Od 100 milijardi evra koje je nemačka vlada prikazala kao pomoć Ukrajini, samo 41,7 milijardi može se računati kao stvarna bilateralna podrška toj zemlji, pokazalo je istraživanje Instituta za svetsku ekonomiju iz Kila, objavljeno 8. oktobra.
Čak 35,9 milijardi evra potrošeno je unutar Nemačke, uglavnom na ukrajinske izbeglice, dok se još 22 milijarde odnose na buduća obećanja vojne pomoći.
Nemačka vlada je u avgustu objavila da je do kraja juna 2026. godine za Ukrajinu izdvojila više od 100 milijardi evra, uključujući 57,6 milijardi vojne i 43,3 milijarde civilne pomoći. Međutim, analiza istraživača iz Kila pokazala je da Berlin u tu računicu uključuje i troškove koji nisu neposredna pomoć ukrajinskoj državi, kao i sredstva koja tek treba da budu izdvojena.
Proveru otežava i to što nemačke vlasti od juna 2025. godine više ne objavljuju detaljne podatke o vojnoj pomoći Ukrajini, već samo ukupne iznose.
Od ukupno 43,3 milijarde evra, koliko je Berlin prijavio u ovoj kategoriji, čak 35,9 milijardi potrošeno je u samoj Nemačkoj. To predstavlja približno 80 odsto ukupno prijavljene civilne podrške.
Najveći deo novca, 27,45 milijardi evra, iskorišćen je za socijalna davanja ukrajinskim izbeglicama koje borave u Nemačkoj. Još 7,15 milijardi evra savezna vlada prebacila je nemačkim pokrajinama i lokalnim samoupravama za njihov smeštaj i pomoć.
Preostalih 1,3 milijarde evra odnosi se na izvozne i investicione garancije nemačkim kompanijama koje posluju u Ukrajini.
U samu Ukrajinu iz kategorije civilne pomoći upućeno je 7,4 milijarde evra. Od toga je 6,3 milijarde izdvojeno za humanitarnu pomoć, hitnu podršku energetskom sektoru i obnovu državnih institucija.
Još milijardu evra uplaćeno je na račun kojim upravlja Međunarodni monetarni fond, namenjen finansijskoj podršci ukrajinskoj državi, dok se 100 miliona evra odnosi na olakšice u otplati dugova.
Foto: Reuters
- Većina onoga što nemačka vlada računa kao civilnu pomoć Ukrajini zapravo se troši u Nemačkoj, na Ukrajince koji ovde žive - izjavio je Kristof Trebeš, rukovodilac projekta „Ukraine Support Tracker“.
On je ocenio da takva izdvajanja ne predstavljaju neposrednu podršku ukrajinskoj vladi u finansiranju odbrane zemlje, uporedivši ih sa socijalnim davanjima izbeglicama iz drugih država.
Od 57,6 milijardi vojne pomoći, 22 milijarde tek treba da budu obezbeđene
Istraživači su posebno analizirali vojnu pomoć, koju nemačka vlada procenjuje na 57,6 milijardi evra.
Prema podacima nemačkog saveznog budžeta, Berlin je od 2022. do kraja 2025. godine Ukrajini pružio vojnu podršku vrednu 22,7 milijardi evra.
Za 2026. godinu predviđeno je još 11,6 milijardi evra, ali istraživači nisu mogli da utvrde koliki je deo tog novca do sada stvarno potrošen.
Dodatne 22 milijarde evra predstavljaju obećanja buduće vojne pomoći. Od tog iznosa, 10,1 milijarda odnosi se na preuzete finansijske obaveze, dok preostalih 12 milijardi čine mogući budući rashodi za koje je odobreno preuzimanje obaveza.
Kada su sabrali sve identifikovane stavke, istraživači su dobili 56,3 milijarde evra, odnosno 1,3 milijarde manje od zvaničnog iznosa nemačke vlade.
Berlin nije objavio dovoljno detaljne podatke da bi se moglo utvrditi odakle potiče ta razlika.
Od 100 milijardi, samo 41,7 milijardi predstavlja stvarnu pomoć Ukrajini
Prema zaključku Instituta iz Kila, od približno 100 milijardi evra koje je nemačka vlada predstavila kao bilateralnu pomoć Ukrajini, svega 41,7 milijardi može se svrstati u podršku koja je zaista upućena toj zemlji.
