Slučaj bivšeg predsednika nemačke Savezne obaveštajne službe (BND) Augusta Haninga izazvao je veliku pažnju u Nemačkoj.
Stručnjaci sada objašnjavaju zašto čak i iskusni obaveštajci mogu da postanu izdajnici i zbog čega ni Austrija nije imuna na takve slučajeve.
U središtu špijunske afere našao se upravo čovek koji je godinama bio na čelu nemačke Savezne obaveštajne službe (BND). Haning je, kako se sumnja, nakon odlaska iz službe neovlašćeno dobio pristup više od 2.000 poverljivih dokumenata i informacije iz njih prosleđivao u zamenu za novac.
Za Valtera Ungera, bivšeg šefa sajber bezbednosti u kontraobaveštajnoj službi austrijske vojske, ovaj slučaj pokazuje koliko je teško zaštititi obaveštajne službe od izdaje iz sopstvenih redova.
- Stopostotna bezbednost nikada ne postoji. Ipak, mora se pokušati da se rizici svedu na minimum - objasnio je penzionisani brigadir za austrijski list Prese (Die Presse).
Zašto ljudi odaju tajne informacije, iako su upravo oni bili odgovorni za njihovu zaštitu? Prema procenama stručnjaka, motivi su se tokom decenija promenili.
- Danas je najčešće reč o novcu, egu i odnosima sa drugim ljudima. Tokom Hladnog rata bilo je drugačije. Tada je ideologija, odnosno borba za komunizam, često bila u prvom planu - objašnjava Unger.
Finansijske teškoće možda su imale ulogu i u Haningovom slučaju. Prema pisanju nemačkih medija, bivši šef obaveštajne službe navodno je imao velike dugove. Kako se navodi, čak mu je i penzija bila zaplenjena radi naplate dugovanja.
Međutim, iza izdaje ne stoje uvek isključivo finansijski problemi. Stručnjak za obaveštajne službe i autor knjiga Tomas Rigler ukazuje na još jedan mogući motiv.
- Primećuje se i da ove ljude često pokreće prava zavisnost od uzbuđenja i naleta adrenalina - rekao je Rigler za Prese.
Posebno bivši pripadnici obaveštajnih službi mogu pokušavati da zadrže osećaj važnosti koji su imali tokom službe.
- Važan je i ego. Često je reč o starijim obaveštajcima koji nakon odlaska iz službe rade u sektoru bezbednosti i žele da i dalje imaju određenu ulogu. Svoj pristup informacijama i znanje vide kao unosan izvor prihoda.
Bivši saradnik navodno dostavljao dokumenta
U Haningovom slučaju trag vodi do njegovog nekadašnjeg šefa kabineta. On je nakon Haningovog odlaska ostao zaposlen u BND sve do proleća 2026. godine.
Preko njega je bivši šef obaveštajne službe navodno dolazio do poverljivih dokumenata.
Haning je, kako se sumnja, plaćao svom bivšem saradniku za dostavljanje informacija. Nekadašnji šef kabineta takođe se nalazi u istražnom pritvoru. Nije poznato da li je i on imao finansijskih problema.
Za Ungera ova afera pokazuje da bezbednosne provere ne smeju da se sprovode samo prilikom zapošljavanja novih službenika.
Kako obaveštajne službe vrbuju špijune
Način na koji strane obaveštajne službe dolaze do poverljivih informacija zavisi od njihove strategije, objašnjava Unger. U osnovi postoje dva pristupa.
- Prvo, već znaju šta žele i gde se to nalazi, pa pokušavaju da prodru u taj krug ljudi. Drugo, traže perspektivne kadrove koji još nisu naročito važni, na primer mladog oficira, a zatim ga postepeno usmeravaju ka položaju na kojem će imati značaj.
Kako bi se sprečili takvi pokušaji, pored provera zaposlenih neophodna su i stroga pravila za postupanje sa poverljivim dokumentima.
