni dele sa Severnom Korejom sve tehnologije. Ne znam tačno za balističke i druge sisteme, ali mislim da dele i to, jer im je Severna Koreja pomogla raketama - rekao je Zelenski.
Njegova tvrdnja za sada nije nezavisno potvrđena, ali dolazi u trenutku kada i Južna Koreja i zapadne zemlje sve otvorenije upozoravaju da vojna saradnja Moskve i Pjongjanga više nije jednosmerna.
Mlazni „Gerani“ promenili pravila igre
Razlog zbog kojeg je upravo tehnologija mlaznih dronova izazvala toliku pažnju leži u onome što se poslednjih nedelja događa iznad Ukrajine.
Rusija je naglo povećala upotrebu novih mlaznih verzija „Gerana“, koje su višestruko brže od starijih modela sa klipnim motorima.
Dok su raniji „Gerani“ leteli brzinom od oko 180 kilometara na sat i mogli relativno dugo da se prate po zvuku i pravcu kretanja, nove mlazne verzije mogu da dostignu približno 500 do 600 kilometara na sat.
Russian drone hits Kyiv's Northern Bridge. Traffic from the left to the right bank is halted. It’s a second Kyiv bridge struck in three days. Russia is deliberately targeting the crossings that keep Kyiv moving. https://t.co/jd7K3KGLHP
— Maria Avdeeva (@maria_avdv) October 3, 2026
To ukrajinskoj PVO dramatično skraćuje vreme za reakciju.
Mobilne grupe sa teškim mitraljezima, koje su godinama bile jedno od glavnih sredstava protiv sporijih dronova, sada mnogo teže uspevaju da uhvate cilj koji kroz njihovu zonu prolazi nekoliko puta većom brzinom.
Ukrajina zato za presretanje sve češće mora da koristi skuplje protivvazdušne rakete ili borbene avione.
AP je poslednjih dana izvestio da upravo mlazni dronovi predstavljaju jednu od najvećih novih pretnji ukrajinskoj PVO, dok domaće kompanije ubrzano pokušavaju da naprave sopstvene mlazne presretače.
Kijev već osetio šta nova tehnologija može
Novi dronovi poslednjih nedelja sve češće se pojavljuju upravo iznad Kijeva.
Rusija je njima udarala energetsku, telekomunikacionu i saobraćajnu infrastrukturu, a posebno su odjeknuli napadi na mostove preko Dnjepra.
BREAKING: Two Russian drones hit major bridge in Kyiv, city mayor says https://t.co/yEPjP2KfS3
— Insider Paper (@TheInsiderPaper) October 1, 2026
Južni most pogođen je više puta, dok je Severni most takođe bio meta uzastopnih napada.
U jednom od udara na Južni most eksplozija je odjeknula dok je preko njega prolazio voz metroa. U napadima na Severni most povređene su najmanje dve osobe, dok su oštećeni kolovoz i kontaktna mreža.
Zbog udara su pojedini prelazi potpuno ili delimično zatvarani, a saobraćaj između leve i desne obale Kijeva više puta je praktično paralizovan.
Upravo takvo oružje Zelenski sada tvrdi da Moskva deli sa Pjongjangom.
Severna Koreja Rusiji dala granate, rakete i vojnike
Vojna saradnja Rusije i Severne Koreje poslednjih godina naglo je produbljena.
Pjongjang je Moskvi isporučio milione artiljerijskih granata, kao i balističke rakete koje su ruske snage koristile u napadima na Ukrajinu.
Na rusku teritoriju poslati su i severnokorejski vojnici.
Prema ukrajinskim procenama, više od 8.000 severnokorejskih vojnika već se nalazi u Rusiji, dok se još oko 10.000 priprema za moguće raspoređivanje.
Severna Koreja je time dobila nešto što ranije praktično nije mogla da stekne - neposredno borbeno iskustvo protiv zapadnog naoružanja, dronova i savremenih sistema PVO.
Zelenski sada tvrdi da Moskva zauzvrat deli tehnologiju.
Seul odavno strahuje upravo od toga
Južna Koreja već duže upozorava da Kim Džong Un ne šalje vojsku i municiju Rusiji bez ozbiljne protivusluge.
U Seulu se posebno strahuje od mogućeg prenosa tehnologije za balističke rakete, vojne satelite, podmornice, nuklearne sisteme i napredne bespilotne letelice.
Britanski parlament je u analizi odnosa Moskve i Pjongjanga ove godine naveo procene po kojima bi ruska pomoć mogla da ubrza severnokorejski razvoj raketa, satelita i nuklearnog arsenala.
