Od 100 milijardi evra koje je nemačka vlada prikazala kao pomoć Ukrajini, samo 41,7 milijardi može se računati kao stvarna bilateralna podrška toj zemlji, pokazalo je istraživanje Instituta za svetsku ekonomiju iz Kila, objavljeno 8. oktobra.
Čak 35,9 milijardi evra potrošeno je unutar Nemačke, uglavnom na ukrajinske izbeglice, dok se još 22 milijarde odnose na buduća obećanja vojne pomoći.
Nemačka vlada je u avgustu objavila da je do kraja juna 2026. godine za Ukrajinu izdvojila više od 100 milijardi evra, uključujući 57,6 milijardi vojne i 43,3 milijarde civilne pomoći. Međutim, analiza istraživača iz Kila pokazala je da Berlin u tu računicu uključuje i troškove koji nisu neposredna pomoć ukrajinskoj državi, kao i sredstva koja tek treba da budu izdvojena.
Proveru otežava i to što nemačke vlasti od juna 2025. godine više ne objavljuju detaljne podatke o vojnoj pomoći Ukrajini, već samo ukupne iznose.
Od ukupno 43,3 milijarde evra, koliko je Berlin prijavio u ovoj kategoriji, čak 35,9 milijardi potrošeno je u samoj Nemačkoj. To predstavlja približno 80 odsto ukupno prijavljene civilne podrške.
Najveći deo novca, 27,45 milijardi evra, iskorišćen je za socijalna davanja ukrajinskim izbeglicama koje borave u Nemačkoj. Još 7,15 milijardi evra savezna vlada prebacila je nemačkim pokrajinama i lokalnim samoupravama za njihov smeštaj i pomoć.
Preostalih 1,3 milijarde evra odnosi se na izvozne i investicione garancije nemačkim kompanijama koje posluju u Ukrajini.
U samu Ukrajinu iz kategorije civilne pomoći upućeno je 7,4 milijarde evra. Od toga je 6,3 milijarde izdvojeno za humanitarnu pomoć, hitnu podršku energetskom sektoru i obnovu državnih institucija.
Još milijardu evra uplaćeno je na račun kojim upravlja Međunarodni monetarni fond, namenjen finansijskoj podršci ukrajinskoj državi, dok se 100 miliona evra odnosi na olakšice u otplati dugova.
Foto: Reuters
- Većina onoga što nemačka vlada računa kao civilnu pomoć Ukrajini zapravo se troši u Nemačkoj, na Ukrajince koji ovde žive - izjavio je Kristof Trebeš, rukovodilac projekta „Ukraine Support Tracker“.
On je ocenio da takva izdvajanja ne predstavljaju neposrednu podršku ukrajinskoj vladi u finansiranju odbrane zemlje, uporedivši ih sa socijalnim davanjima izbeglicama iz drugih država.
Od 57,6 milijardi vojne pomoći, 22 milijarde tek treba da budu obezbeđene
Istraživači su posebno analizirali vojnu pomoć, koju nemačka vlada procenjuje na 57,6 milijardi evra.
Prema podacima nemačkog saveznog budžeta, Berlin je od 2022. do kraja 2025. godine Ukrajini pružio vojnu podršku vrednu 22,7 milijardi evra.
Za 2026. godinu predviđeno je još 11,6 milijardi evra, ali istraživači nisu mogli da utvrde koliki je deo tog novca do sada stvarno potrošen.
Dodatne 22 milijarde evra predstavljaju obećanja buduće vojne pomoći. Od tog iznosa, 10,1 milijarda odnosi se na preuzete finansijske obaveze, dok preostalih 12 milijardi čine mogući budući rashodi za koje je odobreno preuzimanje obaveza.
Kada su sabrali sve identifikovane stavke, istraživači su dobili 56,3 milijarde evra, odnosno 1,3 milijarde manje od zvaničnog iznosa nemačke vlade.
Berlin nije objavio dovoljno detaljne podatke da bi se moglo utvrditi odakle potiče ta razlika.
Od 100 milijardi, samo 41,7 milijardi predstavlja stvarnu pomoć Ukrajini
Prema zaključku Instituta iz Kila, od približno 100 milijardi evra koje je nemačka vlada predstavila kao bilateralnu pomoć Ukrajini, svega 41,7 milijardi može se svrstati u podršku koja je zaista upućena toj zemlji.
Istovremeno, 35,9 milijardi evra potrošeno je na teritoriji Nemačke, dok se 22 milijarde odnose na buduću vojnu pomoć čija realizacija još nije završena.