- Da bi se rizici smanjili, moraju se uvesti veoma dobri sistemi klasifikacije, a dokumenti moraju biti šifrovani. Izdavanje dokumenata mora se precizno evidentirati. Mora se znati ko je dobio koji dokument.
Nove afere potresaju nemačku obaveštajnu službu
Slučaj Haning nije jedina afera zbog koje se BND poslednjih meseci našao pod pritiskom javnosti.
Pre samo nedelju dana otkriveno je da su lični podaci zamenika predsednika BND Daga Bera godinama bili javno dostupni na internetu.
Među njima se nalazio i njegov privatni broj mobilnog telefona. Prema medijskim izveštajima, Ber je znao da su podaci objavljeni, ali je nastavio da koristi isti uređaj.
Još 2022. godine otkriven je zaposleni u BND koji je navodno prodavao tajne informacije ruskoj obaveštajnoj službi. Sudski postupak protiv njega još traje.
Rigler smatra da sve to predstavlja ozbiljan problem za ugled nemačke spoljne obaveštajne službe.
- To pokazuje da BND još nije zaista postao prava obaveštajna služba. U angloameričkim krugovima tradicionalno su prema njemu gajili nepoverenje. Upravo Haningu pripisuje se izjava da je BND 'vegetarijanac' među obaveštajnim službama - rekao je stručnjak.
Dok god budu izbijale nove afere, takva percepcija teško će se promeniti.
- To ozbiljno narušava ugled BND - zaključio je Rigler.
Ni Austrija nije pošteđena špijunskih afera
Špijunaža unutar državnih bezbednosnih institucija nije problem koji postoji samo u Nemačkoj.
I u Austriji su tokom prethodnih decenija zabeleženi slučajevi u kojima su pripadnici državnog aparata prosleđivali tajne informacije stranim obaveštajnim službama.
- Tokom Hladnog rata državna uprava i bezbednosni aparat bili su u velikoj meri prožeti doušnicima zapadnih i istočnih obaveštajnih službi - objasnio je Rigler.
Među poznatim slučajevima je i bivši visokorangirani službenik državne policije Gustav Hohenbihler, koji je špijunirao za istočnonemačku tajnu službu Štazi.
Godine 2020. jedan pukovnik austrijske vojske osuđen je na tri godine zatvora bez uslovnog otpusta. On je, prema navodima iz slučaja, najmanje 25 godina dostavljao državne i vojne tajne ruskoj vojnoj obaveštajnoj službi.
Još jedan poznat slučaj odnosi se na bivšeg pripadnika austrijske službe za zaštitu ustavnog poretka Egista Ota.
On je takođe optužen za špijunažu u korist Rusije, a u maju 2026. godine osuđen je na 49 meseci zatvora. Presuda još nije pravosnažna.
Prošle godine otkriven je i navodni špijun Muslimanskog bratstva unutar austrijske službe državne bezbednosti. Istraga o tom slučaju još traje.
Od 100 milijardi evra koje je nemačka vlada prikazala kao pomoć Ukrajini, samo 41,7 milijardi može se računati kao stvarna bilateralna podrška toj zemlji, pokazalo je istraživanje Instituta za svetsku ekonomiju iz Kila, objavljeno 8. oktobra.
Dvoje državnih službenika ubijeno je tokom kontrole vatrenog oružja u mestu Berngau, u nemačkoj pokrajini Bavarskoj, a policija je nakon dvanaestočasovne opsade uhapsila osumnjičenog muškarca (60), koji se zabarikadirao u svojoj kući.
Prvi snimci iz Berngaua u Bavarskoj pokazuju velike policijske snage raspoređene oko kuće u kojoj se, prema dosadašnjim informacijama, nalazi osumnjičeni za pucnjavu tokom kontrole oružja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Od 100 milijardi evra koje je nemačka vlada prikazala kao pomoć Ukrajini, samo 41,7 milijardi može se računati kao stvarna bilateralna podrška toj zemlji, pokazalo je istraživanje Instituta za svetsku ekonomiju iz Kila, objavljeno 8. oktobra.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević hitno se oglasio u Kolegijumu i saopštio da je stiglo rešenje REM-a o izrečenim kaznama koje je, prema njegovim rečima, sklono različitim tumačenjima i sa namernom sastavljeno i uručeno advokatu u petak popodne, oko pola četiri, na kraju radnog vremena, da ne bismo mogli da tražimo tumačenje, jer nadležne službe ne rade u petak popodne i tokom vikenda.