Zelenski sada tvrdi da je barem deo tog procesa već počeo.
Ako Pjongjang zaista dobije tehnologiju mlaznih dronova sličnih najnovijim ruskim sistemima, Severna Koreja bi dobila još jedno sredstvo za brzo probijanje južnokorejske i japanske protivvazdušne odbrane.
Istovremeno izbila svađa Kijeva i Seula
Cela priča dolazi usred ozbiljnog diplomatskog spora Ukrajine i Južne Koreje.
Zelenski je tokom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija javno otkrio da je Ukrajina predala Seulu dvojicu zarobljenih severnokorejskih vojnika koji su se borili na ruskoj strani.
Južnokorejske vlasti burno su reagovale, tvrdeći da je postojao dogovor da transfer ostane poverljiv zbog bezbednosti zarobljenika i njihovih porodica u Severnoj Koreji.
Predsednik Južne Koreje Li Dže Mjung zatražio je izvinjenje i zapretio nepreciziranim merama ukoliko Kijev ne prizna da je dogovor o poverljivosti postojao.
Ukrajina negira da je formalni dogovor o tajnosti postojao.
Zelenski je sada na celu polemiku odgovorio kratko:
- Južna Koreja je tražila da im predamo severnokorejske vojnike. Prema njihovom ustavu, oni su ionako njihovi građani, pa smo im dali tu dvojicu.
Rusija možda neće čekati pet ili deset godina da Evropa završi veliko vojno jačanje, već bi mogla mnogo ranije da pokuša da testira jedinstvo i sposobnost NATO da odgovori na krizu, upozorio je načelnik Generalštaba Švedske general Mikael Klason.
Rusija nema trajne saveznike i trebalo bi da prestane da međunarodne odnose posmatra kroz priče o večnom prijateljstvu, ocenio je ruski politikolog i orijentalista Jevgenij Satanovski.
Moskva je u razmaku od nekoliko minuta poslala dve veoma oštre poruke Kijevu: rusko Ministarstvo odbrane najavilo je pojačavanje udara širom Ukrajine, dok je Kremlj poručio da Rusija neće odustati ni od „jedne stotine procenta“ teritorije DNR koju smatra svojom.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorio je Sjedinjene Američke Države da bi pokušaj uništavanja ruske satelitske mreže „Rasvet“ mogao da izazove otvoreni rat u svemiru.
Ruske snage pogodile su kontejnerski brod koji je, prema navodima Ministarstva odbrane Rusije, prevozio oružje i vojnu opremu za ukrajinsku vojsku u Crnom moru, jugozapadno od Odese.
Rusija privodi kraju pripreme za masovni raketni napad na energetsku infrastrukturu Ukrajine, koji bi mogao da bude izveden u roku od 48 sati, upozoravaju ukrajinski kanali za praćenje vojnih aktivnosti.
Nemački Bundestag usvojio je 13. novembra reformu obaveštajnih službi kojom se otvara mogućnost izvođenja sajber-napada, onesposobljavanja računarskih sistema i tajnih sabotaža u inostranstvu.
Rusija pokušava da za pregovaračkim stolom dobije četiri ukrajinske oblasti i tako stvori uslove za novo vojno napredovanje prema Odesi, ušću Dunava i Pridnjestrovlju, upozorio je penzionisani rumunski general Virdžil Balačeanu.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski praktično priznao da ruska vojska kontroliše Konstantinovku u Donjeckoj oblasti.
Na društvenim mrežama pojavio se novi snimak na kojem su, prema navodima koji prate objavu, prikazani ruski vojnici na konjima tokom borbenih dejstava u Ukrajini.
Bivši generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen pozvao je Veliku Britaniju i Francusku da odmah pošalju vojsku u Ukrajinu, ne čekajući mirovni sporazum sa Rusijom.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija možda neće čekati pet ili deset godina da Evropa završi veliko vojno jačanje, već bi mogla mnogo ranije da pokuša da testira jedinstvo i sposobnost NATO da odgovori na krizu, upozorio je načelnik Generalštaba Švedske general Mikael Klason.
Dali ste sve od sebe. Tužbe, kao pokušaj da nas iscrpite i ućutkate. Zabrane emitovanja. Pritisci i privođenja. Uvrede i targetiranje. Na kraju, i pomeranje naše televizije na manje atraktivne pozicije kablovskih operatera. Pomerali ste granice onoga što moramo da izdržimo.
