• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

18.11.2026

06:01

Kraj velikog Putinovog neprijatelja! Kakve vesti iz Nemačke, sve će biti rešeno veoma brzo: Merc u očaju gleda šta se dešava

Reuters

Vesti

Kraj velikog Putinovog neprijatelja! Kakve vesti iz Nemačke, sve će biti rešeno veoma brzo: Merc u očaju gleda šta se dešava

Sve veći broj građana Nemačke želi prevremene parlamentarne izbore, a nezadovoljstvo radom kancelara Fridriha Merca i njegove vladajuće koalicije dostiglo je visok nivo.

Prema ekskluzivnoj anketi instituta INSA, koju je naručio nemački list "Bild", čak 58 odsto ispitanika smatra da bi Bundestag trebalo ponovo izabrati pre redovnog završetka mandata. Samo 26 odsto građana Nemačke želi da koalicija demohrišćanske CDU/CSU i Socijaldemokratske partije (SPD) ostane na vlasti do početka 2029. godine. Preostalih 16 odsto nije se opredelilo za jednu od ponuđenih mogućnosti.

Rezultati predstavljaju ozbiljan politički pritisak na Merca, koji je na čelo vlade došao nakon parlamentarnih izbora u februaru 2025. godine. Njegova koalicija trebalo bi da upravlja zemljom do 2029, ali sve veće nezadovoljstvo birača otvara pitanje koliko dugo može da održi političku stabilnost.

Ni birači vladajućih stranaka nisu potpuno zadovoljni

Posebno je zanimljivo što zahtev za prevremenim izborima ne dolazi samo od pristalica opozicije. Među biračima CDU/CSU, 60 odsto želi da Merc i SPD nastave da upravljaju zemljom do 2029. godine, dok 50 odsto pristalica socijaldemokrata podržava nastavak mandata aktuelne koalicije.

Najizraženija podrška prevremenim izborima zabeležena je među pristalicama Saveza Sare Vagenkneht (BSW), gde ih podržava 95 odsto ispitanika. Među biračima Alternative za Nemačku (AfD) taj udeo iznosi 85 odsto.

Prevremene izbore želi i 75 odsto pristalica Levice, odnosno 64 odsto birača Slobodne demokratske partije (FDP). Među pristalicama Zelenih 47 odsto podržava nove izbore, dok bi 41 odsto želeo da sadašnja vladajuća koalicija ostane na vlasti do 2029. godine.

Ovi podaci pokazuju da nezadovoljstvo nije ograničeno na jednu političku grupu. Čak i među biračima stranaka koje čine vladu postoji značajan deo onih koji ne podržavaju nastavak sadašnjeg političkog aranžmana.

Foto: Reuters

Nemački kancelar Fridrih Merc

Merc na dnu rang-liste političara

Nezadovoljstvo kancelarom potvrđuju i druga istraživanja javnog mnjenja. Prema rezultatima INSA rangiranja političara objavljenim 17. novembra, Merc se nalazi na poslednjem, 20. mestu. Njegov rad negativno ocenjuje 67 odsto ispitanika, dok mu pozitivnu ocenu daje 24 odsto.

U istom istraživanju najbolje je rangiran ministar odbrane Boris Pistorijus, sa 50,1 odsto podrške. Premijer Severne Rajne-Vestfalije Hendrik Vist zauzeo je četvrto mesto, dok je bavarski premijer Markus Zeder peti.

Ranije istraživanje INSA, objavljeno početkom novembra, pokazalo je da je 82 odsto građana nezadovoljno pravcem u kojem Merc vodi zemlju. Prema tom merenju, samo 13 odsto ispitanika pozitivno je ocenjivalo njegov rad, dok je isti udeo građana bio zadovoljan radom vladajuće koalicije.

U pojedinim medijskim objavama pojavljuje se i podatak o 86 odsto nezadovoljnih Mercom, ali taj rezultat treba posmatrati odvojeno od ankete o prevremenim izborima i novijeg INSA rangiranja. Reč je o različitim pitanjima i istraživanjima, pa njihove rezultate ne treba mešati.

Foto: Reuters


Nemački kancelar Fridrih Merc

AfD ispred CDU, vladajuće stranke zajedno na 33 odsto

Prema INSA nedeljnom istraživanju od 14. novembra, AfD je bila najjača politička snaga sa 28 odsto podrške. CDU/CSU imala je 19 odsto, a SPD 14 odsto. To znači da su dve stranke koje čine saveznu vladu zajedno imale 33 odsto podrške.

Drugo istraživanje, koje je sproveo institut JuGov, takođe je pokazalo prednost AfD. U toj anketi objavljenoj 17. novembra, AfD je imala 29 odsto, CDU/CSU 19 odsto, dok su SPD i Zeleni bili izjednačeni sa po 15 odsto. Levica je imala 10, a FDP pet odsto.

Ovi rezultati ukazuju na ozbiljne probleme za vladajuću koaliciju, ali i na to da se raspoloženje birača razlikuje u zavisnosti od instituta i metodologije istraživanja.

Zanimljiv je i podatak iz ankete za "Bild" o lojalnosti birača. Na pitanje da li bi na novim izborima glasali za istu stranku kao 2025. godine, 59 odsto ispitanika odgovorilo je potvrdno, dok je 25 odsto reklo da bi izabralo drugu političku opciju.

Najveću lojalnost pokazali su birači CDU/CSU: 85 odsto njih ponovo bi glasalo za tu stranku. Među nekadašnjim biračima SPD taj udeo iznosi 72 odsto, kod AfD 70, FDP 68, BSW 65, a Levice 64 odsto. Najviše promena raspoloženja zabeleženo je među biračima Zelenih, od kojih bi 57 odsto ponovo podržalo istu stranku.

Foto: Reuters


Nemački kancelar Fridrih Merc

Kako bi Nemačka mogla da dođe do prevremenih izbora?

Prevremeni parlamentarni izbori u Nemačkoj ne mogu biti raspisani jednostavno na osnovu loših rezultata vlade u anketama ili zahteva građana. Ustav predviđa posebnu proceduru za raspuštanje Bundestaga.

Jedna od mogućnosti predviđena je članom 68 Osnovnog zakona Nemačke. Kancelar može da postavi pitanje poverenja u Bundestagu. Ukoliko ne dobije potrebnu većinu, može da predloži saveznom predsedniku raspuštanje parlamenta.

Predsednik države nije obavezan da prihvati takav predlog. Ako odluči da raspusti Bundestag, mora to da učini u roku od 21 dana, a novi izbori održavaju se u narednih 60 dana.

Takva procedura već je korišćena u nemačkoj političkoj istoriji, između ostalog 1972, 2005. i 2024. godine. Poslednji put je pokrenuta za vreme kancelara Olafa Šolca, nakon čega su u februaru 2025. održani prevremeni parlamentarni izbori.

Najnovija anketa zato ne znači da će Nemci uskoro ponovo izaći na birališta. Ona, međutim, pokazuje da je podrška nastavku mandata aktuelne vlade ograničena i da se Merc suočava sa ozbiljnim problemom političkog poverenja.

Ukoliko se nezadovoljstvo nastavi, pritisak na CDU/CSU i SPD mogao bi da poraste, posebno zbog sve izraženije prednosti AfD u pojedinim istraživanjima. Za sada, međutim, odluka o prevremenim izborima ostaje u rukama političkih institucija, a ne rezultata anketa.

BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Exatlon

Društvo

Hronika

Zabava

Magazin

Džet set