Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kina mogle bi da uspostave potpuno novi međunarodni poredak, zasnovan na podeli sveta na tri velike sfere uticaja, upozorava britanski Gardijan.
Prema njegovoj oceni, američka administracija postepeno napušta tradicionalnu politiku Vašingtona, zasnovanu na zaštiti saveznika i suprotstavljanju širenju ruskog i kineskog uticaja, otvarajući prostor za dogovore između tri najveće svetske sile.
Tramp, Putin i Si za istim stolom – Moskva predložila istorijski susret
Rusija je predložila održavanje trilateralnog sastanka Putina, Trampa i Sija tokom novembarskog samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u kineskom Šenženu.
Samit je planiran za 18. i 19. novembar, a mogućnost sastanka trojice lidera već je razmatrana diplomatskim kanalima.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je 19. oktobra da je ta tema pokrenuta, ali je naglasio da još nema konkretnog dogovora o održavanju susreta niti o dnevnom redu.
Tramp je izrazio spremnost za razgovore, ali je kao jednu od mogućih tema izdvojio nuklearno razoružanje, a ne isključivo rešavanje ukrajinskog sukoba.
Kina za sada nije javno potvrdila spremnost da učestvuje u takvom formatu.
Foto: Reuters
Ipak, Gardijan upozorava da bi već samo održavanje sastanka predstavljalo veliki politički događaj, jer bi pokazalo da Vašington, Moskva i Peking mogu da razgovaraju o najvažnijim svetskim pitanjima mimo postojećih međunarodnih mehanizama i bez neposrednog učešća država na koje bi njihove odluke uticale.
Prema Blumfildovoj oceni, jedan samit ne bi automatski doveo do podele sveta, ali bi mogao da označi početak veoma opasnog procesa.
Nova Jalta? Velike sile mogle bi da podele svet na tri sfere uticaja
U središtu analize nalazi se mogućnost da SAD, Rusija i Kina postignu dogovore kojima bi svaka od njih dobila preovlađujući uticaj u određenim delovima sveta.
Takav model podsećao bi na politiku velikih sila iz ranijih istorijskih perioda, kada su najmoćnije države odlučivale o bezbednosti i političkom položaju manjih zemalja.
Rusija bi nastojala da učvrsti svoj uticaj u istočnoj Evropi i na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, Kina u istočnoj Aziji i zapadnom Pacifiku, dok bi Sjedinjene Američke Države prvenstveno štitile sopstvene interese na zapadnoj hemisferi.
Gardijan ocenjuje da bi takva promena predstavljala ozbiljan raskid sa dosadašnjom američkom spoljnom politikom.
Vašington je decenijama nastojao da spreči uspostavljanje regionalne dominacije protivničkih sila, posebno u Evropi i Aziji, uz održavanje široke mreže vojnih i političkih savezništava.
Međutim, prema britanskom listu, Tramp pokazuje sve veću spremnost da međunarodne odnose zasniva na neposrednim dogovorima najmoćnijih država.
Američka strategija bezbednosti već nagovestila promenu
Gardijan kao jedan od najvažnijih pokazatelja novog pristupa izdvaja američku Strategiju nacionalne bezbednosti, objavljenu krajem 2025. godine.
U dokumentu na 33 strane velika pažnja posvećena je američkim interesima na zapadnoj hemisferi, međunarodnoj trgovini i odnosima sa tradicionalnim saveznicima.
Britanski list posebno ističe da su evropske i pojedine azijske države izložene oštrim kritikama, dok se prema Rusiji i Kini koristi znatno drugačiji ton.
U delu koji se bavi Tajvanom, Kina nije neposredno imenovana kao pretnja, dok se rusko-ukrajinski sukob razmatra prvenstveno kroz mogućnost obnavljanja stabilnih odnosa između Evrope i Moskve.
Autori američke strategije naglašavaju i da Sjedinjene Američke Države ne treba da budu uključene u međunarodne sukobe koji nemaju neposredan značaj za njihove nacionalne interese.
Za Gardijan je upravo takva promena pristupa pokazatelj da Vašington postepeno preispituje obaveze koje je decenijama preuzimao prema saveznicima.