Gostujući u emisiji "Da se ne lažemo" kod Novice Popovića na televiziji Informer, funkcionerka Srpske napredne stranke Marina Raguš ocenila je da se pobednici parlamentarnih izbora sa "Studentske liste" suočavaju sa realnošću vođenja države, ističući da od utorka, 17. novembra, celokupna odgovornost prelazi na njih.
Lider opozicije Aleksandar Vučić izjavio je da će RTS biti jedan od razloga za prve velike proteste u zemlji i dodao da "Studentska lista" od prvog dana posle izbora ima punu vlast u rukama, a da svaka njihova izjava da nemaju još uvek poluge vlasti služi kako bi zavarala ljude.
Da se protivnici Aleksandra Vučića sada plaše njegovog delovanja iz opozicije, kao i da im smeta mogućnost da sa pozicije opozicionog lidera nastavi da učestvuje u političkom životu, kritikuje novu vlast, obraća se građanima, učestvuje u skupštinskim raspravama, pokazao nam je autorski tekst objavljen u listu "Danas", u kojem se, u kontekstu sprečavanja Vučićevog političkog povratka, pominju optužnice.
Nenad Stefanović, glavni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, krenuo je u otvorenu konfrontaciju sa Zagorkom Dolovac i vrhom tužilačke organizacije.
Ivana Ivanović napustila je Exatlon Srbija, a kako je sama istakla, ne žali ni za čim i srećna je što je bila deo najpopularnijeg sportskog rijalitija.
Bivša učesnica "Exatlona 2" Ivana Ivanović gostovala je nakon ispadanja u emisiji "Srbija zove Dominikanu", te okrila da navija da pobedi Boris Stanojević.
U emisiji "Srbija zove Dominikanu" gostovao je Nenad Radomirović, ujak takmičarke Exatlona Nevene Nedeljković, koji je govorio o njenom učešću u popularnom sportskom takmičenju, ali i otkrio koliko je porodica ponosna na njen dosadašnji uspeh.
U Srbiji će jutro biti hladno, ponegde uz slab mraz i mestimičnu pojavu magle. Tokom dana očekuje se malo do umereno oblačno vreme, uz porast temperature. Jutarnja temperatura kretaće se od -3 do 3 stepena, dok će najviša dnevna dostizati 14 stepeni.
U proizvodu "Domaći sudžuk" kompanije „Buquku“ iz Peći utvrđeno je prisustvo pileće DNK, iako su na deklaraciji navedeni isključivo goveđe meso i mast zbog čega su inspektori blokirali ukupno 178 kilograma ovog proizvoda.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević na početku trećeg Kolegijuma otkrio je da građani Srbije već plaćaju danak pobede "Studentske liste", jer su gotovo svi građevinski projekti stali, a stanove niko više ne kupuje.
Ne samo da odlaze firme iz Srbije, nego ni potencijalni investitori više nisu zainteresovani za našu zemlju, istakao je lider opozicije Aleksandar Vučić.
Ministarka zdravstva Hrvatske Irena Hrstić izjavila je da je snimak događaja, u kojem je u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u Jankomiru preminuo Kristian Josip Periš, na nju ostavio grozan utisak, potvrdivši da je zdravstvena inspekcija preliminarno utvrdila značajne propuste u radu bolnice.
Iza paravana legalnog transporta krila se dobro uigrana ruta za šverc narkotika, zbog čega su lisice na ruke stavljene šestorici osumnjičenih. Donosimo pregled najvećih zaplena u kamionima – od kojih je najzvučnija ona kada je policija presrela tovar od čak 1,5 tone marihuane.
Katarina K. (32) i Margita V. (40), obe sa prebivalištem u Irvajnu, uhapšene su u kalifornijskom okrugu Orindž zbog sumnje da je svaka posedovala više od 100.000 dolara povezanih sa nezakonitim poslovima sa drogom.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Dok se u većem delu Evrope smenjuju hladni i kišoviti dani, na jednom španskom ostrvu i u novembru možete uživati u suncu, peščanim plažama i prijatnim temperaturama. Fuerteventura je idealna destinacija za sve koji žele da produže leto i pobegnu od jesenjih gužvi.
Folker Darko Lazić iznenadio je svoje pratioce na društvenim mrežama podelivši slike sa jednog svog putovanja, te otkrio da bi baš na tom mestu proveo život sa suprugom Katarinom.
Rijaliti programi često donose turbulentne ljubavne odnose i neočekivane preokrete, a među pričama koje su posebno privukle pažnju javnosti našle su se i trudnoće koje su se dogodile pred kamerama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.