Moskva je ponovo iznela zahtev da NATO povuče svoje vojno prisustvo na nivo iz 1997. godine, nudeći zauzvrat smanjenje sopstvenog vojnog prisustva u Kalinjingradskoj oblasti.
Predlog je iznet u okviru pregovora pod pokroviteljstvom SAD o okončanju rata u Ukrajini, a Vašington je, prema navodima izvora, istovremeno pitao Kijev da li bi bio spreman da se odrekne Donbasa u zamenu za članstvo u NATO-u.
Rusija je predložila da NATO vrati svoje vojno prisustvo na nivo iz 1997. godine, a da Moskva zauzvrat povuče svoje trupe iz Kalinjingradske oblasti.
Predlog je iznet tokom pregovora koje predvode SAD, a čiji je cilj postizanje sporazuma o okončanju rata Rusije protiv Ukrajine, objavio je 18. novembra "Blumberg", pozivajući se na izvore upoznate sa razgovorima.
Specijalni izaslanici američkog predsednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof i Džared Kušner, predstavili su ovu ideju evropskim saveznicima i pozvali ih da razmotre promene u vojnom prisustvu NATO-a i raspoređivanju trupa širom Evrope.
Američki pregovarači su, prema istim izvorima, pitali i Kijev da li bi Ukrajina bila spremna da se odrekne Donbasa u zamenu za članstvo u NATO-u.
Očekuje se da se Vitkof i Kušner 19. novembra u Berlinu sastanu sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima, kako bi razgovarali o bezbednosnim garancijama za Ukrajinu nakon završetka rata, objavio je "Aksios".
Nakon toga trebalo bi da usledi još jedna runda pregovora između Kijeva i Moskve, uz posredovanje SAD, kao i sastanci na kojima bi učestvovali evropski predstavnici.
Lideri Evropske unije odbacili su američke predloge, iako su, prema pojedinim izveštajima, neki od njih priznali da bi Ukrajina mogla da postane članica NATO-a i sa promenjenim granicama, ukoliko bi Kijev pristao na takav aranžman.
Foto: Printscreen
Moskva obnovila zahteve koje je iznosila pre početka rata
Ovaj predlog podseća na zahteve koje je Moskva iznosila uoči pokretanja specijalne vojne operacije u Ukrajini.
Britanski "Telegraf" ranije je objavio da ruski predsednik Vladimir Putin želi da evropski predstavnici budu uključeni u mirovni proces, kako bi se razgovaralo o povlačenju NATO-a iz istočne Evrope i mogućem zaustavljanju daljeg širenja Alijanse.
Tokom trilateralnih razgovora SAD, Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju 11. novembra, ruska delegacija je takođe zahtevala da NATO povuče svoje vojno prisustvo iz država koje su pristupile Alijansi nakon 1997. godine. Reč je uglavnom o bivšim komunističkim zemljama koje su ranije bile pod uticajem Sovjetskog Saveza.
Moskva je, osim toga, zatražila i smanjenje vojne saradnje NATO-a sa Ukrajinom i drugim bivšim sovjetskim republikama.
Ruska delegacija, koju je predvodio pomoćnik predsednika Vladimira Putina Vladimir Medinski, ove zahteve predstavila je kao "bezbednosne garancije" za Rusiju.
Moskva je slične zahteve iznela i u decembru 2021. godine, svega nekoliko nedelja pre početka rata u Ukrajini.
Tada je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov poručio NATO-u da "spakuje kofere", optužujući Alijansu da pokušava da potisne Rusiju i pretvori je u podređenu silu.
Foto: Tanjug/AP
Povratak NATO-a na vojno prisustvo iz 1997. godine podrazumevao bi povlačenje trupa i naoružanja iz najmanje 16 od ukupno 32 države članice Alijanse.
Među njima su sve bivše članice Varšavskog pakta, baltičke države, četiri bivše jugoslovenske republike, Albanija, Finska i Švedska.