To, međutim, još ne predstavlja formalnu odluku SAD da napuste NATO ili ukinu bezbednosne garancije azijskim partnerima.
Evropa i Ukrajina mogle bi da plate najvišu cenu
Najozbiljnije posledice eventualnog dogovora tri sile, prema oceni Gardijana, mogle bi da pogode evropske države.
Ukoliko bi Vašington odlučio da smanji vojnu i političku podršku saveznicima koji se suočavaju sa ruskim pritiskom, evropske zemlje našle bi se u znatno težem bezbednosnom položaju.
Posebno bi bila pogođena Ukrajina, čija odbrana u velikoj meri zavisi od zapadnog naoružanja, obaveštajnih podataka i finansijske podrške.
Rusija bi, sa druge strane, mogla da dobije širi prostor za ostvarivanje svojih političkih i bezbednosnih zahteva.
Blumfild upozorava da bi u takvom poretku odnosi između Vašingtona i Moskve dobili prednost nad interesima evropskih država.
Dodatnu težinu ovom scenariju daje činjenica da se o mogućem trilateralnom susretu razgovara u trenutku kada Rusija i Sjedinjene Američke Države pokušavaju da obnove pregovore o Ukrajini.
Ukrajinska diplomatija već je kritikovala predlog sastanka Putina, Trampa i Sija, upozoravajući da bi razgovori o završetku rata bez neposrednog učešća Kijeva mogli dodatno da ohrabre Moskvu.
Tajvan, Japan, Južna Koreja i Australija pred ozbiljnim problemom
Eventualna američka promena politike ne bi pogodila samo Evropu.
Gardijan upozorava da bi smanjenje američkih bezbednosnih garancija u istočnoj Aziji izazvalo velike probleme za Tajvan, Japan, Južnu Koreju i Australiju.
Te države i teritorije godinama zasnivaju važne delove svoje odbrambene politike na prisustvu američkih vojnih snaga i spremnosti Vašingtona da ih podrži u slučaju ozbiljne bezbednosne krize.
Ukoliko bi SAD prihvatile širenje kineskog regionalnog uticaja u zamenu za dogovore sa Pekingom, dosadašnji odnosi snaga u azijsko-pacifičkom regionu mogli bi da budu ozbiljno promenjeni.
Posebnu pažnju privlači Tajvan, koji Kina smatra delom svoje teritorije.
Peking istovremeno nastoji da proširi pomorski uticaj u Istočnom i Južnom kineskom moru, dok SAD održavaju vojno prisustvo i podršku svojim partnerima u regionu.
Britanski list ocenjuje da bi eventualno američko povlačenje iz pojedinih bezbednosnih obaveza moglo da promeni računicu svih država koje trenutno računaju na Vašington.
Ne deli se samo teritorija – u igri su nafta, tehnologija, trgovina i svemir
Mogući novi međunarodni poredak ne bi se zasnivao isključivo na raspodeli vojnih i političkih sfera uticaja.
Prema Gardijanu, podjednako važna pitanja bila bi kontrola globalnih lanaca snabdevanja, tehnoloških platformi, energetskih resursa i infrastrukture u svemiru.
Sjedinjene Američke Države i Kina imaju snažne interese u međunarodnoj trgovini i razvoju novih tehnologija, dok Rusija raspolaže ogromnim energetskim resursima.
Istovremeno, sve tri države poseduju velike vojne i svemirske programe, čiji značaj prevazilazi nacionalne granice.
Kontrola proizvodnje ključnih tehnologija, pristupa energentima i međunarodnih trgovinskih tokova mogla bi zato da postane jedan od glavnih predmeta mogućih dogovora.
Ukoliko bi tri sile pronašle način da usklade svoje interese, posledice bi se neposredno odrazile na ekonomsku moć država koje ne učestvuju u tim razgovorima.
Gardijan pritom upozorava na posebno značajnu promenu: u ranijim raspravama o multipolarnom svetu Evropska unija posmatrana je kao jedan od tri glavna centra moći, uz SAD i Kinu.
U sadašnjem scenariju njeno mesto zauzima Rusija.
