• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

18.11.2026

16:10

Putin izneo šokantan predlog za NATO! Moskva traži povratak na granice iz 1997, a evo šta nudi

Fotoilustracija

Vesti

Putin izneo šokantan predlog za NATO! Moskva traži povratak na granice iz 1997, a evo šta nudi

Moskva je ponovo iznela zahtev da NATO povuče svoje vojno prisustvo na nivo iz 1997. godine, nudeći zauzvrat smanjenje sopstvenog vojnog prisustva u Kalinjingradskoj oblasti.

Predlog je iznet u okviru pregovora pod pokroviteljstvom SAD o okončanju rata u Ukrajini, a Vašington je, prema navodima izvora, istovremeno pitao Kijev da li bi bio spreman da se odrekne Donbasa u zamenu za članstvo u NATO-u.

Rusija je predložila da NATO vrati svoje vojno prisustvo na nivo iz 1997. godine, a da Moskva zauzvrat povuče svoje trupe iz Kalinjingradske oblasti.

Predlog je iznet tokom pregovora koje predvode SAD, a čiji je cilj postizanje sporazuma o okončanju rata Rusije protiv Ukrajine, objavio je 18. novembra "Blumberg", pozivajući se na izvore upoznate sa razgovorima.

Specijalni izaslanici američkog predsednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof i Džared Kušner, predstavili su ovu ideju evropskim saveznicima i pozvali ih da razmotre promene u vojnom prisustvu NATO-a i raspoređivanju trupa širom Evrope.

Američki pregovarači su, prema istim izvorima, pitali i Kijev da li bi Ukrajina bila spremna da se odrekne Donbasa u zamenu za članstvo u NATO-u.

Očekuje se da se Vitkof i Kušner 19. novembra u Berlinu sastanu sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima, kako bi razgovarali o bezbednosnim garancijama za Ukrajinu nakon završetka rata, objavio je "Aksios".

Nakon toga trebalo bi da usledi još jedna runda pregovora između Kijeva i Moskve, uz posredovanje SAD, kao i sastanci na kojima bi učestvovali evropski predstavnici.

Lideri Evropske unije odbacili su američke predloge, iako su, prema pojedinim izveštajima, neki od njih priznali da bi Ukrajina mogla da postane članica NATO-a i sa promenjenim granicama, ukoliko bi Kijev pristao na takav aranžman.

Foto: Printscreen

 

Moskva obnovila zahteve koje je iznosila pre početka rata

Ovaj predlog podseća na zahteve koje je Moskva iznosila uoči pokretanja specijalne vojne operacije u Ukrajini.

Britanski "Telegraf" ranije je objavio da ruski predsednik Vladimir Putin želi da evropski predstavnici budu uključeni u mirovni proces, kako bi se razgovaralo o povlačenju NATO-a iz istočne Evrope i mogućem zaustavljanju daljeg širenja Alijanse.

Tokom trilateralnih razgovora SAD, Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju 11. novembra, ruska delegacija je takođe zahtevala da NATO povuče svoje vojno prisustvo iz država koje su pristupile Alijansi nakon 1997. godine. Reč je uglavnom o bivšim komunističkim zemljama koje su ranije bile pod uticajem Sovjetskog Saveza.

Moskva je, osim toga, zatražila i smanjenje vojne saradnje NATO-a sa Ukrajinom i drugim bivšim sovjetskim republikama.

Ruska delegacija, koju je predvodio pomoćnik predsednika Vladimira Putina Vladimir Medinski, ove zahteve predstavila je kao "bezbednosne garancije" za Rusiju.

Moskva je slične zahteve iznela i u decembru 2021. godine, svega nekoliko nedelja pre početka rata u Ukrajini.

Tada je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov poručio NATO-u da "spakuje kofere", optužujući Alijansu da pokušava da potisne Rusiju i pretvori je u podređenu silu.

