Od 100 milijardi evra koje je nemačka vlada prikazala kao pomoć Ukrajini, samo 41,7 milijardi može se računati kao stvarna bilateralna podrška toj zemlji, pokazalo je istraživanje Instituta za svetsku ekonomiju iz Kila, objavljeno 8. oktobra.
Čak 35,9 milijardi evra potrošeno je unutar Nemačke, uglavnom na ukrajinske izbeglice, dok se još 22 milijarde odnose na buduća obećanja vojne pomoći.
Nemačka vlada je u avgustu objavila da je do kraja juna 2026. godine za Ukrajinu izdvojila više od 100 milijardi evra, uključujući 57,6 milijardi vojne i 43,3 milijarde civilne pomoći. Međutim, analiza istraživača iz Kila pokazala je da Berlin u tu računicu uključuje i troškove koji nisu neposredna pomoć ukrajinskoj državi, kao i sredstva koja tek treba da budu izdvojena.
Proveru otežava i to što nemačke vlasti od juna 2025. godine više ne objavljuju detaljne podatke o vojnoj pomoći Ukrajini, već samo ukupne iznose.
Od ukupno 43,3 milijarde evra, koliko je Berlin prijavio u ovoj kategoriji, čak 35,9 milijardi potrošeno je u samoj Nemačkoj. To predstavlja približno 80 odsto ukupno prijavljene civilne podrške.
Najveći deo novca, 27,45 milijardi evra, iskorišćen je za socijalna davanja ukrajinskim izbeglicama koje borave u Nemačkoj. Još 7,15 milijardi evra savezna vlada prebacila je nemačkim pokrajinama i lokalnim samoupravama za njihov smeštaj i pomoć.
Preostalih 1,3 milijarde evra odnosi se na izvozne i investicione garancije nemačkim kompanijama koje posluju u Ukrajini.
U samu Ukrajinu iz kategorije civilne pomoći upućeno je 7,4 milijarde evra. Od toga je 6,3 milijarde izdvojeno za humanitarnu pomoć, hitnu podršku energetskom sektoru i obnovu državnih institucija.
Još milijardu evra uplaćeno je na račun kojim upravlja Međunarodni monetarni fond, namenjen finansijskoj podršci ukrajinskoj državi, dok se 100 miliona evra odnosi na olakšice u otplati dugova.
Foto: Reuters
- Većina onoga što nemačka vlada računa kao civilnu pomoć Ukrajini zapravo se troši u Nemačkoj, na Ukrajince koji ovde žive - izjavio je Kristof Trebeš, rukovodilac projekta „Ukraine Support Tracker“.
On je ocenio da takva izdvajanja ne predstavljaju neposrednu podršku ukrajinskoj vladi u finansiranju odbrane zemlje, uporedivši ih sa socijalnim davanjima izbeglicama iz drugih država.
Od 57,6 milijardi vojne pomoći, 22 milijarde tek treba da budu obezbeđene
Istraživači su posebno analizirali vojnu pomoć, koju nemačka vlada procenjuje na 57,6 milijardi evra.
Prema podacima nemačkog saveznog budžeta, Berlin je od 2022. do kraja 2025. godine Ukrajini pružio vojnu podršku vrednu 22,7 milijardi evra.
Za 2026. godinu predviđeno je još 11,6 milijardi evra, ali istraživači nisu mogli da utvrde koliki je deo tog novca do sada stvarno potrošen.
Dodatne 22 milijarde evra predstavljaju obećanja buduće vojne pomoći. Od tog iznosa, 10,1 milijarda odnosi se na preuzete finansijske obaveze, dok preostalih 12 milijardi čine mogući budući rashodi za koje je odobreno preuzimanje obaveza.
Kada su sabrali sve identifikovane stavke, istraživači su dobili 56,3 milijarde evra, odnosno 1,3 milijarde manje od zvaničnog iznosa nemačke vlade.
Berlin nije objavio dovoljno detaljne podatke da bi se moglo utvrditi odakle potiče ta razlika.
Od 100 milijardi, samo 41,7 milijardi predstavlja stvarnu pomoć Ukrajini
Prema zaključku Instituta iz Kila, od približno 100 milijardi evra koje je nemačka vlada predstavila kao bilateralnu pomoć Ukrajini, svega 41,7 milijardi može se svrstati u podršku koja je zaista upućena toj zemlji.
Istovremeno, 35,9 milijardi evra potrošeno je na teritoriji Nemačke, dok se 22 milijarde odnose na buduću vojnu pomoć čija realizacija još nije završena.