Evropa čeka kraj Trampovog mandata, Gardijan upozorava da je to opasna računica
Prema oceni britanskog lista, evropski lideri još nisu u potpunosti prihvatili mogućnost da se dosadašnji međunarodni odnosi neće vratiti na staro.
Iako se sve češće govori o potrebi jačanja evropske odbrane i smanjenja zavisnosti od američke vojne podrške, brojni političari i dalje računaju na promenu kursa Vašingtona nakon završetka Trampovog mandata.
Gardijan upozorava da bi takva očekivanja mogla da budu pogrešna.
Čak i ako se američka politika posle Trampa promeni, posledice narušenog poverenja između Vašingtona i njegovih saveznika mogle bi da ostanu dugoročne.
Blumfild podseća da su i raniji američki lideri u završnici svojih mandata pokušavali da ostvare velike spoljnopolitičke rezultate, ali da njihovi diplomatski uspesi nisu uvek opstajali.
U slučaju Trampa, prema njegovoj proceni, rizik je mnogo veći jer bi eventualni dogovor sa Moskvom i Pekingom mogao da dovede u pitanje sam način funkcionisanja međunarodnog poretka.
Američki milijarder Ilon Mask upozorio je da bi pretvaranje satelitske mreže „Starlink“ u sredstvo za izvođenje napada na Rusiju moglo da izazove katastrofalne posledice po korišćenje Zemljine orbite.
Snažne eksplozije odjeknule su danas u ruskom gradu Jelecu, u Lipeckoj oblasti, gde je, prema ukrajinskim izvorima, izveden raketni napad na fabriku „Energija“, koja proizvodi baterije i druge komponente za ruske raketne sisteme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Američki predsednik Donald Tramp razmatra održavanje trilateralnog samita sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, koji bi mogao da dovede do nove podele sveta na sfere uticaja i ozbiljno uzdrma NATO i američka savezništva u Aziji, upozorava Volstrit žurnal.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je spreman da pozove ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na samit G20 u Majamiju, na koji je već pozvan ruski lider Vladimir Putin.
Bivša američka državna sekretarka Hilari Klinton izjavila je da ruski predsednik Vladimir Putin poseduje kompromitujuće informacije o američkom predsedniku Donaldu Trampu, koje bi mogle da objasne njegove ustupke Rusiji.
Prvi tanker sa 40.000 tona ruskog dizel-goriva krenuo je ka Njujorku nakon dogovora predsednika Rusije i Sjedinjenih Američkih Država Vladimira Putina i Donalda Trampa.
Rusija, Kina i Sjedinjene Američke Države nisu uspele da usaglase dnevni red istorijskog sastanka Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga, koji će biti održan u četvrtak, 19. novembra, u kineskom Šenženu.
Više od mesec dana nakon što su američki predsednik Donald Tramp i ruski lider Vladimir Putin postigli dogovor o isporuci ruskog dizela Sjedinjenim Američkim Državama, nijedan tanker nije uspeo da iskrca gorivo u američkim lukama.
Kina se usprotivila nameri Rusije da rat u Ukrajini bude jedna od glavnih tema predstojećeg sastanka predsednika Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga, koji bi trebalo da bude održan 19. novembra u kineskom gradu Šenženu.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Američki predsednik Donald Tramp održaće trilateralni sastanak sa kineskim predsednikom Si Đinpingom i ruskim liderom Vladimirom Putinom u četvrtak 19. novembra na marginama godišnje konferencije organizacije APEK u Šenženu, u Kini, preneo je "Njujork post", pozivajući se na američke zvaničnike.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki milijarder Ilon Mask upozorio je da bi pretvaranje satelitske mreže „Starlink“ u sredstvo za izvođenje napada na Rusiju moglo da izazove katastrofalne posledice po korišćenje Zemljine orbite.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević izneo je u emisiji "Kolegijum" najnovije informacije o radu i troškovima generalnog konzula Republike Srbije u Njujorku, Vladimira Božovića, čoveka koji je godinama bio na visokim funkcijama kao saradnik Aleksandra Vučića, a koji danas pozdravlja "novi RTS" i "oslobođenu Srbiju".