Istovremeno, 35,9 milijardi evra potrošeno je na teritoriji Nemačke, dok se 22 milijarde odnose na buduću vojnu pomoć čija realizacija još nije završena.
- Nemačka je očigledno najveći evropski donator Ukrajine. Međutim, način na koji nemačka vlada predstavlja svoju pomoć postaje sve konfuzniji - ocenio je Trebeš.
Prema njegovim rečima, cifra od 100 milijardi evra stvara pogrešnu predstavu jer se celokupan iznos označava kao bilateralna pomoć Ukrajini, iako značajan deo novca nije napustio Nemačku.
Istraživači pritom ne osporavaju da je nemačka država imala stvarne troškove prihvata i zbrinjavanja ukrajinskih izbeglica. Sporan je način na koji se ti izdaci sabiraju sa vojnom, finansijskom i humanitarnom pomoći koja se direktno upućuje Kijevu.
Analiza je pokazala i da se u zvaničnoj nemačkoj računici zajedno prikazuju već realizovana pomoć, sredstva predviđena tekućim budžetom i višegodišnja finansijska obećanja.
Zbog toga iznos od 100 milijardi evra ne predstavlja novac koji je Ukrajina do sada dobila od Nemačke. Prema Institutu iz Kila, stvarna bilateralna podrška iznosi približno 41,7 milijardi evra, dok najveći deo razlike čine domaći nemački izdaci i vojna pomoć planirana za naredne godine.
Crnogorska policija i Agencija za nacionalnu bezbednost (ANB) privele su jutros u Risnu ruskog vojnog analitičara Mihaila Zvinčuka, osnivača poznatog proruskog projekta „Ribar“, njegovu suprugu Valeriju i još troje saradnika.
NATO će od 13. do 23. oktobra održati velike nuklearne vojne vežbe u Italiji, uz učešće 17 država članica, ali je istovremeno poručio Rusiji da manevri ne predstavljaju pretnju.
Više od 100.000 Ukrajinaca koji su pobegli od rata i nastanili se u Sjedinjenim Američkim Državama moglo bi da izgubi privremenu zaštitu od deportacije ukoliko administracija predsednika Donalda Trampa odluči da ukine njihov dosadašnji status.
Dve nemačke opozicione stranke, Alternativa za Nemačku (AfD) i Savez BSW, pokrenule su zajedničku inicijativu za ukidanje sankcija Rusiji i obustavljanje finansijske pomoći Ukrajini, nakon što je američki predsednik Donald Tramp postigao dogovor sa Vladimirom Putinom o isporukama ruskog dizela.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
U Parizu je održan protest protiv nastavka francuske pomoći Ukrajini, na kojem su demonstranti zahtevali obustavu finansiranja Kijeva i isporuka oružja, izlazak Francuske iz Evropske unije i NATO, kao i ostavku predsednika Emanuela Makrona.
Ruska vojska izvela je tokom noći masovni napad na objekte ukrajinske odbrambene industrije, energetska postrojenja i lučku infrastrukturu, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Najmanje pet osoba je povređeno, uključujući četvorogodišnje dete, usled ruskog napada na Harkov, saopštila je danas Državna služba za vanredne situacije Ukrajine u Harkovskoj oblasti.
Ruska vojska probila je ukrajinske odbrambene položaje na zaporoškom pravcu i nastavila napredovanje prema Orehovu, jednom od ključnih uporišta ukrajinskih snaga na jugu zemlje.
Britanska vlada pozvala je stanovništvo da pripremi zalihe hrane, vode, lekova i drugih potrepština dovoljne za najmanje tri dana, upozoravajući na mogućnost ozbiljnih poremećaja u snabdevanju i radu ključnih državnih sistema.
Ruska vojska izvela je u noći između 21. i 22. oktobra jedan od najžešćih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci, koristeći drugačiju kombinaciju naoružanja i tri uzastopna talasa udara.
Rumunske obaveštajne službe saopštile su da su razotkrile diverzantsku mrežu kojom se, prema njihovim tvrdnjama, upravljalo iz Rusije, a koja stoji iza podmetanja požara u blizini fabrike vojne opreme u gradu Brašovu.
