Od 100 milijardi evra koje je nemačka vlada prikazala kao pomoć Ukrajini, samo 41,7 milijardi može se računati kao stvarna bilateralna podrška toj zemlji, pokazalo je istraživanje Instituta za svetsku ekonomiju iz Kila, objavljeno 8. oktobra.
Čak 35,9 milijardi evra potrošeno je unutar Nemačke, uglavnom na ukrajinske izbeglice, dok se još 22 milijarde odnose na buduća obećanja vojne pomoći.
Nemačka vlada je u avgustu objavila da je do kraja juna 2026. godine za Ukrajinu izdvojila više od 100 milijardi evra, uključujući 57,6 milijardi vojne i 43,3 milijarde civilne pomoći. Međutim, analiza istraživača iz Kila pokazala je da Berlin u tu računicu uključuje i troškove koji nisu neposredna pomoć ukrajinskoj državi, kao i sredstva koja tek treba da budu izdvojena.
Proveru otežava i to što nemačke vlasti od juna 2025. godine više ne objavljuju detaljne podatke o vojnoj pomoći Ukrajini, već samo ukupne iznose.
Od ukupno 43,3 milijarde evra, koliko je Berlin prijavio u ovoj kategoriji, čak 35,9 milijardi potrošeno je u samoj Nemačkoj. To predstavlja približno 80 odsto ukupno prijavljene civilne podrške.
Najveći deo novca, 27,45 milijardi evra, iskorišćen je za socijalna davanja ukrajinskim izbeglicama koje borave u Nemačkoj. Još 7,15 milijardi evra savezna vlada prebacila je nemačkim pokrajinama i lokalnim samoupravama za njihov smeštaj i pomoć.
Preostalih 1,3 milijarde evra odnosi se na izvozne i investicione garancije nemačkim kompanijama koje posluju u Ukrajini.
U samu Ukrajinu iz kategorije civilne pomoći upućeno je 7,4 milijarde evra. Od toga je 6,3 milijarde izdvojeno za humanitarnu pomoć, hitnu podršku energetskom sektoru i obnovu državnih institucija.
Još milijardu evra uplaćeno je na račun kojim upravlja Međunarodni monetarni fond, namenjen finansijskoj podršci ukrajinskoj državi, dok se 100 miliona evra odnosi na olakšice u otplati dugova.
Foto: Reuters
- Većina onoga što nemačka vlada računa kao civilnu pomoć Ukrajini zapravo se troši u Nemačkoj, na Ukrajince koji ovde žive - izjavio je Kristof Trebeš, rukovodilac projekta „Ukraine Support Tracker“.
On je ocenio da takva izdvajanja ne predstavljaju neposrednu podršku ukrajinskoj vladi u finansiranju odbrane zemlje, uporedivši ih sa socijalnim davanjima izbeglicama iz drugih država.
Od 57,6 milijardi vojne pomoći, 22 milijarde tek treba da budu obezbeđene
Istraživači su posebno analizirali vojnu pomoć, koju nemačka vlada procenjuje na 57,6 milijardi evra.
Prema podacima nemačkog saveznog budžeta, Berlin je od 2022. do kraja 2025. godine Ukrajini pružio vojnu podršku vrednu 22,7 milijardi evra.
Za 2026. godinu predviđeno je još 11,6 milijardi evra, ali istraživači nisu mogli da utvrde koliki je deo tog novca do sada stvarno potrošen.
Dodatne 22 milijarde evra predstavljaju obećanja buduće vojne pomoći. Od tog iznosa, 10,1 milijarda odnosi se na preuzete finansijske obaveze, dok preostalih 12 milijardi čine mogući budući rashodi za koje je odobreno preuzimanje obaveza.
Kada su sabrali sve identifikovane stavke, istraživači su dobili 56,3 milijarde evra, odnosno 1,3 milijarde manje od zvaničnog iznosa nemačke vlade.
Berlin nije objavio dovoljno detaljne podatke da bi se moglo utvrditi odakle potiče ta razlika.
Od 100 milijardi, samo 41,7 milijardi predstavlja stvarnu pomoć Ukrajini
Prema zaključku Instituta iz Kila, od približno 100 milijardi evra koje je nemačka vlada predstavila kao bilateralnu pomoć Ukrajini, svega 41,7 milijardi može se svrstati u podršku koja je zaista upućena toj zemlji.
