Zamrzavanje sukoba u Ukrajini duž postojeće linije fronta predstavljalo bi izdaju Rusije i oduzimanje rezultata koje je ruska vojska ostvarila tokom višegodišnjih borbi, upozorio je penzionisani pukovnik ruske vojske i vojni ekspert Viktor Baranec.
Baranec je oštro kritikovao mogućnost da se borbena dejstva zaustave na trenutnim položajima, ocenivši da bi takav sporazum bio neprihvatljiv i za rusku vojsku i za stanovništvo.
- Zapad nam podmeće ideju zamrzavanja linije borbenog dodira. Odgovaram jasno: to je krađa naše pobede, apsolutna krađa. Mi to ne smemo da dozvolimo - izjavio je Baranec, prenosi ruski portal Reporter.
Rusija je Donjecku, Lugansku, Zaporošku i Hersonsku oblast 2022. godine proglasila svojim teritorijama i unela ih u Ustav, iako ih ni danas ne kontroliše u potpunosti.
„Zemlja je natopljena krvlju ruskih vojnika! Narod i vojska nam to neće oprostiti“
Baranec je posebno naglasio da se prilikom razmatranja mogućeg mirovnog sporazuma ne sme zanemariti cena koju je ruska vojska platila tokom dosadašnjih operacija.
Smatra da bi odluka o zaustavljanju napredovanja, bez ostvarivanja teritorijalnih ciljeva koje je Moskva postavila, izazvala ozbiljno nezadovoljstvo među vojnicima i stanovništvom.
- Oslobađali smo teritorije uz mnogo krvi, uz ogromne žrtve. Tamo je zemlja do metar i po dubine natopljena krvlju ruskog vojnika i oficira. I ako se sada zaustavimo na toj liniji, neće nas razumeti ni narod ni vojska. Razumete li, to će objektivno biti ocenjeno kao izdaja - naglasio je penzionisani pukovnik.
On smatra da Zapad predlogom zamrzavanja sukoba pokušava da spreči Rusiju da ostvari svoje vojne ciljeve i da joj oduzme rezultate postignute na frontu.
Prema njegovoj oceni, prihvatanje postojećih linija razdvajanja kao osnove budućeg sporazuma ne bi predstavljalo pobedu Moskve, bez obzira na eventualne političke i ekonomske ustupke koje bi Rusija dobila.
Ruski pukovnik traži i Odesu i Nikolajev: „Kao da uopšte ne postoje!“
Baranec smatra da ruski zahtevi ne bi smeli da se ograniče samo na Donbas i druge regione koje je Moskva već proglasila svojim teritorijama.
On je otvoreno postavio pitanje Odeske i Nikolajevske oblasti, koje se, prema njegovim rečima, gotovo uopšte ne pominju u javnim raspravama o mogućem završetku sukoba.
- Mi se iz nekog razloga plašimo da pomenemo i Odesku i Nikolajevsku oblast. Obratite pažnju: kao da one uopšte ne postoje. Dakle, moramo da rešavamo i taj problem - poručio je Baranec.
Njegova izjava predstavlja zahtev da Moskva razmotri znatno šire teritorijalne ciljeve od onih koji se trenutno nalaze u središtu međunarodnih pregovora.
Odesa i Nikolajev nalaze se na jugu Ukrajine, a njihove oblasti nisu među četiri regiona koje je Rusija proglasila svojim teritorijama u septembru 2022. godine.
Baranec nije precizirao na koji način bi Rusija trebalo da ostvari kontrolu nad tim oblastima, ali je jasno stavio do znanja da se protivi bilo kakvom sporazumu koji bi značio trajno zaustavljanje ruskih snaga na sadašnjoj liniji fronta.
Trampov novi plan predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu
Izjave ruskog pukovnika dolaze u trenutku kada američka administracija pokušava da obnovi pregovore o završetku rata u Ukrajini.