- Nemačka je očigledno najveći evropski donator Ukrajine. Međutim, način na koji nemačka vlada predstavlja svoju pomoć postaje sve konfuzniji - ocenio je Trebeš.
Prema njegovim rečima, cifra od 100 milijardi evra stvara pogrešnu predstavu jer se celokupan iznos označava kao bilateralna pomoć Ukrajini, iako značajan deo novca nije napustio Nemačku.
Istraživači pritom ne osporavaju da je nemačka država imala stvarne troškove prihvata i zbrinjavanja ukrajinskih izbeglica. Sporan je način na koji se ti izdaci sabiraju sa vojnom, finansijskom i humanitarnom pomoći koja se direktno upućuje Kijevu.
Analiza je pokazala i da se u zvaničnoj nemačkoj računici zajedno prikazuju već realizovana pomoć, sredstva predviđena tekućim budžetom i višegodišnja finansijska obećanja.
Zbog toga iznos od 100 milijardi evra ne predstavlja novac koji je Ukrajina do sada dobila od Nemačke. Prema Institutu iz Kila, stvarna bilateralna podrška iznosi približno 41,7 milijardi evra, dok najveći deo razlike čine domaći nemački izdaci i vojna pomoć planirana za naredne godine.
Crnogorska policija i Agencija za nacionalnu bezbednost (ANB) privele su jutros u Risnu ruskog vojnog analitičara Mihaila Zvinčuka, osnivača poznatog proruskog projekta „Ribar“, njegovu suprugu Valeriju i još troje saradnika.
NATO će od 13. do 23. oktobra održati velike nuklearne vojne vežbe u Italiji, uz učešće 17 država članica, ali je istovremeno poručio Rusiji da manevri ne predstavljaju pretnju.
Više od 100.000 Ukrajinaca koji su pobegli od rata i nastanili se u Sjedinjenim Američkim Državama moglo bi da izgubi privremenu zaštitu od deportacije ukoliko administracija predsednika Donalda Trampa odluči da ukine njihov dosadašnji status.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
U Parizu je održan protest protiv nastavka francuske pomoći Ukrajini, na kojem su demonstranti zahtevali obustavu finansiranja Kijeva i isporuka oružja, izlazak Francuske iz Evropske unije i NATO, kao i ostavku predsednika Emanuela Makrona.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokaev ponudio je Nemačkoj veliko strateško partnerstvo u sirovinama, energetici i logistici – od litijuma, kobalta i volframa do nafte, uranijuma i transportnih pravaca između Kine i Evrope.
Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Dmitrij Ljubinski izjavio je da sve češće rasprave o mogućnosti da Nemačka razvije sopstveno nuklearno oružje ne treba odbacivati kao prazne glasine.
Nemački istražitelji sumnjaju da iza pokušaja paljenja objekata u blizini odbrambenih kompanija Helsing i Rohde & Schwarz u Minhenu stoji mreža povezana sa ruskom vojnom obaveštajnom službom GRU, objavio je Fajnenšel algemajne cajtung.
Rusija bi mogla da pokuša da opravda udare na nemačke fabrike koje proizvode dronove velikog dometa za Ukrajinu pozivanjem na klauzulu Povelje UN o „neprijateljskim državama“, koja je nastala posle Drugog svetskog rata i nikada nije formalno izbrisana.
Kremlj nema informacije o navodnim pokušajima Alternative za Nemačku (AfD) da preko novih kanala uspostavi kontakte sa Moskvom, ali otvoreno pozdravlja stav te stranke da Nemačka treba da obnovi odnose sa Rusijom, izjavio je danas portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Najviši ekonomski izaslanik ruskog predsednika Vladimira Putina Kiril Dmitrijev i rukovodstvo Alternative za Nemačku (AfD) počeli su pripreme za sastanak na kojem bi se razgovaralo o ponovnom pokretanju isporuka ruskog gasa Nemačkoj
Nemačka planira da izdvoji gotovo 3,4 milijarde evra za američke krstareće rakete Tomahavk i kopnene lansere Tajfon, čime bi Bundesver prvi put dobio sopstvenu mobilnu raketnu sposobnost za udare na ciljeve udaljene više od 2.000 kilometara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Crnogorska policija i Agencija za nacionalnu bezbednost (ANB) privele su jutros u Risnu ruskog vojnog analitičara Mihaila Zvinčuka, osnivača poznatog proruskog projekta „Ribar“, njegovu suprugu Valeriju i još troje saradnika.