Međunarodna rejting agencija "Fič Rejtings" (Fitch Ratings) potvrdila je danas kreditni rejting Republike Srbije na nivou BB+ sa pozitivnim izgledima za njegovo dalje povećanje, čime je još jednom potvrđena snažna makroekonomska pozicija Srbije, otpornost domaće ekonomije i kredibilitet vođenja ekonomskih i fiskalnih politika.
Bivša ministarka u Vladi Srbije Zorana Mihajlović oglasila se povodom niza stravičnih uvreda na društvenim mrežama, odbacujući tvrdnje o navodnom zvanju ambasada i svedočenju protiv lidera srpske opozicije Aleksandra Vučića.
Voditeljka emisije "Direktno sa Minjom Miletić" Minja Miletić postavila je u razgovoru sa bivšom potpredsednicom DS-a Gordanom Čomić direktno i oštro pitanje o ponašanju nove parlamentarne većine prema opoziciji.
Nekadašnja kapitenka odbojkaške reprezentacije Srbije i članica SNS-a Vesna Čitaković Đurišić kandidovana je za gradonačelnicu Užica, a evo šta ona kaže o tome.
Narodni poslanik i član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec izneo je u autorskom tekstu oštre kritike na račun poslanika "Studentske liste", uključujući Saru Valentik i Mirjanu Nikolić, kao i pisanju lista "Danas" da "Vučiću treba ukinuti kiseonik".
Zima je sve bliže, a prema najavama meteorologa Ivana Ristića, nove padavine i zahlađenje očekuju se već tokom predstojećeg vikenda, odnosno 22. novembra u podne.
Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) upozorava da se do kraja dana u većem delu Srbije očekuju kiša, lokalni pljuskovi i grmljavina, dok će u Beogradu biti nestabilno i u naredna dva sata.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je danas prvostepenu presudu i pravosnažno osudio trojicu na ukupno pet godina i tri meseca zatvora zbog dogovaranja ubistva Luke Bojovića.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske oprostilo se od svog mladog kolege Dejana Erića (24) iz Bijeljine, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Umesto oslanjanja na čudesne preparate, stručnjaci ukazuju na nekoliko važnih nutrijenata koji mogu doprineti boljoj seksualnoj funkciji. Neki od njih nalaze se u namirnicama koje većina ljudi svakodnevno koristi.
Korisnici Android telefona dobili su upozorenje nakon istraživanja koje je pokazalo da popularne aplikacije prikupljaju velike količine ličnih podataka i često traže više dozvola nego što im je zaista potrebno.
Sin Lepe Brene Viktor Živojinović i njegova devojka Aleksandra uneli su prazničnu čaroliju u svoj luksuzni stan vredan 700.000 evra, koji se nalazi na 40. spratu zgrade na Novom Beogradu, a pažnju mnogih privukla je njihova neobična jelka.
Nakon završetka rijaliti karijere, Zorica Dukić okrenula je novi list i posvetila se biznisu, a danas živi potpuno drugačijim životom, te je otkrila da su je povezivali sa prostitucijom ali da to nije radila.
Voditeljka Ivana Šopić ponovo je privukla pažnju svojim izgledom, a ovoga puta odlučila se za ležernu, ali veoma izazovnu kombinaciju koja je stavila njenu figuru u prvi plan.
Pevačica Teodora Džehverović ponovo je raspametila pratioce na društvenim mrežama, a ovog puta vrelim prizorom sa treninga pokazala je koliko je posvećena vežbanju i održavanju savršene figure.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.