- Nemačka je očigledno najveći evropski donator Ukrajine. Međutim, način na koji nemačka vlada predstavlja svoju pomoć postaje sve konfuzniji - ocenio je Trebeš.
Prema njegovim rečima, cifra od 100 milijardi evra stvara pogrešnu predstavu jer se celokupan iznos označava kao bilateralna pomoć Ukrajini, iako značajan deo novca nije napustio Nemačku.
Istraživači pritom ne osporavaju da je nemačka država imala stvarne troškove prihvata i zbrinjavanja ukrajinskih izbeglica. Sporan je način na koji se ti izdaci sabiraju sa vojnom, finansijskom i humanitarnom pomoći koja se direktno upućuje Kijevu.
Analiza je pokazala i da se u zvaničnoj nemačkoj računici zajedno prikazuju već realizovana pomoć, sredstva predviđena tekućim budžetom i višegodišnja finansijska obećanja.
Zbog toga iznos od 100 milijardi evra ne predstavlja novac koji je Ukrajina do sada dobila od Nemačke. Prema Institutu iz Kila, stvarna bilateralna podrška iznosi približno 41,7 milijardi evra, dok najveći deo razlike čine domaći nemački izdaci i vojna pomoć planirana za naredne godine.
Crnogorska policija i Agencija za nacionalnu bezbednost (ANB) privele su jutros u Risnu ruskog vojnog analitičara Mihaila Zvinčuka, osnivača poznatog proruskog projekta „Ribar“, njegovu suprugu Valeriju i još troje saradnika.
NATO će od 13. do 23. oktobra održati velike nuklearne vojne vežbe u Italiji, uz učešće 17 država članica, ali je istovremeno poručio Rusiji da manevri ne predstavljaju pretnju.
Više od 100.000 Ukrajinaca koji su pobegli od rata i nastanili se u Sjedinjenim Američkim Državama moglo bi da izgubi privremenu zaštitu od deportacije ukoliko administracija predsednika Donalda Trampa odluči da ukine njihov dosadašnji status.
Nemački Bundestag usvojio je 13. novembra reformu obaveštajnih službi kojom se otvara mogućnost izvođenja sajber-napada, onesposobljavanja računarskih sistema i tajnih sabotaža u inostranstvu.
Rusija bi mogla da počne da bombarduje fabrike oružja i bespilotnih letelica na teritoriji Nemačke i drugih članica NATO-a, ukoliko proceni da Zapad nastavlja da učestvuje u napadima na rusku teritoriju, upozorio je penzionisani brigadni general Bundesvera Erih Vad, nekadašnji vojni savetnik nemačke kancelarke Angele Merkel.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Rusija je značajno povećala preciznost balističkih raketa „iskander“, koje sada mogu da pogađaju ciljeve sa odstupanjem od svega nekoliko metara, uprkos ukrajinskim sistemima za elektronsko ometanje.
Ruski vojni blogeri upozoravaju da Moskva više nema dovoljno sredstava da zaštiti Krimski most od ukrajinskih napada i da bi novo razaranje njegove konstrukcije moglo biti samo pitanje vremena.
Odnosi između šefice evropske diplomatije Kaje Kalas i predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen ozbiljno su narušeni zbog odluke da Kalas ne bude imenovana za glavnog pregovarača Evropske unije sa Rusijom, tvrdi britanski politički analitičar Aleksandar Merkuris.
Ukrajinski novinar Denis Kazanski objavio je snimak razorene Konstantinovke u Donjeckoj oblasti, na kojem se vide uništene stambene zgrade, ruševine i čitavi delovi grada opustošeni višemesečnim borbama.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Crnogorska policija i Agencija za nacionalnu bezbednost (ANB) privele su jutros u Risnu ruskog vojnog analitičara Mihaila Zvinčuka, osnivača poznatog proruskog projekta „Ribar“, njegovu suprugu Valeriju i još troje saradnika.
Prava slika terora koji sprovodi Studentska lista prikazana je tokom današnje rasprave u Skupštini Srbije kada je lider opozicije Aleksandar Vučić dobio opomenu nakon obraćanja poslanicima, i to dok je ukazivao na njihovo ponašanje, političko licemerje i način na koji se predstavljaju.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da je Republika Srbija sa rastom od četiri odsto u trećem kvartalu ove godine gotovo prva u Evropi.
Deo zaposlenih u Radio Beogradu, inače naklonjen Studentskoj listi, već od prvog dana nakon proglašenja pobede 25. oktobra vrši teror nad ostalim zaposlenima i zaobilazi propisane procedure u pokušaju da preuzme uređivanje programa.