Osnivač ruskog Telegram kanala „Ribar“ Mihail Zvinčuk i četvoro njegovih saradnika, koji su uhapšeni i proterani iz Crne Gore, stigli su u Beograd, gde nameravaju da ostanu nekoliko dana i angažuju advokata zbog postupanja crnogorske policije i Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB).
Američka svemirska agencija NASA odobrila je novu misiju za istraživanje misteriozne jame na Mesecu, ispod koje bi mogla da se nalazi ogromna podzemna pećina.
Blokadersko-antisrpski N1 je posle velikog skupa "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Kragujevcu objavio lažnu informaciju da Aleksandar Vučić "očekuje 150.000 glasova razlike" na predstojećim izborima, iako se takva brojka u njegovom govoru uopšte nije čula.
Nakon veličanstvenog skupa liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", održanog u krcatoj hali "Jezero" u Kragujevcu, njen nosilac, Aleksandar Vučić, podelio je na društvenoj mreži Instagram snimak koji je izazvao lavinu emocija širom Srbije.
Veličanstveni predizborni skup liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u prepunoj hali "Jezero" u Kragujevcu obeležili su neviđeni izliv emocija i fenomenalna atmosfera, kakva se retko viđa, a apsolutni hit večeri bila je čuvena pesma "Ruzmarin" legendarne Merime Njegomir.
Pred sam početak finalnih borbi u uzbudljivom takmičenju Exatlon Srbija, atmosferu u Plavom timu više ništa ne može da naruši jer je među njima zavladala pozitivna energija.
Crveni tim u najvećem sportskom rijalitiju na svetu Exatlonu Srbija razgovarao je o eliminacijama i o tome koji muški takmičar bi mogao da se nađe u borbi za život.
Preventivni pregledi su put ka očuvanju zdravlja i pozivam sve građane da im se odazovu, poručio je pomoćnik ministra zdravlja u tehničkom mandatu Nebojša Tasić.
Ako ja budem izabran za premijera, prosečna plata u Kragujevcu do kraja mog mandata biće 1.500 evra, a želja mi je i da prosečna penzija bude veća od 750 evra, poručio je Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Protekla noć u Beogradu bila je realtivno mirna za dežurne ekipe Hitne pomoći. Dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima su dve osobe lakše povređene.
Na jučerašnjem glavnom pretresu u Višem sudu u Novom Sadu, održanom odmah nakon pripremnog ročišta, okrivljeni Andrija Simunović (26) iz Beograda izneo je svoju odbranu povodom teške saobraćajne nesreće koju je izazvao u Jevrejskoj ulici.
Šesti deo "Žikine dinastije" pod nazivom "Šta se zgodi kad se ljubav rodi" obeležila je i jedna zajednička scena Dragomira Gidre Bojanića i Ljiljane Kontić koji su u to vreme bili supružnici!
U okviru programa Ministarstva kulture "Užice - Prestonica kulture Srbije" a povodom 80 godina rada užičkog Narodnog muzeja, otvorena je nova stalna postavka "Nasleđe, putovanje koje traje" i predstavljena istoimena publikacija u čast jubileja.
Manekenka Hajdi Klum (53) ponovo je privukla ogromnu pažnju na društvenim mrežama provokativnom fotografijom na kojoj je u prvi plan stavila gola stopala i svoju zanosnu zadnjicu.
Od Prvog srpskog ustanka i Albanske golgote do Kolubarske bitke i bitke na Košarama, istorija Srbije puna je događaja koji su obeležili sudbinu našeg naroda, a mnogi od njih mogli bi da budu inspiracija za velika filmska ostvarenja.
Ova jednostavna domaća krema sprema se za svega nekoliko minuta, a ako je svake večeri nanosite na lice brzo ćete primetiti da vam je koža jedra i zategnuta.
Kraljica narodne muzike Lepa Lukić pružila je otvorenu podršku Aleksandru Vučiću pred predstojeće parlamentarne izbore, a svojim pojavljivanjem na skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Kragujevcu privukla je pažnju prisutnih.
Muzička zvezda Jelena Karleuša i njen novi dečko Aleksandar Ševo (24) uživali su danas u zajedničkom ručku u Skoplju, a pažnju prisutnih privukli su modnim izdanjima i prisnošću.
Voditeljka Suzana Mančić otvoreno je govorila o tome koliko joj je dolazak unuka Mijata promenio život, ali i otkrila da li može da živi od penzije koju prima nakon višedecenijske karijere.
Pevačica Maja Odžaklijevska otvoreno je govorila o autizmu unuka Luke, izazovima sa kojima se porodica suočava, ali i važnosti podrške deci sa smetnjama u razvoju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.