Crnogorska policija i Agencija za nacionalnu bezbednost (ANB) privele su jutros u Risnu ruskog vojnog analitičara Mihaila Zvinčuka, osnivača poznatog proruskog projekta „Ribar“, njegovu suprugu Valeriju i još troje saradnika.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obratio se u "Srpskom Dnevniku" na Informer televiziji povodom skandaloznog pokušaja blokadera i REM-a da ugase najgledaniju i jedinu opozicionu televiziju u zemlji, istakavši da je o ovom državnom teroru obaveštena celokupna međunarodna javnost.
Snežana Čongradin, veliki pobornik blokadera bez uvijanja otkrila je šta je osnovni cilj takozvane Studentske liste - hapšenje vođe opozicije Aleksandra Vučića.
Analitičar i aktivista Vukša Dragović prijavio je miran protest u policijskoj stanici Savski Venac za utorak, 3. novembar u 18.00 časova, poručivši da je iživljavanju i teroru blokadera nad građanima došao kraj.
Pritisci na pravosuđe i institucije Republike Srbije ne prestaju! U novom udaru , Upravni odbor Advokatske komore Beograda, na čelu sa predsednikom Vladimirom Prijovićem, zatražio je ostavke ključnih ljudi srpskog pravosuđa!
Poznati novinar Havier Negre posvedočio je nezapamćenom sramotnom napadu na novinarku Vesnu Veizović, koju su pobesneli blokaderi presreli usred vožnje i napali kada je stala na crvenom svetlu na semaforu!
Crveni tim odneo je ubedljivu pobedu rezultatom 8:2 u večerašnjem izdanju najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koji se emituje na Informer televiziji!
U Domu zdravlja Niš i ove subote, u periodu od 7.00 do 14.00 časova, u centralnom holu biće organizovani preventivni i skrining pregledi kroz "Otvorena vrata".
Inženjer vazduhoplovstva i pilot u penziji izneo je prvu stručnu procenu mogućih uzroka pada vojno-transportnog helikoptera EUFOR-a kod Brčkog, u kom su poginule četiri osobe, a 11 je povređeno.
Pripadnici beogradske policije rasvetlili su krvavi obračun u kom je teško povređen kirgistanac (39) i uhapsili državljanina Azerbejdžana (50) zbog sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo u pokušaju.
Svi povređeni vojnici iz teške helikopterske nesreće kod Brčkog nalaze se u stabilnom stanju i njihovi vitalni parametri su zadovoljavajući, potvrdio je portparol bolnice u Brčkom Salih Ibrahimbegović.
Italijanski narednici i pripadnice vojnog Crvenog krsta nastradali su u padu helikoptera kod Brčkog, ostavljajući iza sebe porodice neme od bola i kolege koji ne mogu da prihvate strašnu istinu.
Gitara koju je muzičar Džordž Majkl svirao u spotu za pesmu "Faith" iz 1987. godine prodata je za 215.000 evra na aukciji u Velikoj Britaniji, uprkos sporu između članova porodice njegove nekadašnje lične asistentkinje Šivon Bejli i njenog supruga, koji je predmete ponudio na prodaju.
Dok se svet oprašta od legendarnog glumca Patrika Stjuarta, posebnu pažnju privlače njegove poslednje objave i snimci koje je tokom prethodnih meseci delio sa publikom.
Luk posađen u jesen može doneti raniji i bogatiji rod, a najbolje vreme za sadnju u Srbiji uglavnom je tokom oktobra i početkom novembra, u zavisnosti od vremenskih uslova i područja.
Ispijanje čaja odavno se povezuje sa opuštanjem i dobrim navikama, ali istraživanja ukazuju da ovaj napitak može imati i značajnu ulogu u očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova, naročito toplota samog čaja.
Pevačica Vera Matović imala je manji problem sa organizatorima na koncertu Goce Lazarević, kada je htela da direktno izađe na scenu i iznenadi koleginicu, što je na kraju i uspela.
Pevač Ljuba Perućica i njegova supruga, voditeljka Katarina Kolozeus, od svog doma napravili su pravi raj u kojem pronalaze mir i uživaju u porodičnoj atmosferi.
Pevačica Indira Indi Aradinović podelila je svoj snimak sa jednog od nastupa, a najveću pažnju privukao je njen deklote koji je izvirivao iz haljine i minić koji je jedva prekrivao njenu intimu.
Pevač Danijel Alibabić progovorio o odnosu kolege Harisa Džinovića i njegove bivše žene Meline Galić, pa otkrio detalj koji je mnogima privukao pažnju - Melina nije volela da sedi u društvu drugih muškaraca.
Komentari