U Skupštini Srbije za danas je zakazana konstitutivna sednica novog saziva parlamenta, na kojoj treba da se potvrde mandati poslanika i izabere novo skupštinsko rukovodstvo. Upravo na ovoj sednici biće ispisana istorija, jer će lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" postati opoziciona lista sa najvećim brojem poslaničkih mesta - čak 103.
Nenad Čanak izneo je otvoreni poziv na nasilje protiv novinara Milomira Marića, dok je istovremeno uputio oštre kritike na račun "Studentske liste" zbog sporosti u formiranju institucija.
Na društvenim mrežama pojavio se arhivski televizijski snimak iz 2020. godine u kojem Aleksandar Čupić, danas istaknuti predstavnik "Studentske liste" i kritičar nekadašnje vlasti predvođene SNS-om, pohvalno tada govori o subvencijama i uslovima koje je Grad Beograd obezbedio poljoprivrednim proizvođačima.
U Skupštini Srbije za danas je zakazana konstitutivna sednica novog saziva parlamenta, na kojoj treba da se potvrde mandati poslanika i izabere novo skupštinsko rukovodstvo. Upravo na ovoj sednici biće ispisana istorija, jer će lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" postati opoziciona lista sa najvećim brojem poslaničkih mesta - čak 103.
Borivoje Uskoković, vršilac dužnosti glavnog urednika RTS-a, pozvan je na informativni razgovor u policiju zbog emitovanja intervjua sa Aleksandrom Radićem, za kojim je raspisana poternica.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić nije mogla da veruje da je ovo poslednja nedelja u kojoj će Plavi i Crveni tim biti razdvojeni, te da ih u sledećoj nedelji čeka ujedinjenje.
Danas skoro svaki vozač zna koliko konjskih snaga ima njegov automobil, ali malo ko zna kako je nastala ova merna jedinica. Njeno poreklo vezano je za škotskog pronalazača Džejmsa Vata, koji je još u 18. veku pronašao način da snagu parnih mašina predstavi kroz poređenje sa radom konja.
Fosili do sada nepoznate vrste džinovskog glodara pronađeni su u rudniku lignita u Tajlandu. Naučnici procenjuju da je ova životinja živela pre oko 34 miliona godina i dostizala težinu od približno 30 kilograma.
Starija žena sa područja Bjelovara prijavila je policiji da je žrtva investicione prevare u kojoj je izgubila više od 61.000 evra. Prevaranti su je tokom puna četiri meseca uveravali u isplativost ulaganja i navodili je na nove uplate.
Policija sumnjiči 23-godišnjaka i 51-godišnjaka sa područja Bjelovara, u Hrvatskoj, za niz privrednih malverzacija kojima su kompaniju oštetili za više od 426.000 evra.
Jedna od najuspešnijih filmskih franšiza svih vremena vraća se na veliko platno. U distribuciji BLITZ filma, "Igre gladi: Svitanje nad žetvom" (The Hunger Games: Sunrise on the Reaping) stižu u bioskope širom Srbije 19. novembra 2026. godine.
Engleski filmski glumac i producent Robert Patinson biće sledeći Džejms Bond i time postati sedmi glumac koji tumači lik znamenitog britanskog špijuna, poteklog iz pera Ijana Fleminga, saopštila je danas kompanija Amazon MGM.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Iako u svetu postoji preko 800 rasa pasa, statistika jasno pokazuje da najduži životni vek imaju manji psi, koji bez problema prelaze granicu od 15 godina. Čivava, maltezer, bigl, lasa apaso i pomeranac spadaju među njih.
Nekada nezamislive bez zimskih slava i prazničnih okupljanja, pihtije ostaju nezaobilazan specijalitet na trpezi, posebno za slav, gde se tradicionalno služe uz tucanu ljutu papriku i domaći hleb.
Aluminijumska folija je neizostavan deo gotovo svake kuhinje, bilo da u njoj čuvamo obroke ili pečemo meso i povrće. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ona nije bezbedan izbor za sve vrste namirnica.
Svetlana Ceca Ražnatović ponovo se našla u centru pažnje javnosti nakon što je objavila video-snimak u bade-mantilu, u kom je bez zadrške odgovarala na brojna škakljiva pitanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.