Politika otvorenih vrata NATO-a
Osnivački ugovor NATO-a direktno je suprotan zahtevima Moskve da se ograniči dalje širenje Alijanse.
Član 10 tog ugovora predviđa politiku otvorenih vrata, prema kojoj svaka evropska država može da podnese zahtev za članstvo, pod uslovom da se sa tim saglase sve postojeće članice. Ugovor ne daje nijednoj trećoj državi pravo da blokira ili određuje odluke NATO-a o prijemu novih članica.
Zahtevi koje je Moskva ponovo iznela podrazumevali bi da NATO preispita i praktično poništi decenije proširenja, ali i da Rusiji omogući uticaj na vojno raspoređivanje Alijanse i odluke o njenom članstvu.
Kalinjingradska oblast, smeštena između članica NATO-a Poljske i Litvanije, predstavlja snažno militarizovanu rusku eksklavu, fizički odvojenu od ostatka Rusije. Ona je jedno od ključnih vojnih uporišta Moskve u Evropi.
U toj oblasti nalazi se štab ruske Baltičke flote, kao i operativno-taktički raketni sistemi "Iskander", čiji se domet procenjuje na oko 500 kilometara.
Foto: EPA
Ove rakete mogu da dosegnu ciljeve širom velikog dela baltičkog regiona. NATO već dugo izražava zabrinutost i zbog mogućnosti da Moskva u Kalinjingradu rasporedi nestrateško nuklearno oružje.
Jedna od strateški najosetljivijih tačaka u ovom regionu jeste Suvalski koridor, oko 65 kilometara dugačak pojas poljsko-litvanske teritorije koji se nalazi između Kalinjingrada i Belorusije.
Vojni stratezi strahuju da bi ruske snage, napredujući iz oba pravca, mogle da zauzmu ovaj koridor i tako odseku Estoniju, Letoniju i Litvaniju od kopnenih pojačanja NATO-a.
Međutim, Kalinjingrad predstavlja i potencijalnu ranjivu tačku za Moskvu. Ulaskom Finske i Švedske u NATO, Baltičko more je sada gotovo u potpunosti okruženo državama članicama Alijanse, zbog čega je ruska eksklava sve izolovanija.
Njena vojna infrastruktura mogla bi da bude iskorišćena za ugrožavanje pristupa NATO-a Baltičkom moru, ali bi istovremeno i samo područje bilo teško snabdevati i pojačavati u slučaju velikog vojnog sukoba.
Američki milijarder i vlasnik kompanije Tesla Ilon Mask objavio je na društvenoj mreži X komentar o takozvanoj "Tukididovoj zamci", nekoliko sati nakon dolaska američkog predsednika Donalda Trampa u kineski grad Šenžen.
Kiril Dmitrijev, specijalni izaslanik ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom, održao je razgovore sa američkim privrednicima na marginama samita APEK-a u Šendženu, prenose "Vesti".
Ukrajinski novinar Denis Kazanski objavio je snimak razorene Konstantinovke u Donjeckoj oblasti, na kojem se vide uništene stambene zgrade, ruševine i čitavi delovi grada opustošeni višemesečnim borbama.
Pregovori Rusije, Ukrajine i SAD ponovo su u centru pažnje nakon što se u Poljskoj otvorilo pitanje da li bi Kijev mogao da pristane na teritorijalne ustupke Rusiji u zamenu za dugoročne bezbednosne garancije, u okviru plana američke administracije za okončanje rata.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je na samitu APEK-a, nakon ukrajinskog napada na ključni most preko Kerčkog moreuza, da su zapadne sile postale „bivši hegemoni“.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Vladimir Putin godinama je gradio odnose sa Donaldom Trampom, sada se ta dugoročna strategija isplaćuje Kremlju, ocenjuje Majkl Mekfol, bivši američki ambasador u Rusiji.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Rusija predlaže paktove o nenapadanju pojedinačnim evropskim državama, što bi moglo da razbije jedinstvo NATO-a i kolektivnu odbranu od Moskve, piše Al Džazira.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Američki predsednik Donald Tramp žestoko se sukobio sa novinarom televizije MS Now tokom konferencije za medije u Beloj kući, nakon što je upitan zašto Vladimir Putin već 22 meseca ignoriše njegove zahteve za prekid vatre u Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi se 18. i 19. novembra u kineskom Šenženu mogao sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, a glavna tema istorijskih trilateralnih pregovora biće nuklearno razoružanje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki milijarder i vlasnik kompanije Tesla Ilon Mask objavio je na društvenoj mreži X komentar o takozvanoj "Tukididovoj zamci", nekoliko sati nakon dolaska američkog predsednika Donalda Trampa u kineski grad Šenžen.