Istovremeno, 35,9 milijardi evra potrošeno je na teritoriji Nemačke, dok se 22 milijarde odnose na buduću vojnu pomoć čija realizacija još nije završena.
- Nemačka je očigledno najveći evropski donator Ukrajine. Međutim, način na koji nemačka vlada predstavlja svoju pomoć postaje sve konfuzniji - ocenio je Trebeš.
Prema njegovim rečima, cifra od 100 milijardi evra stvara pogrešnu predstavu jer se celokupan iznos označava kao bilateralna pomoć Ukrajini, iako značajan deo novca nije napustio Nemačku.
Istraživači pritom ne osporavaju da je nemačka država imala stvarne troškove prihvata i zbrinjavanja ukrajinskih izbeglica. Sporan je način na koji se ti izdaci sabiraju sa vojnom, finansijskom i humanitarnom pomoći koja se direktno upućuje Kijevu.
Analiza je pokazala i da se u zvaničnoj nemačkoj računici zajedno prikazuju već realizovana pomoć, sredstva predviđena tekućim budžetom i višegodišnja finansijska obećanja.
Zbog toga iznos od 100 milijardi evra ne predstavlja novac koji je Ukrajina do sada dobila od Nemačke. Prema Institutu iz Kila, stvarna bilateralna podrška iznosi približno 41,7 milijardi evra, dok najveći deo razlike čine domaći nemački izdaci i vojna pomoć planirana za naredne godine.
Crnogorska policija i Agencija za nacionalnu bezbednost (ANB) privele su jutros u Risnu ruskog vojnog analitičara Mihaila Zvinčuka, osnivača poznatog proruskog projekta „Ribar“, njegovu suprugu Valeriju i još troje saradnika.
NATO će od 13. do 23. oktobra održati velike nuklearne vojne vežbe u Italiji, uz učešće 17 država članica, ali je istovremeno poručio Rusiji da manevri ne predstavljaju pretnju.
Više od 100.000 Ukrajinaca koji su pobegli od rata i nastanili se u Sjedinjenim Američkim Državama moglo bi da izgubi privremenu zaštitu od deportacije ukoliko administracija predsednika Donalda Trampa odluči da ukine njihov dosadašnji status.
Dve nemačke opozicione stranke, Alternativa za Nemačku (AfD) i Savez BSW, pokrenule su zajedničku inicijativu za ukidanje sankcija Rusiji i obustavljanje finansijske pomoći Ukrajini, nakon što je američki predsednik Donald Tramp postigao dogovor sa Vladimirom Putinom o isporukama ruskog dizela.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
U Parizu je održan protest protiv nastavka francuske pomoći Ukrajini, na kojem su demonstranti zahtevali obustavu finansiranja Kijeva i isporuka oružja, izlazak Francuske iz Evropske unije i NATO, kao i ostavku predsednika Emanuela Makrona.
Najmanje pet osoba je povređeno, uključujući četvorogodišnje dete, usled ruskog napada na Harkov, saopštila je danas Državna služba za vanredne situacije Ukrajine u Harkovskoj oblasti.
Ruska vojska probila je ukrajinske odbrambene položaje na zaporoškom pravcu i nastavila napredovanje prema Orehovu, jednom od ključnih uporišta ukrajinskih snaga na jugu zemlje.
Britanska vlada pozvala je stanovništvo da pripremi zalihe hrane, vode, lekova i drugih potrepština dovoljne za najmanje tri dana, upozoravajući na mogućnost ozbiljnih poremećaja u snabdevanju i radu ključnih državnih sistema.
Ruska vojska izvela je u noći između 21. i 22. oktobra jedan od najžešćih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci, koristeći drugačiju kombinaciju naoružanja i tri uzastopna talasa udara.
Rumunske obaveštajne službe saopštile su da su razotkrile diverzantsku mrežu kojom se, prema njihovim tvrdnjama, upravljalo iz Rusije, a koja stoji iza podmetanja požara u blizini fabrike vojne opreme u gradu Brašovu.
Crnogorska policija i Agencija za nacionalnu bezbednost (ANB) privele su jutros u Risnu ruskog vojnog analitičara Mihaila Zvinčuka, osnivača poznatog proruskog projekta „Ribar“, njegovu suprugu Valeriju i još troje saradnika.