Foto: Tanjug/AP

 

Povratak NATO-a na vojno prisustvo iz 1997. godine podrazumevao bi povlačenje trupa i naoružanja iz najmanje 16 od ukupno 32 države članice Alijanse.

Među njima su sve bivše članice Varšavskog pakta, baltičke države, četiri bivše jugoslovenske republike, Albanija, Finska i Švedska.

Politika otvorenih vrata NATO-a

Osnivački ugovor NATO-a direktno je suprotan zahtevima Moskve da se ograniči dalje širenje Alijanse.

Član 10 tog ugovora predviđa politiku otvorenih vrata, prema kojoj svaka evropska država može da podnese zahtev za članstvo, pod uslovom da se sa tim saglase sve postojeće članice. Ugovor ne daje nijednoj trećoj državi pravo da blokira ili određuje odluke NATO-a o prijemu novih članica.

Zahtevi koje je Moskva ponovo iznela podrazumevali bi da NATO preispita i praktično poništi decenije proširenja, ali i da Rusiji omogući uticaj na vojno raspoređivanje Alijanse i odluke o njenom članstvu.

Kalinjingradska oblast, smeštena između članica NATO-a Poljske i Litvanije, predstavlja snažno militarizovanu rusku eksklavu, fizički odvojenu od ostatka Rusije. Ona je jedno od ključnih vojnih uporišta Moskve u Evropi.

U toj oblasti nalazi se štab ruske Baltičke flote, kao i operativno-taktički raketni sistemi "Iskander", čiji se domet procenjuje na oko 500 kilometara.

Foto: EPA

 

Ove rakete mogu da dosegnu ciljeve širom velikog dela baltičkog regiona. NATO već dugo izražava zabrinutost i zbog mogućnosti da Moskva u Kalinjingradu rasporedi nestrateško nuklearno oružje.

Jedna od strateški najosetljivijih tačaka u ovom regionu jeste Suvalski koridor, oko 65 kilometara dugačak pojas poljsko-litvanske teritorije koji se nalazi između Kalinjingrada i Belorusije.

Vojni stratezi strahuju da bi ruske snage, napredujući iz oba pravca, mogle da zauzmu ovaj koridor i tako odseku Estoniju, Letoniju i Litvaniju od kopnenih pojačanja NATO-a.

Međutim, Kalinjingrad predstavlja i potencijalnu ranjivu tačku za Moskvu. Ulaskom Finske i Švedske u NATO, Baltičko more je sada gotovo u potpunosti okruženo državama članicama Alijanse, zbog čega je ruska eksklava sve izolovanija.

Njena vojna infrastruktura mogla bi da bude iskorišćena za ugrožavanje pristupa NATO-a Baltičkom moru, ali bi istovremeno i samo područje bilo teško snabdevati i pojačavati u slučaju velikog vojnog sukoba.

BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Nenad Stefanović traži hitnu reakciju VST: Prijavio Branka Stamenkovića zbog pritiska na tužilaštvo i kršenja Etičkog kodeksa
Politika

Nenad Stefanović traži hitnu reakciju VST: Prijavio Branka Stamenkovića zbog pritiska na tužilaštvo i kršenja Etičkog kodeksa

Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je zahtev potpredsedniku Visokog saveta tužilaštva (VST) za hitnu reakciju podovom neprimerenog uticaja javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva Branka Stamenkovića na VJT u Beogradu, disciplinskog tužioca VST i Javno tužilaštvo za organizovani kriminal.

18.11.2026

13:32

Exatlon

Društvo

Oglasili se iz MOL-a: Tiče se kupovine NIS-a
Društvo

Oglasili se iz MOL-a: Tiče se kupovine NIS-a

Iz Mađarske naftne kompanije MOL istakli su danas kako su pripreme za transakciju u vezi sa NIS-om ušle su u novu fazu i oni sada, osim pregovora, mogu pokrenuti povezane postupke za dobijanje regulatornih odobrenja.

18.11.2026

11:30

Hronika

Zabava

Magazin

Džet set