Poslanica Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić poručila je večeras da je parlament Srbije pod diktaturom Studentske liste, tvrdeći da su nakon izbora njihovog predsednika Skupštine ukinuti demokratija i sloboda govora, a da se teror demonstrira kroz opomene i zabrane obraćanja.
Urednik Informera Dragan J. Vučićević komentarisao je predlog za izbor potpredsednika Narodne skupštine nakon što je objavljeno da su za ovu funkciju predloženi isključivo narodni poslanici sa izborne liste "Studentska lista - Studenti pobeđuju".
Poslanici Studentske liste očigledno imaju problem sa izgovaranjem fraze "Srbija pobeđuje" i kada je upravo to zvanični naziv poslaničke grupe u Narodnoj skupštini.
Asocijacija novinara Srbije (ANS), na čijem je čelu predsednica Ivana Vučićević, uputila je danas zvaničan i hitan apel evropskim i međunarodnim institucijama povodom javnih istupa Jova Bakića, narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe "Studentske liste – Studenti pobeđuju" u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Nemanja Makuljević doživeo je ozbiljnu povredu nakon što je neoprezno ušao u bazen i udario glavom o dno, a kako njegovo zdravstveno stanje nije bezazleno, ovaj takmičar završava učešće u Exatlonu.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da je Republika Srbija sa rastom od četiri odsto u trećem kvartalu ove godine gotovo prva u Evropi.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je da će hladni front tokom večeri zahvatiti Srbiju, donoseći pojačanje zapadnog i severozapadnog vetra. Prema upozorenju RHMZ-a, očekuju se orkanski udari vetra, brzine od 80 do čak 110 kilometara na sat.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin sazvao je hitnu sednicu Gradskog štaba za vanredne situacije zbog večerašnjeg nevremena i udara vetra do 110 na sat.
Za porodice stradalih u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", vest o izmeštanju pacijenata iz Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu ponovo je otvorila pitanja koja ih već dugo brinu – šta se dešava sa počiniocem zločina K. K. i da li postoji mogućnost da bude pušten na slobodu.
Klinika za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru pokrenula je postupak vanrednog otkazivanja ugovora o radu za još četvoro svojih zaposlenih. Reč je o lekarki, dve medicinske sestre i medicinskom tehničaru koji su uhapšeni 16. novembra zbog sumnje da su učestvovali u teškom ubistvu 32-godišnjeg pacijenta Kristiana Josipa Periša.
Tužilaštvo u španskom gradu Marbelja traži doživotnu robiju za optuženog Tolgu S, člana moto kluba "Anđeli pakla", za monstruozno ubistvo Srbina Aleksandra Kolundžića (33), čije je telo pronađeno vezano za stolicu.
Službeni automobil koji smo koristili kao i uvek smo oprali, ali samo spolja. Nismo koristili nikakve hemikalije kada smo čistili vozilo. Isto tako smo uradili i kobnog dana, istakao je Srđan Janković, optužen da je zajedno sa Dejanom Dragijevićem 26. marta 2024. godine u Banjskom Polju ubio malu Danku (2).
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Popularnost hleba od kiselog testa ne jenjava još od pandemije, ali je pravljenje kod kuće često zahtevno. Zato mnogi biraju kupovne vekne, ali postavlja se pitanje da li hleb iz prodavnice donosi iste benefite za varenje i zdravlje kao domaći.
Poslednjeg dana trodnevne posete Indiji, princ Vilijam i Kejt Midlton posetili su tekstilni centar kako bi se upoznali sa tradicionalnim zanatima, a princeza od Velsa ponovo je bila u centru modne pažnje.
Pevačica Marija Mikić otvoreno je govorila o razvodu od Jovana Pantića, novoj ljubavi i mogućnosti da drugi put stane na "ludi kamen", a tom prilikom otkrila je i detalje iz porodičnog života.
Pevačica Teodora Džehverović redovno privlači pažnju svojim objavama na društvenim mrežama, a ovog puta fanove je počastila fotografijom iz teretane na kojoj je pokazala kako izgleda tokom treninga.
Pevačica Mia Borisavljević podelila je na svom TikTok profilu video u kojem je pokazala kako priprema salatu koja je, kako kaže, za kratko vreme postala omiljena na porodičnim proslavama.
Pevačica Lepa Brena i njen sin Viktor pritekli su u pomoć komšijama na Bežanijskoj kosi, nakon što se u njihovoj kući aktivirao alarm, zbog čega su pomislili da neko pokušava da im obije dom.
Poznati tekstopisac narodnih pesama Žika Radujević (81), koji je sarađivao sa najvećim imenima domaće estrade i napisao oko 200 numera, nestao je u sredu, 18. novembra, oko 14 časova u Kraljevu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.