Poznati španski novinar Havijer Negre oglasio se oštrom porukom u kojoj je brutalno ogolio totalitarne namere Studentske liste i njihov napad na slobodu medija i Informer televiziju.
Nakon što je Radio-televizija Srbije večeras bila primorana da odloži emitovanje Dnevnika 2 zbog dojava o bombi u svim zgradama javnog servisa, u kolegijumu TV Informer uživo se oglasio glavni urednik Dragan J. Vučićević!
Ideolog blokadera Dinko Gruhonjić ponovo je poslao sramne i opasne poruke građanima Srbije, i to iz Hrvatske, otvoreno preteći lideru opozicije u našoj zemlji, Aleksandru Vučiću, istovremeno pljujući po Kosovu i Metohiji (KiM).
Nakon što je javnost obaveštena o odlaganju sednice Nastavno-naučnog veća Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja u Novom Sadu, oglasio se dekan prof. dr Patrik Drid i razotkrio sve šokantne detalje neviđenog pritiska, ucenjivanja i otimačine koju sprovode pristalice takozvane Studentske liste!
Crveni tim odneo je ubedljivu pobedu rezultatom 8:2 u večerašnjem izdanju najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koji se emituje na Informer televiziji!
Učesnici Exatlona Mihailo Adžić i Nikola Lakić, posle bujice psovki i uvreda našli su se na korak do fizičkog obračuna, koji su njihovi saigrači jedva sprečili.
Meteorolog Ivan Ristić upozorio je na mogućnost obilnih padavina u Srbiji za narednih sedam dana, nakon što je objavljena nova prognoza evropskog meteorološkog modela ECMWF.
Četiri osobe su poginule, a 11 je povređeno u padu vojnog helikoptera koji se srušio u mestu Gorice kod Brčkog,, a sada se na društvenim mrežama pojavio jeziv snimak njegovog pada.
Državljanin Kirgistana K. K. (39) primljen je u Urgentni centar sa teškim telesnim povredama opasnim po život, nakon što je tokom svađe uboden nožem u vrat.
Viši sud u Novom Sadu odredio je pritvor do 30 dana načelniku Gradske uprave za privredu Grada Novog Sada, S.B. osumnjičenom za nestavestan rad u službi na koji način je budžet grada oštećen za više od 83 miliona dinara.
Beogradska filharmonija nastupila je sinoć u dvorani “Bugarska“ u Sofiji, pod dirigentskom palicom Uroša Lajovica, uz pijanistu Lukaša Vondračeka, čime se posle 45 godina vratila pred publiku u bugarskoj prestonici, saopštili su iz BF.
Istraga o smrti američke glumice Hejden Penetijer zvanično je okončana, a policija u Južnoj Karolini saopštila je da je njen smrtni slučaj okarakterisan kao nesreća.
Holivudski glumac Silvester Stalone otvoreno je priznao da je angažovanje njegove ćerke Skarlet Rouz Stalone u seriji "Tulsa King" primer nepotizma, ali smatra da roditelji imaju pravo da svojoj deci obezbede što bolje uslove za uspeh.
Ispijanje čaja odavno se povezuje sa opuštanjem i dobrim navikama, ali istraživanja ukazuju da ovaj napitak može imati i značajnu ulogu u očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova, naročito toplota samog čaja.
Dok većina turista u Sloveniji hrli ka Ljubljani, Bledu i poznatim planinskim središtima, na obalama Drave ušuškao se Ptuj. Njegove uske ulice, istorijski trgovi i crveni krovovi izgledaju kao da su sišli sa starih razglednica.
U prethodnim delovima GTA serijala pravila su bila kristalno jasna - završite jednu misiju, pa otključate sledeću lokaciju. Međutim, sudeći po novim informacijama, Rockstar bi u predstojećem nastavku mogao potpuno da preinači način napredovanja.
Pevačica Svetlana Ceca Ražnatović je ispričala anegdotu kako je prepoznala Duvnjaka tokom nastupa u Australiji, dok je pevala upravoo pesmu iz spota u kojem je on bio.
Pevač Miroslav Ilić godinama je istraživao svoje poreklo, a kako bi otkrio odakle potiču njegovi preci, angažovao je čoveka iz Ljiga da mu napravi porodično stablo, koje je pokazalo da njegovi koreni vode do istočne Hercegovine i Crne Gore.
Komentari