Prema informacijama koje je objavio britanski Ekonomist, Vašington razmatra novi mirovni plan koji predviđa uspostavljanje demilitarizovane zone u Donbasu, uključujući deo Donjecke oblasti koji je i dalje pod kontrolom ukrajinske vojske.
Takvo rešenje bilo bi jedan od ključnih elemenata eventualnog sporazuma između Moskve i Kijeva.
Američki predlog, prema navodima zapadnih medija, uključuje i značajne ekonomske podsticaje za Rusiju.
Moskvi bi moglo da bude ponuđeno ublažavanje sankcija, obnavljanje ekonomskih i političkih odnosa sa Zapadom, kao i sklapanje novih poslovnih sporazuma sa američkim kompanijama.
Jedna od mogućnosti o kojoj se razgovara jeste ponovno uspostavljanje trgovine ruskim energentima sa evropskim državama, uključujući i obnovu rada gasovoda „Severni tok“.
Sa druge strane, Ukrajini bi bio ponuđen investicioni paket za obnovu zemlje, uz mogućnost približavanja Evropskoj uniji i odustajanje od članstva u NATO-u.
Bezbednosne garancije za Kijev takođe su među ključnim pitanjima budućih pregovora.
Moskva i Kijev i dalje na suprotnim pozicijama
Detalji novog američkog predloga još nisu zvanično usaglašeni, a prema pisanju Ekonomista, ukrajinski zvaničnici upoznati su samo sa njegovim osnovnim smernicama.
Ni Moskva ni Kijev nisu zvanično prihvatili uslove sporazuma o kojima pišu zapadni mediji.
Rusija insistira na rešavanju teritorijalnih i bezbednosnih pitanja u skladu sa svojim zahtevima, dok Ukrajina odbija da prizna rusku kontrolu nad okupiranim teritorijama i traži čvrste međunarodne bezbednosne garancije.
Pitanje zamrzavanja postojeće linije fronta zato ostaje jedno od najvećih spornih pitanja u pregovorima.
Američki milijarder Ilon Mask upozorio je da bi pretvaranje satelitske mreže „Starlink“ u sredstvo za izvođenje napada na Rusiju moglo da izazove katastrofalne posledice po korišćenje Zemljine orbite.
Snažne eksplozije odjeknule su danas u ruskom gradu Jelecu, u Lipeckoj oblasti, gde je, prema ukrajinskim izvorima, izveden raketni napad na fabriku „Energija“, koja proizvodi baterije i druge komponente za ruske raketne sisteme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Ukrajina još nije doživela vojni slom, ali će njena odbrana neizbežno popustiti ukoliko Rusija nastavi napade sadašnjim intenzitetom, smatra ruski ratni reporter Aleksandar Sladkov.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Američki milijarder Ilon Mask optužio je ukrajinske političke i ekonomske elite da su se enormno obogatile zahvaljujući stotinama milijardi dolara međunarodne pomoći, dok se deca običnih građana mobilišu i šalju da ginu na frontu
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš pozdravio je sporazum Rusije i Ukrajine o lokalnom prekidu vatre u Aljoškama, u Hersonskoj oblasti, postignut uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i prve dame Melanije Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao zapadne države zbog ublažavanja sankcija Rusiji, zahtevajući da Vašington i evropski saveznici prestanu da ukidaju ekonomska ograničenja koja su prethodno uveli Moskvi.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi američki ratni brodovi, po završetku sukoba sa Iranom, mogli da se zaustave neposredno ispred obala Kube, nakon čega bi državni sekretar Marko Rubio bio poslat da postigne dogovor sa Havanom.
Američki milijarder Ilon Mask upozorio je da bi pretvaranje satelitske mreže „Starlink“ u sredstvo za izvođenje napada na Rusiju moglo da izazove katastrofalne posledice po korišćenje Zemljine orbite.
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Nakon što su tajkunski mediji i blokaderi tokom celog dana pokušavali da izmisle afere i stvore paniku, jedan od najžešćih kritičara vlasti i Aleksandra Vučića, Slobodan Georgiev, javno je potvrdio istinu i pokopao sve opozicione spinere.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Komentari