Vukša Dragović, lider Srpskih suverenista podelio je urnebesan snimak Ilije Srdanovića iz Skupštine Srbije, na kojem prvi na Studentskoj listi odgovara na pitanje novinara.
Govorom Jugoslava Gašića o tome zašto bi kandidat sa Studentske liste Aleksandar Čupić trebalo da bude izabran za predsednika Narodne skupštine Republike Srbije nisu oduševljeni ni oni koji su žestoko podržavali takozvane studente.
Poslanica poslaničke grupe "Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje" Ana Brnabić reagovala je danas na vest o dodatku za internet pregledač koji automatski isključuje zvuk tokom obraćanja Aleksandra Vučića.
Umesto da osude napad na narodnu poslanicu Lidiju Vukićević i upute izvinjenje zbog incidenta ispred Narodne skupštine, saborci Marije Radovanović stali su u odbranu nasilja!
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je zahtev potpredsedniku Visokog saveta tužilaštva (VST) za hitnu reakciju podovom neprimerenog uticaja javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva Branka Stamenkovića na VJT u Beogradu, disciplinskog tužioca VST i Javno tužilaštvo za organizovani kriminal.
Poslanica poslaničke grupe ''Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje'' Marina Raguš održala je oštar i emotivan govor na drugom zasedanju Skupštine Srbije u 15. sazivu, tokom kojeg se posebno obratila predsedavajućem Stojanu Radenoviću, ali i poslala jasnu poruku novoj parlamentarnoj većini.
Iz Mađarske naftne kompanije MOL istakli su danas kako su pripreme za transakciju u vezi sa NIS-om ušle su u novu fazu i oni sada, osim pregovora, mogu pokrenuti povezane postupke za dobijanje regulatornih odobrenja.
Policija u Novom Sadu rasvetlila je podmetanje požara u poznatom restoranu "Piccante" na Bulevaru patrijarha Pavla i uhapsila dvojicu Beograđana, A. I. (20) i Š. B. (23), koji se sumnjiče da su učestvovali u ovom napadu.
U slučaju smrti 32-godišnjeg Kristijana Josipa Periša, 21. oktobra, u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u Zagrebu, broj osumnjičenih porastao je na osam, dok je u dokumentima detaljno opisano i postupanje sada uhapšene lekarke na specijalizaciji.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Duboko unutar Arktičkog kruga, oko 3.000 kilometara severno od Moskve, nalazi se Noriljsk - industrijski grad sa oko 176.000 stanovnika. Sa prizorima koji podsećaju na postapokaliptične filmove, snegom koji zatrpava ulice i temperaturom koja je u minusu oko 240 dana godišnje, s pravom nosi titulu najdepresivnijeg grada na svetu.
Pevačica Jelena Karleuša ponovo je uspela da izazove brojne reakcije, ovog puta svojim neobičnim modnim izdanjem i izjavama koje su privukle pažnju na društvenim mrežama.
Estradni par Biljana Jevtić i Aca Ilić imaju ogroman razlog za slavlje - njihov sin jedinac, Ivan Ilić, zvanično je postao član Advokatske komore Beograda.
Pevačica Ružica Čavić proživela je težak životni period jer se punih šest godina borila za potomstvo, a na tom putu veliku snagu pronalazila je u veri, obilazeći svetinje, a poseban preokret doneo joj je sudbinski susret sa monahinjom Femilijom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.